Maki

Ranohrišćanski izvori pominju krštenje djece i nazivaju to apostolskim predanjem.

Pa na neki način bi se sigurno naglasilo da nisu krštena djeca. Ne bi se koristio toliko inkluzivan izraz kao "krsti se on i SVI njegovi"

Zanima me hoćete li ikada dobaciti do nekih drugih argumenata. Mojsije im nije morao objašnjavati tu zapovijest na isti način na koji im je objasnio šta je subota. To ukazuje da su imali određeno znanje o značaju poštovanja Imena Božijega, čak i ako nisu imali to formulisano kao zapovijest. Ali to isto znanje nisu imali o suboti. Subota im je bila nešto novo.

Nigdje se u Pismu ne kaže da su čitavi gradovi postali hrišćanski, ali se kaže da su se krštavali čitavi domovi. Pomalo mi je teško zamisliti da ni u jednom od tih domova nije bilo male djece.

Ima jedan maleni problemčić sa tim stanovištem, a to je da Izrailjci tada NISU IMALI POJMA ŠTA JE TO SUBOTA. Subota je za njih bila nešto potpuno novo. 2 Mojsijeva 16 ni na koji način ne ukazuje da je subota bila data kao zapovijest i ranije.

Legitimno je tražiti i krštenje za dijete, jer Pismo navodi da su se krstili čitavi domovi.

Koji je smisao preporučiti Bogu bebu koja ne zna za šta je i Kome je preporučena?

Koja je razlika između ceremonije posvećenja beba koju mnogi protestanti vrše i krštenja beba?

Pa nekada je ta šutnja puna značenja.

Ako je krštenje djece bilo zabranjeno u apostolsko doba, zanimljivo da niko od apostola u svojim poslanicama ne opominje hrišćane da svoju djecu pripremaju za krštenje. Isto tako u Djelima apostolskim ne vidimo nigdje da se krsti dijete nekog od hrišćana, a nakon sticanja navodne potrebne dobi za krštenje.

Pa u redu, ali neke paralele ipak postoje. Ne znam zašto nedostatak minimalne dobi ne bi mogla biti jedna od tih paralela. I obrezanje i krštenje su načini prihvatanja Božijeg saveza. Ali odgoj u vjeri može dovesti do lične vjere koja je onda često postavljena na čvršće temelje nego kad neko sa 30 godina odluči postati vjernik. Kod subote ima izričit stih koji jasno govori kada je i kome subota obznanjena. Time bi objektivno svaka rasprava o suboti morala biti okončana, ali nešto se oduprijeti indoktrinaciji određenim učenjem.

Pa nisam ja izmislio to poređenje, sv. ap. Pavle ga koristi u svojim poslanicama. Ali čak i da stavimo to po stvari, istina je da je za krštenje potrebna vjera, ali i mala djeca se mogu odgajati u vjeri. Krštenje djece i služi kao uvođenje u Crkvu.

Pa vidiš da je Bogu bilo sasvim u redu da se bebama od osam dani sjeckaju dijelovi tijela. Ne vidim zašto bi Bogu onda smetalo da se bebe krste. Sv. ap. Pavle krštenje i poredi sa obrezanjem, nazivaju krštenje obrezanjem nerukotvorenim. Argument da bebe ne mogu biti krštene jer ne mogu shvatiti značaj krštenja nije održiv ako se ima u vidu da bebe nisu mogle shvatiti ni značaj obrezanja pa su ipak bile obrezivane sa osam dana (muške bebe naravno).

"Svako muško dijete kad mu bude osam dana da se obrezuje od koljena do koljena, rodilo se u kući ili bilo kupljeno za novce od kojih god stranaca, koje ne bude od sjemena tvojega." (Postanje 17:12). Ovo su riječi koje Bog izgovara Avramu.

Nisam plivao, ali sam uzeo bogojavljenske vode.

Bog je rekao.

Ne vidim šta je tu sporno. U SZ su se muška djeca obrezivala sa osam dana života. Niko ni njih nije pitao da li hoće da im se skrati organ.

