3 hours ago, robivek said:

A gde to pise konkretno Maki,to te pitam ?

U Knjizi Postanja kad se opisuju brakovi između muškaraca i žena.

3 hours ago, robivek said:

Dali je Mojsije slagao kada je NAKON POSVECENJA I BVLAGOSILJANJA sedmog dana rekao da se TAKO DOVRSILO STVARANJE NEBA I ZEMLJE ???

Hajde da ovo rascistimo jednom za svagda !!!

Nije niko ništa slagao. Opisan je razlog buduće izrailjske vjerske prakse. To je prolepsa. Prisutna je i na drugim mjestima u Pismu.

3 hours ago, robivek said:

A zar Isus nije pravio razliku izmedju imenice COVEK i JEVREJIN ???

Dali znas dali je koristio imenicu jevrejin kada se obracao jevrejima u bilo kom smislu ?

Mislim da sam jasno pokazao da to što je Hristos iskoristio riječ "čovjek" ne znači da je subota data kao zapovijest svim ljudima, inače i stih u kojem Hristos kaže da se "čovjek" obrezuje, a ne da se "Jevrejin" obrezuje znači da je tjelesno obrezanje dato svim ljudima.

3 hours ago, robivek said:

Jesu li to radili apostoli ???

Jesu ili nisu ???

Tako je bato,CINITI DOBRO coveku nije krsenje subote,to ti Isus jasno i precizno kaze !!!

Hristos tu kaže da "čovjek" prima obrezanje, a ne "Jevrejin". Da li je tjelesno obrezanje u Starom zavjetu dato kao zapovijest svim ljudima ili je dato Avramu i izrailjskom narodu?

3 hours ago, robivek said:

Subota ne moze biti sjena po osnovu prestoja u grobu jer prekid radnih aktivnosti subotom NIKADA NIJE ASOCIRAO na smrt vec na Bozji pocinak u raju i to je ekspliucitno ponovljeno u onim 10 zapoovestina sa kamenih ploca !!!

A apostol Pavle kaže da je subota sjena. Kome vjerovati? Apostolu Pavlu ili tebi?

3 hours ago, robivek said:

...osim toga ni matematika ti ne ide u prilog toj racunici - Isus je u grobu bio 3 dana dok subota NA ZEMLJI traje 24 danasnjih sata,od jednog do drugog zalaska sunca.

Ode voz u kukuruz Maki,ne ide dalje....

Subota je jedini dan koji je Hristos U CJELINI proveo tijelom u grobu. Petak je dan raspeća, a nedelja dan vaskrsenja dakle to su dani koji već imaju zaseban značaj u domostroju spasenja dok je značaj te subote baš u tome što je Hristos tijelom bio u grobu a dušom u adu.

3 hours ago, robivek said:

Jel to po tebi SLAB argumenat ?

A sta je sa 3-om zapovescu iz dekaloga,jhel negde u NZ pise da su apostoli ili prvi hriscani drzali odredbe zapovesti koja brani uzaludno uzimanje Bozjeg imena ?

Niko od apostola nije zabranu uzimanja uzalud Božijeg Imena nazvao sjenom. Shvataš li razliku u odnosu na subotu?

3 hours ago, robivek said:

Jel dosla ta buducnost ili nije,sta nam kaze NZ ???

Ako neka radnja OSTAJE,sta znaci to na srpskom ?

Nije Vuk Karadžić bogonadahnuto preveo Bibliju pa da je njegov prevod sveto slovo.

3 hours ago, robivek said:

...ili ako ti lakse hajde da konsultiramo sta nam kazu engleski i grcki prevodi ?

Izvoli.

"4. Jer reče negdje za sedmi dan ovako: I počinu Bog u dan sedmi od svih djela svojih. [1 Moj 2, 2.]

5. A ovdje opet: Neće ući u počinak moj.

6. Pa pošto neki imaju da uđu u njega, a oni kojima je najprije javljena radosna vijest ne uđoše zbog nepokornosti,

7. To opet odredi jedan dan, „Danas“, govoreći preko Davida, poslije tolikoga vremena, kao što reče: Danas, ako glas njegov čujete, nemojte da budu tvrdokorna srca vaša. [Ps 95, 7, 8; Jev 3, 7.]

