Jump to content

Subota vs. Nedjelja


Recommended Posts

  • 2 weeks later...

.

SIN od Boga Jedinoga Oca YHVH -
 G Yehoshua -  i apostoli su = KRŠĆANI -
i oni su svi svetkovali i poštovali SUBOTU 4.BZ
i svaku SUBOTU su išli u Hram ili Sinagogu
i tamo se svake SUBOTE, 7. dana tjedna,
Klanjali i Molili svome Jedinom Bogu Ocu
YHVH

======

 

MARKO 1,21

 I stignu u Kafarnaum. Odmah u SUBOTU uđe on u sinagogu i poče naučavati.

 

MARKO 6,2

 I kada dođe SUBOTA, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: "Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama?

 

LUKA 4,16

 I dođe u Nazaret, gdje bijaše othranjen. I uđe po svom običaju na dan SUBOTNI u sinagogu te ustane čitati.

 

LUKA 4,31

 I siđe u Kafarnaum, grad galilejski. I poučavaše ih SUBOTOM

 

LUKA 6,6

 Druge SUBOTE uđe u sinagogu i stane naučavati. Bio je ondje čovjek kome desnica bijaše usahla.

 

LUKA 13,10

 Jedne je SUBOTE naučavao u nekoj sinagogi.

 

DJELA APOSTOLSKA 13,14

 Oni pak krenuše iz Perge i stigoše u Antiohiju pizidijsku. U dan SUBOTNI ušli su u sinagogu i sjeli.

 

DJELA APOSTOLSKA 13,7

 Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaše njega ni riječi proročkih što se čitaju svake SUBOTE pa ih, osudivši ga, ispuniše.

 

DJELA APOSTOLSKA 13,42

 Na izlasku su ih molili da im iduće SUBOTE o tome govore.

 

DJELA APOSTOLSKA 13,44

 Iduće se SUBOTE gotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju.

 

DJELA APOSTOLSKA 15,21

 Ta Mojsije od pradavnih naraštaja ima po gradovima propovjednike koji ga u sinagogama svake SUBOTE čitaju.

 

DJELA APOSTOLSKA 16,13

 U dan SUBOTNI iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.

 

DJELA APOSTOLSKA 17,2

 Po običaju uđe Pavao onamo. Tri je SUBOTE s njima RASPRAVLJAO na temelju Pisama.

 

DJELA APOSTOLSKA 18,4

 Svake je pak SUBOTE RASPRAVLJAO u sinagogi i UVJERAVAO Židove i Grke.

=======

.
APOSTOLI su bili prvi Kršćani!
Oni su se okupljali i nadalje u SUBOTU
i svetkovali Boga Oca YHVH u Subotu
a time i Poštovali 4.BZ

=========

Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...
On 19. 01. 2024. at 21:05, καιnos said:

Danas većina u svijetu drži nedjelju kao dan Gospodnji. S druge strane manji broj kršćana veli da je subota dan koji treba svetkovati. Koje dokaze imaju i jedna i druga strana?

Subota je znak Židova i Boga. Nije naša obaveza i ne znamo je svetkovati, a ne znadu ni Židovi. Sa Isusovim doslakom u Mileniju će se ustabiliti  i poboljšati ta "pravila". 

Link to comment
Share on other sites

On 29. 01. 2024. at 17:06, piramida4 said:

APOSTOLI su bili prvi Kršćani!
Oni su se okupljali i nadalje u SUBOTU
i svetkovali Boga Oca YHVH u Subotu
a time i Poštovali 4.BZ

=========

Baš piše: "i nadalje..."????

Čemu je potreba ovakva obmana! I GDJE to piše, zar u Novom zavjetu? Daj citat. Dajem ga i ja:

 "U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh", (Dj 20,7) - jedini je citat gdje doslovno piše PRVI DAN U TJEDNU. Pošto je Židovima zadnji, dakle 7. dan bila subota, to je dakle kao prvi dan u tjednu NEDJELJA!

Nije li čovjek danima dao nazive/imena, a ne Bog?

NE DJELATI - dan kada NE TREBA raditi nikakve teške poslove, ljudski gledano jer tijelu i psihi treba odmora.

NE DJELATI - dan kada se trebao odvojiti od svega toga materijalnoga i posvetiti svoje misli i djela odavanju zahvale, slave... časti Stvoritelju, Bogu, koji nam je i omogućio da koristimo sve ono u proteklih šest(6) dana!

Šabat  je blagdan je Jahvinog saveza sa Židovima. I sjećanje na Izlazak iz Egipta, ako se ne varam.

Sav Zapad je za neradni dan uzeo nedjelju. Hrvati imaju "čast" da se Dan Gospodnji ujedno naziva i po dijelom smisla toga dana  - ne djelati, ne raditi.

I sad glavno:

Dan kada je Isus USKRSNUO  bila je NEDJELJA - pravi je razlog što kršćani nedjelju uzimaju kao  Dan Gospodnji.

Edited by Buco
Link to comment
Share on other sites

  • Spirit Junkie
32 minutes ago, Buco said:

"U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh", (Dj 20,7) - jedini je citat gdje doslovno piše PRVI DAN U TJEDNU. Pošto je Židovima zadnji, dakle 7. dan bila subota, to je dakle kao prvi dan u tjednu NEDJELJA!

Inače subota je uvijek sedmi dan po Bibliji, a nedjelja je nazvana prvi tan u tjednu. Nema premještanja dana.

Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, Buco said:

Baš piše: "i nadalje..."????

Čemu je potreba ovakva obmana! I GDJE to piše, zar u Novom zavjetu? Daj citat. Dajem ga i ja:

 "U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh", (Dj 20,7) - jedini je citat gdje doslovno piše PRVI DAN U TJEDNU. Pošto je Židovima zadnji, dakle 7. dan bila subota, to je dakle kao prvi dan u tjednu NEDJELJA!

Sedmi dan je bio ne samo jevrejima vec svim ljudima na svetu,pocevsi od samog Adama !

Isus je rekao da je subota STVORENA za coveka a ne obrnuto a stvaranje subote vidimo jedino  u 1 Mojsijevu 2 poglavlje. 

...nazalost,kao i sve druge zapovesti koje su u pocetku bile zapisane "u ljudska srca"pod uticajem greha je sve to izblede,o pa je Bog ponovio te moralne zapovesti na kamenim plocama koje je u fizickom smislu urucio jevrejima !

 

11 hours ago, Buco said:

Nije li čovjek danima dao nazive/imena, a ne Bog?

Razna imena da ali je Bog uspostavio sedmicni ciklus 6 radnih dana i jedan neradni s toim sto su dani bili opisivani/imenovani redoslednim putem - dan prvi,dan drugi,dan treci i t.d. 

11 hours ago, Buco said:

I sad glavno:

Dan kada je Isus USKRSNUO  bila je NEDJELJA - pravi je razlog što kršćani nedjelju uzimaju kao  Dan Gospodnji.

Hristovo uskrsnuce nema nikakve dodirne tacke sa 4-om zapovescu iz dekaloga jer je ona zapravo spomenik stvaranja - potseca sve ljude da svetkuju sedmi dan tako sto ce pre svega raditi aktivno,obemno i sadrzajno u toku sest radnih dok ce u sedmom danu obustaviti sve te radne aktivnosti i imati pocinak,ONAKO KAKO JE TO URADIO I SAM BOG U TOKU STVARANJA !!!  

Link to comment
Share on other sites

A ti slavi subotu!!!!!! I nedjeljne tv prijenose mise i SPC i sve druge - u SUBOTU. I ne zaboravi uključiti svoj "ratio"...ali prebaci barem na 6.ticu,da što više "anomalija" uočiš. Mir s tobom!!!

....

Reče Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!" I bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila - veće da vlada danom, manje da vlada noću - i zvijezde. I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, da vladaju danom i noću i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. Tako bude večer, pa jutro - dan četvrti.

.

Pa sad razmisli, ako je tek 4. dan Bog stvorio "svjetlila": sunce, mjesec, zvijezde, a 1. dan svjetlo, koje svjetlo?