Iz njihovog ponašanja se to vidi. Pa one buduće jevrejske prakse koja je ustanovljena davanjem zakona na Sinaju, u koju vjersku praksu spada i svetkovanje subote. I odgovorio sam koji je kontekst tog stiha. Subota je obznanjena na Sinaju kao znak između Boga i izrailjskog naroda i od strane apostola Pavla je označena kao sjena Hristovog tijela. Ovo je nesporna biblijska realnost koju Elena Vajt nikad ne može promjeniti. Već dao. Vrati se unazad i pročitaj. Opcija 3. Pročitam šta je apostol Pavle zapravo napisao i onda uvidim da nema nikakve kontradikcije. Subota je sjena, a počinak o kojem apostol piše je budući počinak koji će nam dati Hristos. Praslika nije 1:1 kopija budućeg ispunjenja ako nisi znao. Bitna je suština. Ne znam ja kome ne ide matematika. Nekako je puno stihova koji vas pobijaju. I kako to mijenja apostolovu jasnu poruku da je subota sjena Hristovog tijela? Subota nije sjena Hristovog tijela zbog žrtvoprinošenja u subotu, već je upravo i sam element subotnjeg počinka praslika Hristove žrtve, u konkretnom slučaju Njegovog počinka u grobu. Subota u Kološanima 2:16 jeste sedmična subota, budući da su te druge subote na koje ti misliš već navedene u kategoriji "praznici". Besmisleno je da apostol Pavle opet navodi jedno te isto, kad je te subote već naveo pod praznicima. Dakle radi se o sedmičnoj suboti. Apostol kaže da su sjena "praznici, mladine, subote". To nije jedini slučaj da se te tri kategorije navode zajedno i postoji jasan redoslijed u tom navođenju. Praznici (godišnji događaji), mladine (mjesečni događaji), subote (sedmični događaji). Dakle u navođenju praznika, mladina i subota subote su sedmične subote, pa je jedini mogući zaključak da je tako i kod apostola Pavla u Kološanima 2:16. Jel sad jasnije? A odakle ti ideja da je to neko od apostola rekao za subotu?

Niko nije svet sam po sebi sem Gospoda Boga. Zato se na Litugijama poje: "JEDIN SVJAT, Jedin Gospod Isus Hristos vo slavu Boga Oca"

Zar te Hristove riječi ne vrijede i danas? Zar i danas ne trebamo puštati djecu da idu Hristu?