8. Jer da je njih Isus Navin uveo u počinak, ne bi se poslije toga govorilo o nekom drugom danu.

9. Prema tome, narodu Božijem tek predstoji počinak.

10. Jer ko je ušao u odmor njegov i sam je počinuo od djela svojih, kao i Bog od svojih.

11. Postarajmo se, dakle, da *uđemo u taj počinak, da ne bi ko pao po istom primjeru nepokornosti." (Jevrejima 4:4-11).

Ovdje jasno vidimo da apostol piše da oni kojima je najprije javljeno Jevanđelje tj. Jevreji NISU UŠLI U POČINAK. Jesu li Jevreji u Hristovo doba svetkovali subotu? Naravno da jesu ali nisu ušli u počinak. Jesu li Jevreji pod Isusom Navinom svetkovali subotu? Naravno da jesu. ALI NISU UŠLI U POČINAK. To nam govori da počinak o kojem govori apostol Pavle NIJE sedmično svetkovanje subote jer da jeste onda bi pod Isusom Navinom Izrailjci kao svetkovatelji subote već ušli u počinak a jasno piše da nisu. Taj počinak je Hristov počinak o kojem On Sam govori:

"Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja ću vas odmoriti." (Matej 11:28).

To je počivanje od vlasti đavola, smrti i grijeha koju je Hristos slomio a ne subota. To je Hristovo Carstvo Nebesko. Naš odmor nije subota već Hristos.

2 hours ago, Magdalena said:

Rimljanima 8,2 Ta zakon Duha života u Kristu Isusu oslobodi me zakona grijeha i smrti.

Galaćanima 5,1 Za slobodu nas Krist oslobodi! Držite se dakle i ne dajte se ponovno u jaram ropstva!

Galaćanima 5,2 Evo ja, Pavao, velim vam: ako se obrežete, Krist vam ništa neće koristiti.

Galaćanima 5,3 I ponovno jamčim svakom čovjeku koji se obreže: dužan je opsluživati sav Zakon.

Galaćanima 5,4 Prekinuli ste s Kristom vi koji se u Zakonu mislite opravdati; iz milosti ste ispali.

Zivis li ti s Kristom ili uporno isticeš drziš zakon? Božja prisutnost nije nagrada za svetost — ona je izvor svetostiNe postaješ svet da bi došao u Božju prisutnost. Postaješ svet jer si u Njegovoj prisutnosti.Božja prisutnost nije nešto što zaslužujemo trudom, disciplinom ili savršenstvom. Ona je dar. Izvor. Početak svega.Nije svetost ono što nas vodi u Božju prisutnost, nego Božja prisutnost rađa svetost.Isus je iz ljubavi, svojom savršenom žrtvom i uskrsnućem, otvorio put da kao dar primimo Božju prisutnost — Duha Svetoga koji prebiva u nama.Zato duhovni život nije napor da nešto postignemo, nego odgovor na ljubav koja nas je već pronašla.Ali upravo tu se događa razotkrivanje srca.Sloboda ne stvara ono što jesi —sloboda otkriva ono što jesi.Kad nestane strah i prisila, na vidjelo izlazi prava želja srca. Ako netko koristi milost kao izgovor za grijeh, problem nije u milosti nego u tome što srce još uvijek voli tamu. Ako pak slobodu koristi da ljubi, služi i traži Boga, to pokazuje da je doživio unutarnju promjenu.Zato evanđelje ne kaže:Evo pravila, pa se promijeni nego: Evo milosti, pa pogledaj što ona iz tebe izvlači.Milost ti daje slobodu da radiš što hoćeš, ali ono što hoćeš pokazuje tko si.Bog te ne kontrolira zakonom ,On te oslobađa ljubavlju i ta ljubav je istinski motiv za promjenom , da služim Bogu iz ljubavi zbog milosti i zato je milost snažna motivacija za život.Kad znam da sam voljena da mi je oprosteno i onda kad padnem, srce se mijenja. Poslušnost više nije teret, nego radost.

Jel moze odgovora na moja pitanja,cisto da zapazimo pristojni nivo komunikacije ????

Postavio sma ti nekoliko redoslednih pitanja na koje sam trazio da odgovoris kratko sa da/ne ili sa jesu/nisu, jel ti toliko tesko ???

..ili vam papa ne da da otvorite oci dok citate Pisma...!?

..dakle ne dok citirate vec dok citate ?

1 hour ago, Maki said:

U Knjizi Postanja kad se opisuju brakovi između muškaraca i žena.

Nisam te pitao gde pise kakav bi treba biti brak nego te jasno pitam gde pise da vernici iz tog vremena nisu praktikovali zoofiliju ???

Jel imas toga ili nemas,jel ti bas toliko tesko da otvoris oci i razum da bi shvatio pitanje i dao preciznog odgovora ?

1 hour ago, Maki said:

Nije niko ništa slagao. Opisan je razlog buduće izrailjske vjerske prakse. To je prolepsa. Prisutna je i na drugim mjestima u Pismu.

Kakve bre buduce jevrejske prase Makiiiiiiiiiiiiiiii, mi ovde pricamo o vremenu kada GREHA JOS UVEK NIJE BILO a kamoli jevreja...

..otisao taj voz u kukuruz bato,nema ti vajda od njega,vreme je da uhvatis nekog drugog...

