Obični prdac

Dunning-Krugerov efekt, dominira u ovoj raspravi... pa im se ništa i ne može objasniti, jer su u svojim glavama odlučili da su tu negdje oni i struka...

Ima nešto u tome, samo je pitanje koliki je benefit bez realne namjere, fokus dosta toga određuje... također, treba uzeti u obzir da većina današnje populacije sjedi po čitave dane, pa i najmanji pokreti koji izlaze iz dnevne rutine budu blagotvorni...

Upravo tvoje forsiranje da ja budem njen apologeta potvrđuje moju tvrdnju crno/bijelo. I ne, ne relativiziram, kod naših ljudi je jasno vidljiva plemenska svijest, to se jako lijepo vidi u kulturi, politici, životu crkve...

Po meni je ovo jedan od najboljih stihova, direktno iz usta Onoga tko je Gospodar subote: ""I molite da bijeg vaš ne bude zimi ili subotom" Mt 24:20

Za većinu vas postoji samo crno/bijelo. Ako je "ne šutiram", onda mora da sam njen, mora da se slažem sa svime što ona govori... to je plemenska svijest... crno/bijelo me ne zanima. Naši ljudi i kad napuste tradiciju, opet pokazuju isti fanatični duh kojeg su ranije imali... kod svakog se nešto može naučiti i to je ono što me zanima... a ovo, lovkanje EGW koja je slabo poznata kod nas mi je totalno besmislena priča... možda jedino, ako se radi o nekom internom kontekstu, ali ovako, irelevantno... ista stvar je i sa drugim poznatim autorima koji pripadaju drugim denominacijama, a dolaze iz Amerike...

Prošlo je vrijeme blogova, vrijeme kada je algoritam uz dobru seo optimizaciju mogao pogurati neke teme...

To pitanje projicira kasniji raskol unazad i zato je pogrešno postavljeno. Inače, to je "kost" koju baca jedna i druga strana dok računa na neinformiranost drugih...

Moje iskustvo sa većinom protestantskih crkava je da su svi više manje "benigni" u tom smislu. Malo mi čudno da Google ograničava nekom kanal zbog prijava... obično to mora biti ne znam kakav sadržaj da bi oni uopće reagirali... jeste li dobro provjerili sve postavke na toj platformi? Neko vrijeme sam bio tamo, nije mi se svidjelo pa sam išao na druge platforme...

Jedva dočekao? Je li stvorena za čovjeka kako piše ili nije? Je li posvećena?

Možda sam ja promašio, nisam nigdje zapazio odgovor na pitanje: kome su vas to prijavili?

Subota je stvorena zbog čovjeka tako stoji, ona je bila obvezna za Izraelce koji su stupili u savez sa Bogom... Tko je ograničava samo na Izrael, ignorira širu sliku...

Mogu li ja dobiti odgovor na pitanje?

To sam razumio, ali ono što mi nije jasno, kome su ga prijavili?

Kada netko ciljano pokušava minirati drugu stranu, onda ne postoji video koji ga može razuvjeriti, jer je unaprijed sebi zacrtao cilj. I još kad dodaš činjenicu da EGW ima hrpetine literature, videa protiv sebe, to je onda rasprava u kojoj ti druga strana ponavlja prožvakano...

Mene zanima kome su to vaš blog prijavili adventisti?

Nekima je udaranje EGW hrana za dušu, a neki koji su se razočarali, postali su njeni "najljući protivnici". Ali, da bi se u nekog razočarali, prvo moramo biti očarani.

Svi imaju nekakav oblik tradicije... Da svi mi dobijemo kolektivnu amneziju, da ne postoji nikakvo učiteljstvo, nikakva dodatna literatura, komentari itd., i da nas je pustit da samo čitamo Bibliju, bilo bi tu svakakvih zaključaka...

Tu se govori o Mesijanskom kraljevstvu koje je Bog htio uspostaviti u Izraelu da su bili poslušni.

Nekima je to jedan dan, drugima je drugi... i to je tako, svatko vidi na svoj način, ma što god da pričao kako piše ovako ili onako...

Kažeš „možda se beskvasni kruh nije koristio”, ali to ne proizlazi ni iz jednog teksta. Nisam tvrdio da postoji stih koji izričito kaže „lomio se beskvasni kruh”, nego da azymos nigdje ne preuzima ulogu riječi „kruh” u tom narativnom obrascu. Da je to normalna zamjena za artos, negdje bi se pojavila. To što se u Starom zavjetu rijetko spominje lomljenje kruha samo potvrđuje poantu: kad Novi zavjet uvodi taj obrazac, koristi ustaljenu riječ artos – ne zato što je kruh kvasni, nego zato što je to riječ za kruh u tom kontekstu. Zato se pravo značenje artos ne izvlači iz ideje o kvascu, nego iz konteksta. Sama riječ po sebi ne otkriva ima li kruh kvasac ili nema. U tom smislu, ovdje se više ne sporimo oko grčkog teksta, nego oko tvoje intuicije o pečenju kruha. Ja govorim o jeziku i upotrebi riječi, ti o fizičkom procesu. Dok se to dvoje miješa, vrtimo se u krug.