U Knjizi Postanja kad se opisuju brakovi između muškaraca i žena. Nije niko ništa slagao. Opisan je razlog buduće izrailjske vjerske prakse. To je prolepsa. Prisutna je i na drugim mjestima u Pismu. Mislim da sam jasno pokazao da to što je Hristos iskoristio riječ "čovjek" ne znači da je subota data kao zapovijest svim ljudima, inače i stih u kojem Hristos kaže da se "čovjek" obrezuje, a ne da se "Jevrejin" obrezuje znači da je tjelesno obrezanje dato svim ljudima. Hristos tu kaže da "čovjek" prima obrezanje, a ne "Jevrejin". Da li je tjelesno obrezanje u Starom zavjetu dato kao zapovijest svim ljudima ili je dato Avramu i izrailjskom narodu? A apostol Pavle kaže da je subota sjena. Kome vjerovati? Apostolu Pavlu ili tebi? Subota je jedini dan koji je Hristos U CJELINI proveo tijelom u grobu. Petak je dan raspeća, a nedelja dan vaskrsenja dakle to su dani koji već imaju zaseban značaj u domostroju spasenja dok je značaj te subote baš u tome što je Hristos tijelom bio u grobu a dušom u adu. Niko od apostola nije zabranu uzimanja uzalud Božijeg Imena nazvao sjenom. Shvataš li razliku u odnosu na subotu? Nije Vuk Karadžić bogonadahnuto preveo Bibliju pa da je njegov prevod sveto slovo. Izvoli. "4. Jer reče negdje za sedmi dan ovako: I počinu Bog u dan sedmi od svih djela svojih. [1 Moj 2, 2.] 5. A ovdje opet: Neće ući u počinak moj. 6. Pa pošto neki imaju da uđu u njega, a oni kojima je najprije javljena radosna vijest ne uđoše zbog nepokornosti, 7. To opet odredi jedan dan, „Danas“, govoreći preko Davida, poslije tolikoga vremena, kao što reče: Danas, ako glas njegov čujete, nemojte da budu tvrdokorna srca vaša. [Ps 95, 7, 8; Jev 3, 7.] 8. Jer da je njih Isus Navin uveo u počinak, ne bi se poslije toga govorilo o nekom drugom danu. 9. Prema tome, narodu Božijem tek predstoji počinak. 10. Jer ko je ušao u odmor njegov i sam je počinuo od djela svojih, kao i Bog od svojih. 11. Postarajmo se, dakle, da *uđemo u taj počinak, da ne bi ko pao po istom primjeru nepokornosti." (Jevrejima 4:4-11). Ovdje jasno vidimo da apostol piše da oni kojima je najprije javljeno Jevanđelje tj. Jevreji NISU UŠLI U POČINAK. Jesu li Jevreji u Hristovo doba svetkovali subotu? Naravno da jesu ali nisu ušli u počinak. Jesu li Jevreji pod Isusom Navinom svetkovali subotu? Naravno da jesu. ALI NISU UŠLI U POČINAK. To nam govori da počinak o kojem govori apostol Pavle NIJE sedmično svetkovanje subote jer da jeste onda bi pod Isusom Navinom Izrailjci kao svetkovatelji subote već ušli u počinak a jasno piše da nisu. Taj počinak je Hristov počinak o kojem On Sam govori: "Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja ću vas odmoriti." (Matej 11:28). To je počivanje od vlasti đavola, smrti i grijeha koju je Hristos slomio a ne subota. To je Hristovo Carstvo Nebesko. Naš odmor nije subota već Hristos.

Zašto ne bi bio?

Pomalo je zabrinjavajuća vaša adventistička opsjednutost papom.

Konkretno to što su imali seksualne veze SAMO sa ljudskim ženama ukazuje da nisu bili zoofili. Prva greška. Subota je obznanjena na Sinaju izrailjskom narodu, ne u vrijeme Adama i Eve. Nemijina 9:14 to nesporno pokazuje. Bog nigdje nije spomenuo subotu Adamu. Adamu i Evi je data zapovijest da ne jedu sa drveta poznanja i zla, nije im data zapovijest da svetkuju subotu. Hristos tu odgovara farisejima koji su Ga optuživali da krši subotu Svojim ponašanjem. Hristos tim Svojim riječima ukazuje farisejima na njihovu licemjernost i pretjeranu spoljašnju strogost u sprovođenju zakona. Nije tim Svojim riječima htio odrediti važenje subote kao zapovijesti. To ni nije bila tema. To što Hristos nije upotrijebio izraz "subota je načina Jevreja radi" ne može se tumačiti kao proširenje važenja subote za koju je u Starom zavjetu izričito kaže da je znak između Boga i Izrailjaca, ne između Boga i svih naroda. Pomenuo bih ovaj stih: "Ako u subotu čovjek prima obrezanje, pa se time ne narušava Zakon Mojsejev, zašto se na mene gnjevite što cijeloga čovjeka izliječih u subotu?" (Jovan 7:23). Ovdje Hristos takođe nije rekao "ako u subotu JEVREJIN prima obrezanje" već "ako u subotu ČOVJEK prima obrezanje". Po vašoj logici to znači da ni tjelesno obrezanje nije bilo dato samo Avramu i njegovim potomcima, već svim ljudima i narodima. Pa te ja sada pitam da li je tjelesno obrezanje dato svim ljudima i narodima ili samo Avramu i njegovim potomcima? A ja tvrdim da sam bezbroj puta objasnio da je subota sjena Hristovog počinka u grobu na Veliku subotu. Po logici da je subota sjena. Imaš li ikakav argument sem zoofilije? Jesam, i taj počinak nije sedmična subota već Hristov budući počinak u koji tek trebamo ući.

Hristos je rekao da pustimo djecu da dolaze Njemu, a Njemu se ne može doći bez krštenja.