Ako je Bog brojao dane, onda je morao STAJATI (ili sjediti) na nekom planetu koji je imao svoje sunce, pa "tako bi jutro, dan..večer..:".

Što je onda prvo stvorio: taj planetić s kojeg je promatrao što je sve stvorio?

Onda je prikaz stvaranja svijeta LAŽ!! Jer prvo je "morao" stvoriti taj planetić. A svjetla bez sunca i mjeseva nema...

Idite s milim Bogom, koji neka vam podari dar mudrosti a ne zatucano zuriti u slova isključivši mozak, a aktivirati ga tek kad i kako komu odgovara.

Pozdrav cijelome društvom jer ovo nema smisla, pošto đačići-prvašići imaju više vijuga neko pojedinci ovdje.

Edited by Buco
  • Haha 1
  • Confused 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Buco said:

A ti slavi subotu!!!!!!

Subota se ne slavi nego se svetkuje !!!I

5 hours ago, Buco said:

nedjeljne tv prijenose mise i SPC i sve druge - u SUBOTU. I ne zaboravi uključiti svoj "ratio"...ali prebaci barem na 6.ticu,da što više "anomalija" uočiš. Mir s tobom!!!

👍

 

5 hours ago, Buco said:

....

Reče Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!" I bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila - veće da vlada danom, manje da vlada noću - i zvijezde. I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, da vladaju danom i noću i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. Tako bude večer, pa jutro - dan četvrti.

.

Pa sad razmisli, ako je tek 4. dan Bog stvorio "svjetlila": sunce, mjesec, zvijezde, a 1. dan svjetlo, koje svjetlo?

Da bi omogucio ili uspostavio svetlost kada On smatra potrebnim ,Bogu definitivno ne trebaju nikakavi izvori svetla,On jedniostavno kaze NEKA BUDE SVETLOST I BI TAKO !!!

Evo ti jedan klasican primer uspostavljanja svetlosti koja ne proizlaze/ne potice iz sunca as nit od meseca:

Dela 9,3-5:

"...A kad bješe na putu i dođe blizu Damaska, ujedanput obasja ga svjetlost s neba,

I padnuvši na zemlju ču glas gdje mu govori: Savle! Savle! zašto me goniš

A on reče: ko si ti, Gospode? A Gospod reče: ja sam Isus, kojega ti goniš: teško ti je protivu bodila praćati se..."

Kao sto se jasno vidi iz citata,Bog moze omoguciti svetlost natprirodnim putem i van uobicajenih fizickih zakona koje ljudi danas poznaju.

 

5 hours ago, Buco said:

Ako je Bog brojao dane, onda je morao STAJATI (ili sjediti) na nekom planetu koji je imao svoje sunce, pa "tako bi jutro, dan..večer..:".

Što je onda prvo stvorio: taj planetić s kojeg je promatrao što je sve stvorio?

Nije nase da dovodimo pod znak pitranja Biblijski izvestaj o stvaranju vec da ga apriori prihvacamo verom !

5 hours ago, Buco said:

Onda je prikaz stvaranja svijeta LAŽ!! Jer prvo je "morao" stvoriti taj planetić. A svjetla bez sunca i mjeseva nema...

Eto,dao sam ti konkretnog primera koji te demantira ! 

 

5 hours ago, Buco said:

Idite s milim Bogom, koji neka vam podari dar mudrosti

AMIN !

5 hours ago, Buco said:

a ne zatucano zuriti u slova isključivši mozak, a aktivirati ga tek kad i kako komu odgovara.

Ja se kao akademski gradjanin u kontinuitetu trudim da opravdam pre svega svoj obrazovni profil ali jos vise i veru u Boga koju deklarisem !!! 

5 hours ago, Buco said:

Pozdrav cijelome društvom jer ovo nema smisla,

pošto đačići-prvašići imaju više vijuga neko pojedinci ovdje.

Moguce je da si u pravu ali predlazem da konacne zakljuccke ostavimo za kraj diskusije. 

Link to comment
Share on other sites

Ne koristim RETUŠIRANU Bibliju. Original piše:

Post 1.

 U početku stvori Bog nebo i zemlju. 2Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama.

    3I reče Bog: "Neka bude svjetlost!" I bi svjetlost. 4I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. 5Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noć. Tako bude večer, pa jutro - dan prvi.

    6I reče Bog: "Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda!" I bi tako. 7Bog načini svod i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. 8A svod prozva Bog nebo. Tako bude večer, pa jutro - dan drugi.

    9I reče Bog: "Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokaže kopno!" I bi tako. 10Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. itd. itd...

---

Djela 9,3-5: 

"...A kad bješe na putu i dođe blizu Damaska, ujedanput obasja ga svjetlost s neba,

I padnuvši na zemlju ču glas gdje mu govori: Savle! Savle! zašto me goniš

Ako ti imaš akademsko obrazovanje, svaka ti čast! Uz to svjetllo kod Stvaranja kompariraš sa privatnom objavom Savlu?

Svjetlost božanska, svjetlost Isusa Krista - USKRSLOGA, proslavljenoga, koji prije Muke lijepo kaže Židovima, koji ga napadaše zato što radi subotom(jer Bog Trojedini i danas radi i radit će do konca svijeta - ne odmara, pošto svemir ŽIVI):

A Židovi su počeli progoniti Isusa jer je sve to činio na šabat. Isus im je odgovorio: »Moj Otac nikada ne prestaje raditi. Tako i ja radim.«(Ivan 5. 16-17)

-------------

 

 

Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, Buco said:

Ne koristim RETUŠIRANU Bibliju. Original piše:

Post 1.

 U početku stvori Bog nebo i zemlju. 2Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama.

    3I reče Bog: "Neka bude svjetlost!" I bi svjetlost. 4I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. 5Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noć. Tako bude večer, pa jutro - dan prvi.

    6I reče Bog: "Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda!" I bi tako. 7Bog načini svod i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. 8A svod prozva Bog nebo. Tako bude večer, pa jutro - dan drugi.

    9I reče Bog: "Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokaže kopno!" I bi tako. 10Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. itd. itd...

---

Djela 9,3-5: 

"...A kad bješe na putu i dođe blizu Damaska, ujedanput obasja ga svjetlost s neba,

I padnuvši na zemlju ču glas gdje mu govori: Savle! Savle! zašto me goniš

Retushiranu ???

Izvini a koje je to razlika izmedju mojih i tvojih citata ?

Evo,nek tvoji budu oni koje cemo koristiti,nemam problema s tim!

 

13 hours ago, Buco said:

Ako ti imaš akademsko obrazovanje, svaka ti čast! Uz to svjetllo kod Stvaranja kompariraš sa privatnom objavom Savlu?

Govorimo o mogucnosti bato a ne o gabaritu/formatu pojave,jel primecujes razliku ?

Ako li Bog ,kada nesto smatra potrebnim,moze proizvesti svetlosni efekat na mikro nivou,dakle samo za jednog pojedinca stro ne bi to isto mopgao i za citavu planetu ili citavi kosmos ?

Zar ne verujes u svemogucnost Stvoritelja ili mozda Njegov kapacitet pokusavas smestiti u okvirima tvoje logicke procene...!?

...u smislu "Bog moze onoliko koliko ja mogu skontati"...!?? 😀

 

13 hours ago, Buco said:

Svjetlost božanska, svjetlost Isusa Krista - USKRSLOGA, proslavljenoga, koji prije Muke lijepo kaže Židovima, koji ga napadaše zato što radi subotom(jer Bog Trojedini i danas radi i radit će do konca svijeta - ne odmara, pošto svemir ŽIVI):

A Židovi su počeli progoniti Isusa jer je sve to činio na šabat. Isus im je odgovorio: »Moj Otac nikada ne prestaje raditi. Tako i ja radim.«(Ivan 5. 16-17)

-------------

Ovo je sve nesporna Biblijska realnost ali ne razumem kako si sve ovo uspeo staviti u kontekst nase diskusije ???