1. Pečenje nije isto što i lomljenje u liturgijskom narativu. U tom obrascu uvijek stoji artos. Da azymos normalno zamjenjuje riječ „kruh”, imali bismo barem jedan primjer lomljenja azymosa. Nemamo nijedan. A da postoji „zasebna riječ” za beskvasni kruh koja normalno zamjenjuje artos, morao bi postojati barem jedan primjer lomljenja kruha gdje stoji azymos. 2. To što LXX u zakonskim pashalnim tekstovima uglavnom kaže azymes ili arton azymon ne znači da artos sam po sebi ne može predstavljati beskvasni kruh, nego da prevoditelji namjernoo naglašavaju obredno svojstvo koje je u Zakonu presudno. To je stil i teologija zakonskog teksta, ne ograničenje značenja riječi artos. Novi zavjet ne piše zakonske odredbe, daje narativ, pa se oslanja na kontekst Pashe bez leksičkog ponavljanja. Zato iz prakse LXX ne izlazi da artos po defaultu znači kvasni kruh. 3. Da su stvarno sinonimi, koristio bi se izraz leavened bread. Činjenica da se koristi raised pokazuje da se ne govori tehnički o kvascu...

Prvo, stih ne pobija ono što govorim. U Izl 12: 39 se uopće ne koristi artos, nego se opisuje kakva je to hrana bila u izvanrednoj situaciji bijega. To ne pokazuje da azymos zamjenjuje riječ za kruh. Čim se u tekstu opisuje kruh kao predmet radnje, uzeti, lomiti, davati – i u LXX i u Novom zavjetu koristi se artos. Zato ovaj primjer pokazuje da se azymos koristi kao opis vrste hrane, ne kao alternativa za imenicu kruh. Dalje, vidio sam te linkove, ali oni ne mijenjaju stvar. Engleski izraz “raised bread” u rječniku ne može nadjačati stvarnu upotrebu riječi u grčkom tekstu. Ako artos po defaultu znači kvasni kruh, pokaži mi jedan grčki tekst gdje artos u pashalnom kontekstu ne može značiti beskvasni kruh. Bez toga se sve svodi na engleske definicije, ne na Bibliju. Dakle, prijevod “raised bread” kao engleski opis nije problem. Problem je zaključak da “raised” automatski znači “s kvascem”. Da je poanta u "kvascu" logičan prijevod bi išao: “leavened bread” I da, strani rječnik ne može dati značenje koje grčki tekst sam po sebi nema.

Ovdje miješaš zakonski jezik LXX i narativni jezik Evanđelja. U LXX se azuma koristi u opisu blagdana i obreda, ali čim se opisuje konkretan kruh koji se uzima, lomi ili prinosi, koristi se artos, i to vrijedi i u pashalnom kontekstu. Zato artos nema “default = kvasni” značenje, nego “kruh kao kruh”, a vrsta se određuje kontekstom. Analogija s pivom ne stoji jer u grčkom ne postoje dvije paralelne imenice za kruh. Evanđelistii ne izbjegavaju azymos da bi poslali poruku, to pišu narativnim jezikom, ne zakonskim stilom LXX. I za kraj, „raised” u rječniku predstavlja kruh kao gotov, oblikovan i pečen proizvod, nasuprot sirovom tijestu. Iz toga se ne može na silu zaključiti da je kruh kvasni.

Pronađeni su deseci tisuća fosila dinosaura i današnje rekonstrukcije su dosta realne. Što se tiče ruku, stručnjaci ih ne smatraju greškom u razvoju; imale su svoju funkciju u lovu i kontroli plijena.

Ovdje si promijenio razinu rasprave. U 1 Kor 5,8 azymos se koristi metaforički, ne za kruh koji se uzima, lomi i jede. To ne mijenja činjenicu da u narativnim rečenicama o stvarnom kruhu evanđelisti uvijek koriste artos. A definicija artos kao „raised bread” ne znači tehnički kvasni kruh, nego kruh kao pečeni proizvod. Da artos znači nužno kvasni, izraz artos azymos bio bi proturječan, a on normalno postoji u LXX. Pa onda iz same riječi artos bez dodataka ne možeš zaključiti kvasnost; to se određuje kontekstom, a ovdje je to Pasha...