Bostan

Lightin.co.in - Neo Idemo dio po dio. To da se petak nazivao Al-´arubah poznato je. Npr. u britanskoj enciklopediji pise The obligation for communal worship on Friday is enjoined upon Muslims in the Qurʾān (62:9). The choice of Friday was probably based on the pre-Islamic function of Friday as market day, a natural occasion for dispersed local tribes to gather in a central location https://www.britannica.com/topic/jumah I josh detaljnije na linku https://islamreigns.wordpress.com/tag/first-jumuah-in-the-history-of-islam/

Kao vecina drugih nacina obozavanja , Sala'h(Salah,Salat) je jedan od onih koji vode porijeklo iz Abrahamskog ucenja, koje se vjekovima prenosilo sa generacije na generaciju.Neke od osnovnih pokazatelja ovog stajalista su: -Kur'an se koristi tterminom "Sal'ah" kao necim sa cime su upoznati oni kojima se Kur'an obraca.Postoji jasan dokaz u pred-islamskoj Arabskoj poeziji da su arapi koristili rijec Sal'ah da bi njome oznacili molitvu, ili vid oblika obozavanja; -Kur'an govori da se Ibrahimu s.a.v.s. naredilo da izgradi Ka'bu koja bi sluzila kao vid obozavanja Allaha, sto je ukljucivalo i Sal'ah( 2:125), ( 14:37 ) I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. "Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!" – I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: "Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.(2:125) Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.(14:37) Kur'an nas upoznaje sa tim da je Ismail s.a.v.s. , sin Ibrahima s.a.v.s. upucivao ljude na Sal'ah (19:54 ); Prema hadisima koji se nalaze kod Muslima i Ahmeda Ibn Hanbela jedan od ashaba(drugova) Bozijeg Poslanika s.a.v.s. - Abu Zarr(ra), je izvjestio da je cinio Sal'ah tri godine prije nego je sreo Poslanika s.a.v.s. . Kada je bio upitan kome je upucivao te molitve, on je odgovorio "Jednom Bogu".Kada ga se pitalo u kom pravuc je obavjlao molitvu , on je rekao 'u bilo kom pravcu'(sto je znacilo da nije u molitvi-Sal'ahu davao veliku vaznost). Neko moze upitati zasto Kur'an nije objasnio detaljan postupak izvodjenja Sal'aha ? Odgovor na ovo pitanje je da rijec "Sal'ah" ,kao niz radnji u molitvi,- nije bio nepoznat pojam arapima u vrijeme Poslanikovog s.a.v.s. zivota.Kur'an nije objasnio kako se izvodi Sal'ah jer nije ni bilo potrebe za tim. U principu treba reci da Kur'an nije prva Bozija Knjiga koja je sluzila kao vodic ljudima.Na protiv, to je zadnja knjiga.Kur'an nije donio ljudima nikakvu 'novu religiju'. Kur'an je stoga, u kontekstu cjeline Allahovih objava, nastavak prijasnjih Objava.Zbog ovoga Kur'an najvise paznje posvecuje onim detaljima gdje su se prijasnja ucenja iskrivila, da bi zatim korigovao ta iskrivljenja (u ucenju).U ostalim slucajevima ucenja (kako prakticna tako i vjerska) su ostala neizmjenjena i nije bilo potrebe da se Kur'an posebno osverce na opis ovih prakticnih ili vjerskih ucenja.Zbog ovoga Kur'an nije dao prosiren opis za Sal'ah, zek'ah ili hadzdz.

Postoji razlika izmedju sunneta i hadisa.Sunnet se bavi praksom dok hadis moze ali i ne mora se baviti praksom, tj moze se baviti i vjerovanjem i buducim događajima (mimo Kur'ana). https://www.understanding-islam.com/definition-of-sunnah/

Nisam upoznat sa time.

E da ima i ta. Hvala :)