Mozda je do mene i do mog slabog akademskog obrazovanja ali eto,stvarno bih hteo da ga nadogradim stoga mi daj molim te pojasni... 😁

 

 

Edited by robivek
Link to comment
Share on other sites

Da ne bude retusirana itd,evo original hebrejskim slovima

  WTT Genesis 1:1  בְּרֵאשִׁ֖ית בָּרָ֣א אֱלֹהִ֑ים אֵ֥ת הַשָּׁמַ֖יִם וְאֵ֥ת הָאָֽרֶץ׃
   WTT Genesis 1:2 וְהָאָ֗רֶץ הָיְתָ֥ה תֹ֙הוּ֙ וָבֹ֔הוּ וְחֹ֖שֶׁךְ עַל־פְּנֵ֣י תְה֑וֹם וְר֣וּחַ אֱלֹהִ֔ים מְרַחֶ֖פֶת עַל־פְּנֵ֥י הַמָּֽיִם׃
    WTT Genesis 1:3 וַיֹּ֥אמֶר אֱלֹהִ֖ים יְהִ֣י א֑וֹר וַֽיְהִי־אֽוֹר׃
      WTT Genesis 1:4  וַיַּ֧רְא אֱלֹהִ֛ים אֶת־הָא֖וֹר כִּי־ט֑וֹב וַיַּבְדֵּ֣ל אֱלֹהִ֔ים בֵּ֥ין הָא֖וֹר וּבֵ֥ין הַחֹֽשֶׁךְ׃
       WTT Genesis 1:5 וַיִּקְרָ֙א אֱלֹהִ֤ים׀ לָאוֹר֙ י֔וֹם וְלַחֹ֖שֶׁךְ קָ֣רָא לָ֑יְלָה וַֽיְהִי־עֶ֥רֶב וַֽיְהִי־בֹ֖קֶר י֥וֹם אֶחָֽד׃ פ
       VUC  Genesis 1:5 Appellavitque lucem Diem, et tenebras Noctem: factumque est vespere et mane, dies unus.

        Cro Genesis 1:5 Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noז. Tako bude veטer, pa jutro – dan prvi.

U Bibliji se dani ne pisu kao Ponedeljak,Utorak...,Subota i Nedelja.

U Bibliji se dani pisu Prvi,Drugi,Treci,Cetvrti,Peti,Sesti i Sedmi dan.

I taj SEDMI dan je Bog nazvao "ODMOR" prevedeno na nas od hebrejske reci "Sabat".

1.Moj 2:2 I svrši Bog do sedmog dana dela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svih dela svojih, koja učini;3 I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svih dela svojih, koja učini;

Ako hocete razumite da Biblijski 24 satni dan pocinju od zalaska Sunca do zalaska Sunca ,Prevedeno po nasem racunanju u proseku od 18 sati uvece do 18 sati sutradan.

Hebrejska rec שַּׁבָּ֑ת izgovara se kao Sabat ili Šabat sto znaci ODMOR.i nije nikakva subota.

 

 WTT Exodus 31:16 וְשָׁמְר֥וּ בְנֵֽי־יִשְׂרָאֵ֖ל אֶת־הַשַּׁבָּ֑ת לַעֲשׂ֧וֹת אֶת־הַשַּׁבָּ֛ת לְדֹרֹתָ֖ם בְּרִ֥ית עוֹלָֽם׃
 
VUC  Exodus 31:16 Custodiant filii Israël sabbatum, et celebrent illud in generationibus suis. Pactum est sempiternum

CRO  Exodus 31:16 Stoga neka Izraelci drže subotu – svetkujuזi je od naraštaja do naraštaja – kao vjeטni savez.


 

 

Sabath 2.Moj 31-16.jpg

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

A dal znate da su i hebrejski praznici nazvani Sabatom? 

Naprimer prema 3.Mojsijevoj 23:27 pise da je deseti dan sedmog meseca SABAT

CRO  Leviticus 23:27 »Povrh toga, u deseti dan toga sedmog mjeseca pada Dan pomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; postite i prinesite u čast Jahvi paljenu žrtvu. (Lev. 23:27 CRO)

28 U taj dan nemojte raditi nijedan posao, jer je dan očišćenja, da se očistite pred Gospodom Bogom svojim.

Jel taj dan uvek sedmi dan u sedmici,naravno da nije ,ali je ipak SABAT.

ASV  Leviticus 23:32 It shall be unto you a sabbath of solemn rest, and ye shall afflict your souls: in the ninth day of the month at even, from even unto even, shall ye keep your sabbath.

KJV  Leviticus 23:32 It shall be unto you a sabbath of rest, and ye shall afflict your souls: in the ninth day of the month at even, from even unto even, shall ye celebrate your sabbath.

NAS  Leviticus 23:32 "It is to be a sabbath of complete rest to you, and you shall humble your souls; on the ninth of the month at evening, from evening until evening you shall keep your sabbath."

BGT  Leviticus 23:32 σάββατα σαββάτων ἔσται ὑμῖν καὶ ταπεινώσετε τὰς ψυχὰς ὑμῶν ἀπὸ ἐνάτης τοῦ μηνὸς ἀπὸ ἑσπέρας ἕως ἑσπέρας σαββατιεῖτε τὰ σάββατα ὑμῶν

  WTT Leviticus 23:32 שַׁבַּ֙ת שַׁבָּת֥וֹן הוּא֙ לָכֶ֔ם וְעִנִּיתֶ֖ם אֶת־נַפְשֹׁתֵיכֶ֑ם בְּתִשְׁעָ֤ה לַחֹ֙דֶשׁ֙ בָּעֶ֔רֶב מֵעֶ֣רֶב עַד־עֶ֔רֶב תִּשְׁבְּת֖וּ שַׁבַּתְּכֶֽם׃ פ
 
VUC  Leviticus 23:32 Sabbatum requietionis est, et affligetis animas vestras die nono mensis: a vespera usque ad vesperam celebrabitis sabbata vestra.

CRO  Leviticus 23:32 Neka vam je to subotnji poטinak. Postite! Navečer devetoga dana u mjesecu – od večeri do večeri – prestanite raditi.«
hebrejska rec שַׁבַּ֙ת se prevodi SABAT!

Link to comment
Share on other sites

"Uskrsnuvši dakle rano PRVOG DANA U TJEDNU, ukaza se najprije Mariji Magdaleni iz koje bijaše istjerao sedam zloduha. Ona ode i dojavi njegovima, tužnima i zaplakanima. Kad su oni čuli da je živ i da ga je ona vidjela, ne povjerovaše".(Mk 16,9)

 

"U PRVI DAN TJEDNA, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati..." itd. (Dj 20,7)

 

Tko slavi Šabat neka slavi. Naziv Dana Gospodnjeg je različit u svim jezicima. Engleski Sunday (dan sunca) nema veze sa označavanjem neradnog dana.

 

Hrvatski prijevod: Uskrsnuvši dakle rano PRVOG DANA U TJEDNU

na engleskom je:  Having therefore risen early on the FIRST DAY OF THE WEEK

Ako Pavao kaže prvoga dana u tjednu, znači odmah iza subote/Šabata. Pa u čemu je problem, ako kršćani Dan Gospodnji slave taj "prvi dan u tjednu", dan iza Šabata - zvali ga mi ne znam kako?

I čemu ovo (i koje tek slijedi) prepucavanje uvijek s jednim te istim, jer PRVOG DANA U TJEDNU znači odmah drugi DAN IZA SUBOTE! (sorry što to naglašavam)!

I sad će netko opet mlatiti praznu slame dokazujući kako je ŠABAT DAN GOSPODNJI? Pa naravno da jeste - ali KOMU? Kršćanima nije.

Link to comment
Share on other sites

  • Spirit Junkie
On 30. 03. 2024. at 21:54, RIS_BG said:

A dal znate da su i hebrejski praznici nazvani Sabatom? 