1 hour ago, Maki said:

Mislim da sam jasno pokazao da to što je Hristos iskoristio riječ "čovjek" ne znači da je subota data kao zapovijest svim ljudima, inače i stih u kojem Hristos kaže da se "čovjek" obrezuje, a ne da se "Jevrejin" obrezuje znači da je tjelesno obrezanje dato svim ljudima.

Ne znam kome si iceg takvog pokazao i kako te je neko razumeo,kod mene 'si stao"do pitanja dali je Isus tada rekao da je subota stvorena za jevreje ili za coveka i kako se Isus osudio da uopste pominje STVARANJE coveka u bilo kom drugom kontekstu osim u onog o Bozjem stvaranju ?????

Subota je stvorena za coveka a covek je,kako kaze P;ismo - stvoren dan ranije !!!!!!!!!!!!!!!!!

Ovo je nesporna Biblijska realnopst koju papa nikad ne moze promeniti !!!

1 hour ago, Maki said:

Hristos tu kaže da "čovjek" prima obrezanje, a ne "Jevrejin". Da li je tjelesno obrezanje u Starom zavjetu dato kao zapovijest svim ljudima ili je dato Avramu i izrailjskom narodu?

Daj citata da vidimo na sta mislis.

1 hour ago, Maki said:

A apostol Pavle kaže da je subota sjena. Kome vjerovati? Apostolu Pavlu ili tebi?

Veruj apostolu koji je jasno rekao da subotnji pocinak I DALJE OSTAJE za Bozji narod dok je ujedno rekao i da su subote sjena stoga imas dve opcije:

1. Da apostola proglasis lazovom i manipulatorom koji je pricao kako mu padne na pamet

2. da vam papa ne dozvoljava da shvatite da je subota iz 4-te Bozje zapovesti SPOMENIK STVARANJA koja nema nikakve dodirne tacke sa Hristovom zrtvom stoga ne moze biti sjena tog dogadjaja

Ja licno smatram da je tebi upravo ova druga opcija bolja a ti ?

1 hour ago, Maki said:

Subota je jedini dan koji je Hristos U CJELINI proveo tijelom u grobu.

Pa jel se tako odmara u skladu sa Bozjim pocinkom,jedan celi dan i jos dva necela ?????????

Ne ide vam matematika bato,sve vise i vise tonete u vlastitom verskom blatu,zar je moguce da ne osecas kako ti nestaje tlo pod nogama ??????

1 hour ago, Maki said:

Petak je dan raspeća, a nedelja dan vaskrsenja dakle to su dani koji već imaju zaseban značaj u domostroju spasenja dok je značaj te subote baš u tome što je Hristos tijelom bio u grobu a dušom u adu.

Bog je nalozio subotnji ppocinak a ne smrt i ne samo jednom vec u toku citavog zivota,zar je moguce da ne primecujes tu razliku ?

Subota se svetkuje ISKLJUCIVO RADI STVARANJA STVORITELJA I zbog niceg drugog,toga radi u samoj zapovesti kada je Bog zapisivao na kamenu nije dato nikakvo zrvovanje,isto kao sto nije dato ni sa ostale 9 zapovesti !!!

Sve ostal;e uredbe koje su vezane za one druge subote i praznike bile su data DIREKTNO UZ ZRTYVU i ovo je jos jedna kljucna razlika !!!

1 hour ago, Maki said:

Niko od apostola nije zabranu uzimanja uzalud Božijeg Imena nazvao sjenom. Shvataš li razliku u odnosu na subotu?

Ako cemo tako,jel mozda iko od apostola ikada rekao da 3- ca Bozja zapovest i dalje ostaje za Bozji narod ???????

E Maki Maki,ne ide ti bato,sapleces vlastitim 'cipelama"...

Edited January 18Jan 18 by robivek

24 minutes ago, robivek said:

Nisam te pitao gde pise kakav bi treba biti brak nego te jasno pitam gde pise da vernici iz tog vremena nisu praktikovali zoofiliju ???

Iz njihovog ponašanja se to vidi.

24 minutes ago, robivek said:

Kakve bre buduce jevrejske prase Makiiiiiiiiiiiiiiii, mi ovde pricamo o vremenu kada GREHA JOS UVEK NIJE BILO a kamoli jevreja...

..otisao taj voz u kukuruz bato,nema ti vajda od njega,vreme je da uhvatis nekog drugog...

Pa one buduće jevrejske prakse koja je ustanovljena davanjem zakona na Sinaju, u koju vjersku praksu spada i svetkovanje subote.

24 minutes ago, robivek said:

Ne znam kome si iceg takvog pokazao i kako te je neko razumeo,kod mene 'si stao"do pitanja dali je Isus tada rekao da je subota stvorena za jevreje ili za coveka i kako se Isus osudio da uopste pominje STVARANJE coveka u bilo kom drugom kontekstu osim u onog o Bozjem stvaranju ?????