Mogući historijski kontekst petka Treba zapaziti da zajednička molitva petkom nije inicirana Muhammedom s.a.v.s.Naime, Arapi su smatrali Petak kao dan sakupljanja i prije dolaska Muhammeda.Staro ime za Petak je arubah ili Al-´arubah.Zbog učestalog sakupljanja petkom arapi su ovaj dan nazvali Džavm al-Dzum´ah - dan okupljanja. U Arapskom leksikonu "Lisan al-Arab" spomenuto je na osnovu autoriteta Suhailije da su Kurejši,ugledno arapsko pleme u Mekki, imali običaj sakupljati se na taj dan.Tokom ovih sakupljanja plemenske vođe su se obračale svojim pripadnicima, a često je sadržaj govora imao i religijsko znacenje.Pjesnici bi tom prilikom recitovali svoje pjesme , koje su često bile ondašnjeg religijskog ili plemenskog znacaja(hadisi-price o plemenskim bojnim podvizima i sl).Mnoge od ovih usmenih predaja - hadisa su se prenosile sa koljena na koljeno.Na osnovu podataka koji se mogu izvući iz tih pred-islamskih recitacija i naracija može se primjetiti da je sakupljanje petkom abrahamska (tacnije,preko sina mu ismaila ) tradicija ,kao što je to bilo npr. i hodočašće, koja se prenosila generacijama među arapima , do dolaska Muhammeda s.a.v.s.. Zašto baš petak? Zašto je prioritet medju ostalim danima dat na Petak, dan okupljanja, odgovor baš i nije jasan.Iako postoji nekolicina Poslanikovih hadisa na ovu temu, ipak zbog slabosti prenosioca tih hadisa nije moguće tačno utvrditi religijski znacaj ovog dana. Ipak bitno je napomenuti da je osnova tih hadisa , u sklopu islama , skupna molitva koja se obavlja u petak kao neki vid religiozno-građanskog okupljanja.Pogrešno bi bilo reci da je to samo religijsko okupljanje, kao što bi bilo pogresno reći da je to građansko okupljanje. Neki od mogućih razloga zasto je baš Petak taj dan su: Petak je ustvari propisan kao skupna molitva u abrahamskoj tradiciji.Muhammed ga ponovo aktualizira i uvodi kao religijsko-građansku komponentu u islamu. Petak je dan zahvalnosti u jednoj sedmici, bio je to Petak kada je Bog stvario čovjeka.Gledajući u ovoj perspektivi , može se zakljućiti da je Petak dan slavlja i dan sjećanja na milost koju je Bog podario čovječanstvu kada je prvom covjeku udahnuo život. U Petak Bog ce proživjeti mrtve, i odvojiti 'dobre' i 'loše' među ljudima - prema ovom tumačenju Sudnji Dan pada na Petak.Ako se gleda u perspektivi ovog argumenta Petak se smatra kao 'mali' podsjetnik na 'Veliko okupljanje' koje ce se desiti na Sudnji Dan(na kome će svi ljudi biti u skupovima) Da li je Petak zamjena za Sabath, ili za Nedjelju? Glavna svrha petka kod muslimana jeste okupljanje gradjana u jednom danu u sedmici.Jedina 'specijalna' osobina Petka jeste džuma namaz(molitva koja se obavlja tom prilikom), koja je izvorno bila ne samo molitva, vec i način interakcije između reprezentatora Islamske zajednice(u nekadasnjem vremenu islamske drzave) i obicnih građana. Okupljanje petkom obuhvata u sebi dvije svrhe.Prva je , da se glava (vladar) muslimanske države (ili njegovi zastupnici) obrate običnim ljudima, koji poslije obraćanja mogu prodiskutovati bilo sto iz tog govora.Građani su mogli postavljati pitanja , koja su im nejasna u govoru , ili davati komentare o načinu vladanja nekog vladara(kritike i pozitivne reakcije). Ovo je izvorna svrha okupljanja u Petak, međutim kako je vrijeme prolazilo vladari(i reprezentatori) nisu osjećali potrebu da obavezno dolaze petkom na okupljanje, pa se ova preksa drugačije uobličila .tako što bi se imam(religijski autoritet u mjestu ili džematu) obračao vjernicima.Ovakav običaj se zadržao i danas.Samo obračanje, znaci prvi dio džuma namaza zove se hutba ,odnosno predavanje. Druga stvar je zajednička molitva, koja je specifirana kao jedan vid odraza duha zajedništva među muslimanima.Ova komponenta džume ima u sebi opet religijski prizvuk, ali ne na individualnom nivou več ista prestavljala kako rekoh, duh zajedništva u muslimanskoj zajednici. Kada se završi Dzuma, muslimani nisu imali nikakve ostale posebne propise za Petak.Drugim riječima to je ostao običan dan u kojem se moglo raditi i privređivati, kao i u toku bilo kojeg dana.Ovaj dan se cak i ne zove 'praznik' kod muslimana, i ne prestavlja obavezu, mada je preporučeno da se upotpunjava kao jedan vid druženja vjernika i kao jedan vid odraza zajedništva u muslimana. Drugim riječima Petak kod muslimana ne prestavlja(mada ima nekih zajednickih crta) isto ono što prestavlja Sabath u judaizmu, ili Nedelja u krčćanstvu.

Da, sve to stvara prividnu sliku nas, nekima je to ispusni ventil a nekome motivirajuci. Uglavnom mislim da ima pozitivnih a i negativnih stvari kod drustvenih mraza pa i foruma.