E upravo za takve sabate Pavao reče ovdje 

Kološanima 2:16-17 KOK: Neka vas zato nitko ne osuđuje zbog jela, pića ili zbog svetkovanja blagdana, mlađaka ili subote. Jer ta su pravila bila tek sjena prave stvarnosti—Krista.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 04. 04. 2024. at 11:01, Buco said:

"Uskrsnuvši dakle rano PRVOG DANA U TJEDNU, ukaza se najprije Mariji Magdaleni iz koje bijaše istjerao sedam zloduha. Ona ode i dojavi njegovima, tužnima i zaplakanima. Kad su oni čuli da je živ i da ga je ona vidjela, ne povjerovaše".(Mk 16,9)

 

"U PRVI DAN TJEDNA, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati..." itd. (Dj 20,7)

 

Tko slavi Šabat neka slavi. Naziv Dana Gospodnjeg je različit u svim jezicima. Engleski Sunday (dan sunca) nema veze sa označavanjem neradnog dana.

 

Hrvatski prijevod: Uskrsnuvši dakle rano PRVOG DANA U TJEDNU

na engleskom je:  Having therefore risen early on the FIRST DAY OF THE WEEK

Ako Pavao kaže prvoga dana u tjednu, znači odmah iza subote/Šabata. Pa u čemu je problem, ako kršćani Dan Gospodnji slave taj "prvi dan u tjednu", dan iza Šabata - zvali ga mi ne znam kako?

I čemu ovo (i koje tek slijedi) prepucavanje uvijek s jednim te istim, jer PRVOG DANA U TJEDNU znači odmah drugi DAN IZA SUBOTE! (sorry što to naglašavam)!

I sad će netko opet mlatiti praznu slame dokazujući kako je ŠABAT DAN GOSPODNJI? Pa naravno da jeste - ali KOMU? Kršćanima nije.

Sabirati babe i zabe ,jel se to moze??? Jel se moze kazati da je 10" isto sto i 10cm???

Pa ako to moze onda moze da se poredi Sabat sa subotom.

Osnovno je da se biblijski dani zovu PRVI<DRUGI<TRECI<CETVRTI<PETI <SESTI i SEDMI se zove ODMOR na nasem,a na hebrejskom SABAT. Takodje Biblijski ,hebrejski dan traje od 18 sati uvece do 18 sati sutradan.,a ne kao kod nas od 0-24.

Veoma je suludo poistovecivati subotu sa sabatom.

Mi dobro znamo da mozemo i uvek produzavamo nas ODMOR i za Novogodisnje praznike i itd,pa zasto ne bi i Jevreji produzili svoj Odmor(Sabat)??? Jednom su ga produzili 7 dana ,a drugom prilikom cak 14 dana,jeste li znali za to? 

Pa zasto ga ne bi produzili jedan dan,buduci da su na njega radili ono sto nisu smeli da cine na sabat.

ASV  Matthew 28:1 Now late on the sabbath day, as it began to dawn toward the first day of the week, came Mary Magdalene and the other Mary to see the sepulchre.

KJV  Matthew 28:1 In the end of the sabbath, as it began to dawn toward the first day of the week, came Mary Magdalene and the other Mary to see the sepulchre.

NAS  Matthew 28:1 Now after the Sabbath, as it began to dawn toward the first day of the week, Mary Magdalene and the other Mary came to look at the grave.

BGT  Matthew 28:1 Ὀψὲ δὲ σαββάτων, τῇ ἐπιφωσκούσῃ εἰς μίαν σαββάτων ἦλθεν Μαριὰμ ἡ Μαγδαληνὴ καὶ ἡ ἄλλη Μαρία θεωρῆσαι τὸν τάφον.

BYZ  Matthew 28:1 Ὀψὲ δὲ σαββάτων, τῇ ἐπιφωσκούσῃ εἰς μίαν σαββάτων, ἦλθεν Μαρία ἡ Μαγδαληνή, καὶ ἡ ἄλλη Μαρία, θεωρῆσαι τὸν τάφον.

VUC  Matthew 28:1 Vespere autem sabbati, quae lucescit in prima sabbati, venit Maria Magdalene, et altera Maria, videre sepulchrum.

CRO  Matthew 28:1 Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob.

 

Link to comment
Share on other sites


''U dan Gospodnji sabirite se zajedno te lomite kruh i vršite euharistiju, ispovijedajući svoje prijestupe, da vaša žrtva bude čista. A nijedan koji ima neki spor sa svojim drugom, neka se ne pojavi na vašem sastanku dok se nisu pomirili, da se ne okalja vaša žrtva. Jer to je žrtva o kojoj reče Gospodin: Na svakom mjestu i u svako vrijeme neka mi se prinosi žrtva čista, jer ja sam veliki kralj, govori Gospodin, i čudesno je moje ime među narodima [Mal 1,11].''

(Didahe, 14, 1-3 [70. god.])

''Stoga u veselju obdržavamo osmi dan, u koji je Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa.''

(Barnabina poslanica, 15, 9 [74. god.])

''Oni koji su živjeli u starom poretku stvari [Židovi] krenuli su prema novoj nadi, ne obdržavajući vise subotu, nego dan Gospodnji, dan u kojem se, milošću Gospodina i po njegovoj smrti, pojavio nas život.''

(Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8 [110. god.])

''Mi bismo se također obrezivali, obdržavali subote, i ukratko sve blagdane [Mojsijevog Zakona], ukoliko ne bismo znali razlog zašto su vam propisani – u prvom redu, zbog prijestupa i okorjelosti vašeg srca… Kako to, Trifone, da se ne držimo obreda koji nam nisu na štetu – mislim na tjelesno obrezanje, subote i blagdane?... Bog vam je propisao obdržavanje subote, i nametnuo ostala pravila da budu znak, kao što rekoh, nepravednosti vašoj i vaših otaca…''

(Justin Mučenik, Dijalog sa Židovom Trifonom, 18, 21 [155. god.])

''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih''

(Isto, Prva apologija, 67 [155. god.])

''Neka nam onaj tko tvrdi da je subotu i obrezanje u osmi dan potrebno obdržavati kao balzam spasenja, pokaže gdje su to u prošlim vremenima pravedni ljudi zbog obdržavanja subote i prakticiranja obrazanja bili smatrani ''Božjim prijateljima''. Jer ako obrezanje očišćuje čovjeka, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog, zašto ga nije dao obrezati nakon što je sagriješio - ako obrezanje očišćuje?... Stoga, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog i bez obveze da svetkuje subotu, posljedično je i njegov potomak, Abel, prinijevši žrtvu, kao neobrezan i ne svetkujući subotu, bio opravdan od Boga [Post 4, 1-7; Heb 11,4]. Nou također, neobrezanog - da, i bez obveze svetkovanja subote, Bog je spasio od potopa. I Enoha pravednog također - neobrezanog i bez obveze svetkovanja subote, izveo je iz ovoga svijeta kao predodređenog za vječni život, da bi nam pokazao kako se možemo opravdati pred Bogom bez podložnosti Mojsijevom Zakonu.''

(Tertulijan, Odgovor Židovima, 2 [203.god.])

''Dalje, apostoli su odredili: u prvi dan tjedna neka se održi služba, čitanje sv. Pisma i prinošenje [misne] žrtve, jer u prvi dan tjedna naš Gospodin je ustao iz prebivališta mrtvih, dignuo se iznad svijeta i uzašao na nebo, i u prvi dan tjedna pojavit će se naposljetku s nebeskim anđelima.''

(Didaskalija, 2 [225.god.])

''Stoga nije moguće da dan odmora nakon subote stupa na snagu po sedmom danu našeg Boga. Naprotiv, naš Spasitelj je, po uzoru na vlastiti počinak, učinio da se suobličimo njegovoj smrti, a odatle i uskrsnuću''

(Origen, Komentari Ivanovog evanđelja, 2, 28 [229. god.])