Da treba znati isfiltrirati informacije koje dolaze. Previse informacija a malo istinskog znanja vodi u tjeskobu . Nezgoda je sto je covjek brzloplet...

Da, kod mene je svaki dan setnje u obliznjem parku.

Da, moderna psihologija nema josh adekvatan odgogovor na tu vrstu zavisnosti.

A evo i skracena verzija ibn Kesirovog tumacha. http://kuran.co.ba/Knjige/Ibn_Kesir_tefsir.pdf strana 362

Evo najkomletniji Ibn Kesirov tumach na bosanskom. https://tefsir-ibn-kesir.blogspot.com/2014/11/tefsir-ibn-kesir-sura-el-maida.html Traziti ajet 82 i nadalje. A ako kainos hoce neka prebaci na drugi topc.

Pa kako se navodi istinski krcani nisu oholi imaju smilosti i blagosti u srcu. Nego hajmo na temu (izvinjavam se na skretanu sa teme nije mi bila namjera)

Evo iIbn Kesirov komentar ...i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji oni koji govore: Mi smo kršćani", tj. oni koji tvrde da su kršćani, sljedbenici Mesiha na putu njegova Indžila, u njima je ljubav prema islamu i njegovim pripadnicima općenito. To je stoga što oni u svojim srcima, ako su u Mesihovoj vjeri, imaju nježnost i blagost, kako kaže Uzvišeni: "...a u srca sljedbenika njegovih blagost smo i samilost ulili, dok su monaštvo..." (57:27), a i u njihovoj Knjizi je napisano: "Onom ko te udari po desnom obrazu okreni svoj lijevi obraz." Ubijanje nije bilo ozakonjeno u njihovoj vjeri, pa zbog toga Uzvišeni kaže: "...zato što među njima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole"; ovaj njihov opis sadrži znanje, pobožnost i poniznost, a zatim ih je Allah opisao kao pokorne i nepristrasne sljedbenike Istine.

Ajet je generalne prirode.

Hehe Nije zgoreg traziti zajednicko..

Detaljnija analiza slicnost namaza i joge https://www.kheljournal.com/archives/2025/vol12issue5/PartD/12-4-93-280.pdf

Nesto malo od namaza U namaske adabe (pohvalne radnje) spada: da klanjač (musalija) gleda: a) u mjesto sedžde kada je na stajanju (kijamu), b) u gornji dio stopala kada je na rukuu(pregibanje), c) u mehki dio nosa kada je na sedždi d) u krilo kada je na sjedenju e) u ramena kada predaje selam. U svakom od ovih obzira pogleda je oboren, a to najbolje odrazava se na sedzdi kada se gleda u vrh nosa. Svaka od ovih radnji dakle 'gleda' u vrh nosa, bilo da je to na stajanju, pregibanju, sedzdi ili sjedenju. Nasikagra Drishti, uključena u Hatha Yogu , spominje se u tradicionalnom tekstu Gheranda Samhite . Ova mudra je moćna praksa koja se uglavnom prakticira kako bi se dostigla viša stanja svijesti - sjedinjenje s božanskim. Detaljnije https://www.tummee.com/yoga-poses/nose-tip-gazing

Evo josh jedna kompozicija koju sam komponovao ...uzivo verzija Zvuci iz svemira

Ibn Sirin tomac snova. O viđenju Isusa , neka je mir nad Njime u snovima Sanjanje ovog poslanika simbolizira da je snivač dobar čovjek, koji ima puno dobra, koji mnogo putuje, osoba koja voli ibadet, zadovoljava se sa malim, u toj godini ga neće zadesiti ništa nepoželjno i ispunjavat će mu se dove. Ko sanja da ga je vidio olakšat će mu se savladavanje medicine i medicinskih znanosti; ko ga sanja u džamiji ili nekom mjestu, a to mjesto bude u nekim poteškoćama – Uzvišeni Allah će te ljude spasiti od neugodnosti u tom mjestu; ko sanja da se on preobrazio u Isaa a.s. ili da je obukao njegovu odjeću: ako je na vlasti – još će je više učvrstiti; ako je učenjak – ljudi će se njime okoristiti; ako je ljekar – puno će svijeta izliječiti i bolesti definirati i otkriti; a ako ga sanja žena – rodit će dijete koje će postati ljekar.

Ok Isusovi sljedbenici su blizi nama od drugih naroda..jer se ne ohole. a Isus ima veliki uticaj na nas.

Tu se ne slazemo, no to je tvoja/vasa stvar...obavjestit ce vas Isus o tome, ako ne na ovom onda na onom svijetu.