''Šesti dan [petak] naziva se dan priprave, u značenju – priprave za kraljevstvo… Istog dana, s obzirom na muku Gospodina Isusa Krista, obavimo za Boga jednu postaju ili postimo. Sedmoga je dana [Bog] počinuo od svojih djela, blagoslovio ga, i posvetio. Prethodnog dana običavamo strogo postiti, kako bi na Dan Gospodnji sa hvalom pristupili našem [euharistijskom] kruhu. I neka se dan priprave pretvori u strogi post, osim ako nam se čini da bismo trebali zajedno sa Židovima obdržavati subotu… istu subotu koju je on [Krist] dokinuo u svom tijelu [kao obvezu].''

(Viktorin, Stvaranje svijeta [300. god.])

''Isti kao što oni [prvi sveci u Starome zavjetu] nisu marili za obrezanje, tako ni mi [kršćani]. Isto kao što oni nisu marili za obdržavanje subota, tako ni mi. Nisu izbjegavali određenu vrstu hrane, niti su se obazirali na druga ograničenja koja je Mojsije prvi postavio za buduće naraštaje kao znak [punine vremena], pa tako ni današnji kršćani ne čine isto.''

(Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest, 1, 4, 8 [312. god.])

''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

(Isti, Dokaz evanđeljima, 4, 16, 186 [319. god.])

''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

(Atanazije, O suboti i obrezanju, 3 [345. god])

''Nemoj otpasti u sektu samaritanaca ili židovstvo, jer Isus Krist te odsada otkupio. Drži se podalje od bilo kakvog obdržavanja subota ili nazivanja nekog uobičajenog mesa priprostim ili nečistim.''

(Ćiril Jeruzalemski, Katehetska izlaganja, 4, 37 [350. god.])

''Kršćani se ne bi smjeli judaizirati i biti besposleni subotom, nego trebaju tog dana raditi; oni će, isto tako, posebno častiti dan Gospodnji, i ako je moguće, tog dana ne raditi, jer su kršćani.''

(Sabor u Laodiceji, kanon 29. [360. god.])

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Odgvori na temu

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Posts

    • Učenja Crkve Isusa Hrista svetca poslednjih dana -   Dan šabata   Značenje dana šabata   „Ne zaboravite da svetkujete dan šabata“ (Izlazak 20:8; videti takođe UiZ 68:29). Reč Šabat potiče od jevrejske reči koja znači odmor. Pre vaskrsenja Isusa Hrista, šabat je označavao Božji dan odmora nakon što je završio Stvaranje. To je bio znak saveza između Boga i njegovog naroda. U knjizi Postanka čitamo da je Bog stvorio nebo i zemlju u šest vremenskih perioda, koje je nazvao danima: „I sedmog dana završi Bog delo svoje koje je učinio. I sedmog dana počinu od svih poslova svojih. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti ga“ (Postanje 2:2-3). Danas dan šabata takođe obeležava vaskrsenje Isusa Hrista. Subota je bila sedmi dan. To je sveti dan koji nam je Bog odredio da se odmorimo od svakodnevnih poslova i da mu se poklonimo.   Svrha dana šabata   Isus je poučavao da je dan šabata određen za našu korist (videti Marko 2:27). Svrha dana šabata je da nam da određeni dan u nedelji u koji ćemo svoje misli i postupke usmeriti ka Bogu. To nije samo dan za odmor od posla. To je sveti dan koji treba provesti u obožavanju i odanosti. Dok se odmaramo od naših uobičajenih svakodnevnih aktivnosti, naš um je slobodan da pažljivo razmisli o duhovnim stvarima. Tog dana treba da obnovimo naše saveze sa Gospodom i da nahranimo svoje duše onim što je od Duha.   Istorija subotnjeg dana   Bog je posvetio sedmi dan kao šabat na početku stvaranja zemlje (videti Postanak 2:2–3). Od najranijih vremena, tradicija svetog sedmog dana je sačuvana među raznim narodima na zemlji. Bog je obnovio zapovest o ovom danu Izraelcima, rekavši: „Ne zaboravite da svetkujete šabat“ (Izlazak 20:8). Održavanje šabata je takođe bio znak da su Izraelci bili njegov narod saveza (videti Izlazak 31:12–13, 16; Isaija 56:1–8; Jeremija 17:19–27). Međutim, neke jevrejske vođe su stvorile mnoga nepotrebna pravila o danu šabata. Oni su određivali koliko čovek treba da hoda, koje čvorove može da veže i tako dalje. Kada su se izvesne jevrejske vođe usprotivile Isusu Hristu da leči bolesne ljude na šabat, Isus ih je podsetio da je dan šabata stvoren za dobrobit čoveka. Nefijski marod koji opisuje Mormonova knjiga su takođe svetkovali šabat u skladu sa zapovestima (videti Jar 1:5). U današnje vreme Gospod je ponovio svoju zapovest da treba da pamtimo dan šabata i da ga svetujemo (videti UIZ 68:29).   Gospodnji dan   Sve do svog vaskrsenja, Isus Hrist i njegovi učenici su sedmi dan slavili kao šabat. Posle njegovog vaskrsenja, nedelja je bila posvećena kao dan Gospodnji u znak sećanja na njegovo vaskrsenje tog dana (videti Dela apostolska 20:7; 1. Korinćanima 16:2). Od tog vremena pa nadalje, njegovi sledbenici su prvi dan u nedelji posmatrali kao svoj šabat. U oba slučaja bilo je šest dana za rad i jedan za odmor i bogosluženje. Gospod nam je dao direktnu zapovest objavljenu Džozefu Smitu da takođe poštujemo prvi dan nedelje, Gospodnji dan, kao naš dan šabata (videti UiZ 59:12).   Svetkovanje šabata   Gospod prvo traži od nas da svetkujemo dan šabata. U otkrivenju datom Džozefu Smitu 1831. godine, Gospod je zapovedio svecima da idu u dom molitve, prinesu i uzmu pričest, odmore se od svojih trudova i obožavaju Svevišnjega (videti UiZ 59:9–12). Drugo, traži od nas da se odmorimo od svakodnevnih poslova. To znači da ne radimo nikakav posao koji bi nas sprečio da se potpuno posvetimo duhovnim stvarima. Gospod je rekao Izrailjcima: „Onda nemojte raditi: ni vi, ni sin vaš, ni kćer vaša, ni sluga vaš, ni sluškinja vaša, ni stoka vaša“ (Izl 20:10). Naši proroci su nam govorili da tog dana ne idemo u kupovinu, lov, pecanje, sportske događaje ili učestvovanje u sličnim aktivnostima. Međutim, upozoreni smo i da ne svetkujemo dan šabata samo tako što ne radimo ništa, nego šabat zahteva konstruktivne misli i akcije. Šta možemo da radimo kada je šabat? Prorok Isaija je predložio da se odvratimo od sopstvenih zadovoljstava i nazovemo „Ako Šabat nazoveš radošću, Jehovi slavnim danom, i ako ga budeš slavio umesto da ideš svojim putevima....” “ (Isaija 58:13). Moramo da razmišljamo o pravednim stvarima koje možemo učiniti na šabat. Na primer, dan šabata možemo da svetkujemo posećujući crkvene sastanke; čitanje svetih pisma i reči naših nadahnutih apostola i proroka; posećivanje bolesnih, starih i onih koje volimo; slušanje duhovne muzike i pevanje pesama; moleći se Ocu Nebeskom sa pohvalom i blagodarenjem; vršenje službe u Crkvi; pričanje priča koje podstiču veru, svedočenje i deljenje duhovnih iskustava sa drugima; pisanje pisama onima koje volimo; post sa svrhom; i provođenje vremena sa porodicom. Kada odlučujemo koje su druge aktivnosti prikladne za subotnji dan, možemo se zapitati: Da li će me to podići i inspirisati? Da li to pokazuje poštovanje prema Gospodu? Da li to usmerava moje misli prema njemu? Ponekad postoje periodi kada moramo da radimo na dan šabata. Kad god je to moguće, treba da to izbegavamo, ali ako je apsolutno neophodno, ipak treba da zadržimo duh dana šabata u našim srcima koliko god je to moguće.   Blagoslovi za svetkovanje šabata   Ako poštujemo dan šabata, moći ćemo da primimo velike duhovne i vremenske blagoslove. Gospod je rekao da ćemo biti puni radosti ako budemo svetkovali dan šabata sa zahvalnošću i radosnim srcem. On je obećao: „Sve što je na zemlji vaše je... bilo za hranu ili za odeću, bilo za kuće ili za pašnjake, ili kao voćnjake, ili kao bašte, ili kao vinograde. Da, sve što niče iz zemlje, u svoje vreme, napravljeno je na korist i upotrebu čoveku, i da oku ugađa i raduje srce. Da, za hranu i odeću, za ukus i miris, da ojačamo telo i razveselimo dušu“ (UiZ 59:16-19).
    • . Blago gladnima i žednima pravednosti jer oni će se nasititi .   "Pravednost" je još jedna od velikih ključnih riječi Biblije, jedan od onih ključeva koje čitatelj mora imati u svom posjedu ako želi razumjeti pravo značenje knjige. Kao i "zemlja", "krotki" i "utjeha", to je izraz koji se koristi u posebnom i određenom smislu. Pravednost u Bibliji ne znači samo ispravno ponašanje, već i ispravno razmišljanje o svim temama, u svakom segmentu života.   Dok proučavamo Propovijed na gori, naći ćemo da svaka klauzula u njoj ponavlja veliku istinu da su vanjske stvari tek izraz odnosno slika unutarnjih misli i uvjerenja; da imamo vlast ili moć nad svojim mislima da mislimo kako hoćemo; i tako, neizravno, činimo ili kvarimo svoje živote načinom na koji razmišljamo. Isus će nam u ovim govorima stalno govoriti da nemamo izravnu moć nad vanjskim stvarima, jer su te vanjske stvari samo posljedice, rezultirajuće slike onoga što se događa na Tajnom mjestu. Kako čovjek sije u svojim nevidljivim mislima, tako će i žeti u onome što se vidi. "Sve stvari djeluju na dobro onima koji ljube dobro", a voljeti dobro znači zaokupljati se mislima o dobru.   Kada se ljudi probude za spoznaju ovih velikih istina, prirodno ih pokušavaju početi primjenjivati u svojim životima. Shvativši napokon životnu važnost "pravednosti", ili razmišljanja skladnih misli, oni, kao razumni ljudi, odmah počinju pokušavati dovesti u red svoju kuću. Princip koji je uključen savršeno je jednostavan, ali nažalost, izvođenje je sve samo ne lako. Sad, zašto bi to trebalo tako biti? Odgovor leži u izvanrednoj snazi navike; a navike razmišljanja su istodobno najsuptilnijeg karaktera i najteže ih je razbiti.   Lako je, relativno govoreći, prekinuti fizičku naviku ako doista ozbiljno mislite, jer je djelovanje na fizičkom planu puno sporije i opipljivije nego na mentalnom planu. U suočavanju s navikama mišljenja, međutim, ne možemo začas, da tako kažemo, stajati po strani i zauzeti relativno distancirano gledište, kao što možemo u promišljanju naših postupaka. Naše misli teku pozornicom svijesti u neprekinutom toku, i to tako brzo da se s njima može nositi samo neprestana budnost. Tako, pozornica nečijeg djelovanja je područje njegove neposredne prisutnosti. Mogu djelovati samo tamo gdje jesam. Mogu izdavati naredbe pismom ili telefonom; ili mogu pritisnuti gumb i postići rezultate na daljinu; ali ipak, moje se djelovanje događa tamo gdje jesam u sadašnjem trenutku vremena. U mislima se, naprotiv, mogu kretati cijelim područjem svog života, uključujući i sve ljude s kojima sam bio ili jesam na bilo koji način, i jednakom se lakoćom mogu vinuti u prošlost ili u budućnost.   Vidimo, dakle, koliko je veća zadaća postizanja svestranog skladnog mišljenja i osjećanja, odnosno istinske pravednosti, nego što se čini na prvi pogled. Iz tog razloga mnogi ljudi postanu u sebi obeshrabreni i prepuštaju se velikoj količini samoosuđivanja jer ne mijenjaju dovoljno brzo sav tok misli na cijelom području svojih života – ništenje starog Adama, kako Pavao kaže – u dovoljno kratkom vremenu. Ovo je, naravno, velika pogreška i, zbiva se da, samoosuđivanje koje je u biti loša, i stoga nepravedna misao, ima tendenciju proizvesti još više problema, sve u starom začaranom krugu. Da se ni ne spomene da je Bog Sudac, a ne mi. Ako ne napredujete onoliko brzo koliko biste željeli, lijek je – biti još pažljiviji i zadržati i dalje samo skladne misli. Kroz to se očituje i trpljenje, duranje, dosljednost i postojanost koje su plodovi duha.   Ne zadržavajte se na svojim pogreškama ili na sporosti vašeg napretka, nego zahtijevajte Božju Prisutnost sa sobom, tim više, u zubima obeshrabrujućih "ričućih lavova". Hrlite k mudrosti. Napravite mentalnu inventuru, invenciju ili reviziju svog života i vidite ne razmišljate li još uvijek pogrešno u nekom dijelu svog uma.   Postoji li neka pogrešna linija ponašanja koju još uvijek slijedite? Postoji li netko kome još niste oprostili? Prepuštate li se bilo kakvoj političkoj, rasnoj ili vjerskoj sektaškoj mržnji ili prijeziru? Ovo će se sigurno maskirati pod plaštom samopravednosti, ako postoji. Ako je tako, strgnite taj ogrtač i riješite se zla, jer ono je otrov u vašem životu.   Je li u vašem srcu zaostala neka vrsta ljubomore i zavisti – može biti osobna ili profesionalna. Ova odvratna stvar mnogo je češća nego što bi se spremno priznalo u pristojnom društvu. Ako je tu, odrežite je pod svaku cijenu.   Postoje li sentimentalna žaljenja ili besmislena čežnja za nemogućim? Ako je tako, razmislite o tome da, kao besmrtnom biću, Sinu Božjem koji drži svu duhovnu vlast, nijedna dobra stvar nije izvan dosega, ovdje i sada.   Postoji li grižnja savjesti zbog prošlih grešaka? Zapamtite da je kajanje zbog osjećaja krivice samo oblik duhovnog ponosa, za razliku od promjene stava metanoie – sa znanjem i shvaćanjem. Uživati u tome, kao što neki ljudi čine, izdaja je Božje ljubavi i praštanja, koji kaže: "Evo, sada je dan spasenja." "Evo, sve činim novo."   U ovom stihu Isus nam govori da se ne obeshrabrimo jer ne svladavamo sve odjednom, jer nam se čini da napredujemo sporo. Ako uopće ne napredujemo, onda se ne možemo moliti na pravi način, a na nama je da otkrijemo zašto, ispitujući svoje živote i moleći se za mudrost i vodstvo. Uistinu, trebamo neprestano moliti za mudrost i vodstvo, te za živo djelovanje Duha Svetoga na nas, kako bi kvaliteta naših molitava – naše blagostanje – stalno rasla. Ali ako se krećemo, ako se stvari popravljaju, iako možda ne tako brzo, ne trebamo se obeshrabriti. Trebamo samo postojano raditi, i pod uvjetom da smo zaista svim srcem u našim naporima, pod uvjetom, to jest, da smo stvarno gladni i žedni pravednosti, tada ćemo, konačno, sigurno biti ispunjeni. Nemoguće je da svesrdna potraga za istinom i pravednošću, ako se u njoj ustraje, ne bude okrunjena uspjehom. Bogu se nije rugati, niti se On ruga svojoj djeci.
    • . Blago krotkima jer će oni baštiniti zemlju .   Ovo je jedan od najvažnijih stihova Biblije. S realizacijom duhovnog značenja ovih riječi, otkriva se Tajna Vladanja – tajna nadilaženja teškoća. To je doslovce Ključ Života. U pitanju je Poruka Isusa Krista reducirana u jednu jedinu rečenicu.   Prvo, riječ "zemlja" se ne odnosi samo na terestrijalni globus. Ona zaista znači manifestaciju, aktualizaciju. Manifestacija ili izražaj je rezultat nekog uzroka. Uzrok mora biti izražen ili manifestiran prije nego što o njemu išta možemo znati; a, vrijedi i suprotno, svaki izraz ili manifestacija mora imati neki uzrok.   Sada u Božanskoj metafizici, a posebno u Propovijedi na gori, učite da je sva uzročnost unutarnja – mentalna jednako kao i emocionalna, svo vaše iskustvo – zapravo manifestacija vaših vlastitih nutarnjih stanja. Činjenica da ste prilično nesvjesni većine svojih nutarnjih stanja nema značenje; jer ona su ipak tu, u vašoj podsvijesti, bez obzira na to što ste ih sada zaboravili ili ih uopće niste bili svjesni. "Sva će se zemlja napuniti slavom Gospodnjom." "Njegova će duša prebivati u miru, a Njegovo sjeme (-molitve-) će baštiniti zemlju." "Gospodin kraljuje, neka se raduje sva zemlja." Blaženje Isusovog Učenja upućuje na ništa manje nego –krotkost.   Pravo značenje riječi "krotak" u Bibliji je unutarnji stav za koji ne postoji nijedna druga dostupna riječ. Spoj je to otvorenosti, vjere u Boga i spoznaje da je volja Božja za nas uvijek nešto radosno i zanimljivo i vitalno, i puno bolje od svega što bismo sami mogli zamisliti. Ovo stanje uma također uključuje savršenu spremnost da se dopusti da se ova Božja Volja ostvari na bilo koji način koji Božanska Mudrost smatra najboljim, a ne na neki određeni način koji smo sami odabrali. Ovaj unutarnji stav, složen je u analizi, ali jednostavan sam po sebi.   Mojsije je, sjećamo se, učinio čudesno djelo za cijeli svoj narod, izbavivši ga iz egipatskog ropstva usprkos nevjerojatnim poteškoćama i utječući svojim učenjem i svojim djelima na cijeli kasniji tok povijesti. Mojsije je imao otvoren um, spreman da bude poučen novim stvarima i novim načinima razmišljanja i rada. Nije odbacio novo otkrivenje jer je bilo novo i revolucionarno, kao što bi učinila većina njegovih samozadovoljnih kolega u egipatskoj hijerarhiji. Nije, barem u početku, bio slobodan od ozbiljnih mana karaktera, ali je bio prevelik za intelektualni ili duhovni ponos, i stoga se postupno izdigao iznad ovih mana kako je nova istina djelovala u njegovoj duši.   Mojsije je u potpunosti razumio da rigorozno prilagođavanje Božjoj Volji, daleko od toga da uključuje gubitak bilo kakvog dobra, može značiti samo ljepši, bolji i sjajniji život. Stoga nije o tome razmišljao kao o samožrtvovanju, jer je znao da je to najviši oblik samoslavljenja u pravom i prekrasnom smislu riječi. Samoveličanje egoista je podla taština koja na kraju dovodi do poniženja. Istinsko samoproslavljenje, proslavljenje koje je stvarno slavno, je proslavljenje Boga – "Otac u meni, On čini djela." "Ja u vama, i vi u meni." Mojsije je imao divno razumijevanje moći izgovorene Riječi da poziva na dobro, što je znanstveno utemeljena vjera. Bio je jedan od "najkrotkijih" ljudi koji su ikada živjeli i nitko, osim našeg Spasitelja, nije u većoj mjeri baštinio zemlju.
    • . Blago onima koji žaluju jer će biti utješeni .   Žalost ili tuga nisu dobre stvari, jer Volja Božja je da svi žive sreću i radost. Isus kaže: "Došao sam da bi oni imali život, i to obilniji život."   S druge strane, nevolja i patnja mogu biti korisne jer mnogi ljudi se ne bi ni potrudili naučiti Istinu dok ih na to ne potjeraju tuga i promašaj. Prije ili kasnije će svako ljudsko biće morati otkriti Istinu o Bogu i osobno stupiti s Njime u kontakt. Morat će doći u razumijevanje Istine koje će ga, jednom zauvijek, osloboditi od trodimenzionalnih ograničenja i grijeha, bolesti i smrti koji ih prate. Doduše, većina ljudi neće krenuti u potragu za Bogom osim ako ih na to ne potjera neka vrsta nevolje. Zaista nema potrebe da čovjek ima probleme jer ako bi samo prvo potražio Boga, nevolja ne mora nikada doći. Čovjek uvijek ima izbor naučiti putem duhovnog otkrivanja ili učeći putem bolnoga iskustva.   U pravilu, tek kad je zdravlje narušeno, a obična medicinska sredstva nisu uspjela pružiti olakšanje, ljudi se ozbiljno prihvate stjecanja onog duhovnog razumijevanja tijela kao istinskog utjelovljenja božanskog života koje nam je jedino jamstvo za prevladavanje bolesti i, na kraju, smrti. Ipak, ako bi se ljudi obratili Bogu i stekli nešto od ovog razumijevanja dok im je zdravlje još uvijek dobro, uopće ne bi trebali biti bolesni.   Opet, obično se ljudi tek kada vrlo akutno osjećaju siromaštvo, to jest kada obični materijalni izvori opskrbe presuše, obraćaju Bogu kao posljednjem utočištu i nauče lekciju da je Božanska moć doista Izvor čovjekove opskrbe i svi materijalni činitelji tek kanali i upojavljenja.   U Kući našega Oca, puno je soba, ali ključ višljim prostorijama je uvijek postizanje potpunog ovladavanja nad onom u kojoj smo. Stoga je za nas vrlo blagoslovljena stvar što smo prisiljeni da što prije riješimo pitanje skrbi. Ako prosperitetni ljudi sada, dok su još prosperitetni, priznaju Boga kao istinsko Vrelo, i redovito se mole za još više duhovnog razumijevanja po ovom pitanju, nikada ne bi trebali patiti od siromaštva ili financijskih problema. Bog je vlasnik, a ljudi samo upravitelji ili povjerenici za njega. Ovo opće načelo odnosi se na svaku našu poteškoću, ne samo na fizičke ili financijske probleme, već i na sve druge nelagode koje baštini tijelo. Obiteljske nevolje, svađe i otuđenja, grijeh i grižnja savjesti, i sve ostalo, ne moraju uopće doći ako prvo tražimo Kraljevstvo Božje i Ispravno razumijevanje; ako ipak dođu, za nas će ovo žalovanje biti prerušeni blagoslov, jer kroz njega ćemo biti "utješeni". A pod utjehom Biblija podrazumijeva iskustvo Božje Prisutnosti, što je kraj svake žalosti. Tradicionalne crkve su prečesto naučavale raspetoga Krista koji završava na križu; ali Biblija nam daje Uskrslog Krista Pobjedonosnog.
    • Učenja Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana - Uređenje svećeništva   Sveštenstvo je danas na zemlji Crkvom Isusa Hrista svetaca poslednjih dana upravlja sveštenstvo. Sveštenstvo, koje je uvek povezano sa Božjim delom, „nastavlja se u Crkvi Božjoj kroz sve generacije, i njeni dani nemaju početka i njene godine nemaju kraja“ (UiZ 84:17). Danas je na zemlji. Starci i mladići se krštavaju u Crkvi, a kada se oceni da su dostojni, rukopoloženi su u sveštenstvo. Njima je data vlast da deluju umesto Gospoda i sprovode njegovo delo na zemlji. Dva odeljenja sveštenstva Sveštenstvo je podeljeno na dva odeljenja: Melhisedekovo i Aronovo sveštenstvo (videti UiZ 107:1). »To se zvalo Melhisedekovo sveštenstvo jer je Melhisedek bio tako veliki visoki sveštenik. Pre njegovog vremena zvalo se Sveto sveštenstvo po radu Sina Božijeg. Ali iz dubokog poštovanja prema imenu Vrhovnog Bića, kako bi izbegli da se njegovo ime prečesto ponavlja, oni, crkva drevnih dana, nazvali su to sveštenstvo po Melhisedeku, ili Melhisedekovom sveštenstvu.“ (UiZ 107:2- 4). Niže sveštenstvo je dodatak Melhisedekovom sveštenstvu. Zove se Aronovo sveštenstvo jer je podeljeno Aronu i njegovim sinovima kroz generacije. Oni koji imaju Aronovo sveštenstvo imaju ovlašćenje da sprovode spoljašnje obrede pričešća i krštenja. (Vidi UIZ 20:46; 107:13–14, 20.) Oni koji imaju Melhisedekovo sveštenstvo imaju moć i autoritet da vode Crkvu i usmeravaju propoved jevanđelja u svim delovima sveta. Oni služe u svom duhovnom delu Crkve (videti UiZ 84:19–22; 107:8). Oni usmeravaju rad u hramu; oni predsedavaju odeljenjima, ograncima, sredinama i misijama. Gospodnji izabrani prorok, predsednik Crkve, je predsedavajući prvosveštenik nad Melhisedekovim sveštenstvom (videti UIZ 107:65–67). Ključevi sveštenstva Postoji razlika između rukopoloženja u službu sveštenstva i primanja ključeva sveštenstva. Sveštenstvo je generalno ovlašćenje dato čoveku da deluje umesto Boga. Svaki čovek koji je rukopoložen u bilo koji stepen sveštenstva ima tu vlast. Ali neophodno je da svaki čin koji izvrši ova vlast bude učinjen u pravo vreme i na pravom mestu, na pravi način i u pravom redosledu. Moć da se upravlja ovim poslovima čini ključeve sveštenstva. U svojoj punoći, ključeve drži samo jedna osoba, prorok i predsednik Crkve. Kao  primer apostola Petra za vreme prvih apostola. On može deliti deo ove moći sa drugim, u kom slučaju ta osoba drži ključeve tog konkretnog posla. Tako mogu episkopi kao i predsednici ostalih organizacija unutar crkve, držati ključeve posla koji se obavlja u tom određenom delu ili na tom mestu. Njegovo sveštenstvo nije nešto veće samo što ima određene ključeve. Predsednik starešina, na primer, nema više sveštenstva od onih koje On vodi. Ali on ima moć da upravlja službenim poslovima koji se obavljaju. Službe i dužnosti Aronovog sveštenstva Kada se čoveku ili dečaku od 12 godina dodeli Aronovo sveštenstvo, on biva rukopoložen u službu tog sveštenstva. Službe Aronovog sveštenstva su đakon, učitelj, sveštenik i episkop. Svaka služba ima dužnosti i odgovornosti. Svakim grupom predsedava predsednik te grupe. Neki muškarci se pridružuju nakon što pređu uobičajene godine za primanje službe u ovom sveštenstvu. Obično bivaju rukopoloženi da služe u Aronovom sveštenstvu i uskoro mogu biti zaređeni u druge službe ako ostanu dostojni. Đakon Mladić koji je kršten i potvrđen kao član Crkve i dostojan može biti rukopoložen u đakonsku službu sa 12 godina. Đakoni su obično zaduženi za službu davanja pričesti članovima Crkve, održavanje crkvene zgrade i dvorišta u redu, služenje kao glasnici za svešteničke vođe i ispunjavanje posebnih zadataka kao što je prikupljanje velikoposnih prinosa. Učitelj Dostojan mladić može biti rukopoložen za učitelja sa 14 godina ili više. Učitelji imaju sve dužnosti, prava i ovlašćenja đakonske službe plus dodatna. Učitelji u Aronovom sveštenstvu pomažu članovima Crkve da drže zapovesti (videti UiZ 20:53–59). Da bi pomogli u ispunjavanju ove odgovornosti, obično im se dodeljuje da služe kao učitelji. Oni posećuju članove Crkve i jačaju ih. Naređeno im je da poučavaju istine jevanđelja iz Svetih pisama (videti UiZ 42:12). Učitelji pripremaju i hleb i vodu za pričestno služenje. Sveštenik Dostojan mladić može biti rukopoložen za sveštenika sa 16 godina ili više. Sveštenici imaju sve dužnosti, prava i ovlašćenja službe đakona i učitelja plus dodatne (videti UiZ 20:46–51). Sveštenik ima vlast da krsti. On takođe može osveštati pričest. On može rukopolagati druge sveštenike, učitelje i đakone. Sveštenik može da preuzme vođstvo na sastanku kada nema nosioca Melhisedekovog sveštenstva. On treba da propoveda jevanđelje onima oko sebe. Episkop (Biskup) Episkop je rukopoložen i odvojen da predsedava Aronovim sveštenstvom u crkvenoj zajednici u mestu. On je predsednik skupštine sveštenika (videti UIZ 107:87–88). Kada deluje u svojoj službi Aronovog sveštenstva, biskup se prvenstveno bavi temporalnim stvarima, kao što su bavljenje finansijama i evidencijama i upravljanje brigom o siromašnima i potrebitima (videti UiZ 107:68). Episkop je takođe rukopoložen za prvosveštenika tako da može da predsedava svim članovima u odeljenju (videti UiZ 107:71–73; 68:15). Episkop je sudija u Izraelu (videti UiZ 107:74) i savetuje se sa članovima za hramske preporuke, sveštenstvo i druge potrebe. Njegovo je pravo da ima dar rasuđivanja. Službe i dužnosti Melhisedekovog sveštenstva Službe Melhisedekovog sveštenstva su starešina, visoki sveštenik, patrijarh, sedamdesetorica i apostol. Starešina Starešine su pozvane da poučavaju, tumače, opominju, krštavaju i bdiju nad Crkvom (videti UiZ 20:42). Svi su nosioci Melhisedekovog sveštenstva. Oni imaju autoritet da daju dar Svetog Duha polaganjem ruku (videti UiZ 20:43). Starešine treba da vode sastanke Crkve kako ih vodi Sveti Duh (videti UiZ 20:45; 46:2). Starešine mogu služiti bolesnima, blagosiljati ih i pomazati uljem (videti UiZ 42:44) i blagosiljati malu decu (videti UiZ 20:70). Starešine mogu da predsedavaju crkvenim sastancima kada nema visokog sveštenika (UiZ 107:11). Visoki sveštenik Visokom svešteniku je data vlast da obavlja dužnosti u Crkvi i da služi u duhovnim stvarima (videti UiZ 107:10, 12). On takođe može služiti na svim nižim funkcijama (videti UIZ 68:19). Predsednici oblasti ili misija i drugi vođe Crkve rukopoloženi su za visoke sveštenike. Patrijarh Patrijarhe zaređuju vrhovni autoriteti crkve, ili predsednik okola ako ga je ovlastilo Veće dvanaestorice apostola. Zadatak patriarha je da podjeljuju patrijarhalne blagoslove članovima Crkve. Ovi blagoslovi su lične objave koje daju delomično razumijevanje našeg poziva na zemlji. Oni su reč Gospodnja osobno nama. Patrijarsi su također zaređeni visoki sveštenici. (Vidi UiZ 107:39-56) Sedamdesetorica Sedamdesetorica su posebni svedoci za Isusa Hrista u svetu i pomažu u izgradnji i upravljanju Crkvom pod vođstvom Prvog predsedništva i Veća dvanaestorice apostola (videti UIZ 107:25, 34, 38, 93–97). Apostol Apostol je poseban svedok imena Isusa Hrista širom sveta (videti UIZ 107:23). Apostoli služe u poslovima Crkve širom sveta. Oni koji su rukopoloženi u službu apostola u Melhisedekovom sveštenstvu obično se izdvajaju kao članovi Veća dvanaestorice apostola. Svakom od njih su dati svi ključevi carstva Božijeg na zemlji, ali samo najstariji apostol, koji je predsednik Crkve, aktivno koristi sve ključeve. Drugi deluju pod njegovim vođstvom.        
  • Topics

×
×
  • Create New...