I odgovorio sam koji je kontekst tog stiha.

24 minutes ago, robivek said:

Subota je stvorena za coveka a covek je,kako kaze P;ismo - stvoren dan ranije !!!!!!!!!!!!!!!!!

Ovo je nesporna Biblijska realnopst koju papa nikad ne moze promeniti !!!

Subota je obznanjena na Sinaju kao znak između Boga i izrailjskog naroda i od strane apostola Pavla je označena kao sjena Hristovog tijela. Ovo je nesporna biblijska realnost koju Elena Vajt nikad ne može promjeniti.

24 minutes ago, robivek said:

Daj citata da vidimo na sta mislis.

Već dao. Vrati se unazad i pročitaj.

24 minutes ago, robivek said:

Veruj apostolu koji je jasno rekao da subotnji pocinak I DALJE OSTAJE za Bozji narod dok je ujedno rekao i da su subote sjena stoga imas dve opcije:

1. Da apostola proglasis lazovom i manipulatorom koji je pricao kako mu padne na pamet

2. da vam papa ne dozvoljava da shvatite da je subota iz 4-te Bozje zapovesti SPOMENIK STVARANJA koja nema nikakve dodirne tacke sa Hristovom zrtvom stoga ne moze biti sjena tog dogadjaja

Ja licno smatram da je tebi upravo ova druga opcija bolja a ti ?

Opcija 3. Pročitam šta je apostol Pavle zapravo napisao i onda uvidim da nema nikakve kontradikcije. Subota je sjena, a počinak o kojem apostol piše je budući počinak koji će nam dati Hristos.

24 minutes ago, robivek said:

Pa jel se tako odmara u skladu sa Bozjim pocinkom,jedan celi dan i jos dva necela ?????????

Praslika nije 1:1 kopija budućeg ispunjenja ako nisi znao. Bitna je suština.

24 minutes ago, robivek said:

Ne ide vam matematika bato,sve vise i vise tonete u vlastitom verskom blatu,zar je moguce da ne osecas kako ti nestaje tlo pod nogama ??????

Ne znam ja kome ne ide matematika. Nekako je puno stihova koji vas pobijaju.

24 minutes ago, robivek said:

Bog je nalozio subotnji ppocinak a ne smrt i ne samo jednom vec u toku citavog zivota,zar je moguce da ne primecujes tu razliku ?

Subota se svetkuje ISKLJUCIVO RADI STVARANJA STVORITELJA I zbog niceg drugog,toga radi u samoj zapovesti kada je Bog zapisivao na kamenu nije dato nikakvo zrvovanje,isto kao sto nije dato ni sa ostale 9 zapovesti !!!

Sve ostal;e uredbe koje su vezane za one druge subote i praznike bile su data DIREKTNO UZ ZRTYVU i ovo je jos jedna kljucna razlika !!!

I kako to mijenja apostolovu jasnu poruku da je subota sjena Hristovog tijela? Subota nije sjena Hristovog tijela zbog žrtvoprinošenja u subotu, već je upravo i sam element subotnjeg počinka praslika Hristove žrtve, u konkretnom slučaju Njegovog počinka u grobu.

Subota u Kološanima 2:16 jeste sedmična subota, budući da su te druge subote na koje ti misliš već navedene u kategoriji "praznici". Besmisleno je da apostol Pavle opet navodi jedno te isto, kad je te subote već naveo pod praznicima. Dakle radi se o sedmičnoj suboti. Apostol kaže da su sjena "praznici, mladine, subote". To nije jedini slučaj da se te tri kategorije navode zajedno i postoji jasan redoslijed u tom navođenju. Praznici (godišnji događaji), mladine (mjesečni događaji), subote (sedmični događaji). Dakle u navođenju praznika, mladina i subota subote su sedmične subote, pa je jedini mogući zaključak da je tako i kod apostola Pavla u Kološanima 2:16. Jel sad jasnije?

24 minutes ago, robivek said:

Ako cemo tako,jel mozda iko od apostola ikada rekao da 3- ca Bozja zapovest i dalje ostaje za Bozji narod ???????

E Maki Maki,ne ide ti bato,sapleces vlastitim 'cipelama"...

A odakle ti ideja da je to neko od apostola rekao za subotu?

7 hours ago, robivek said:

Jel moze odgovora na moja pitanja,cisto da zapazimo pristojni nivo komunikacije ????

Postavio sma ti nekoliko redoslednih pitanja na koje sam trazio da odgovoris kratko sa da/ne ili sa jesu/nisu, jel ti toliko tesko ???

..ili vam papa ne da da otvorite oci dok citate Pisma...!?

..dakle ne dok citirate vec dok citate ?

7 hours ago, robivek said:

Jel moze odgovora na moja pitanja,cisto da zapazimo pristojni nivo komunikacije ????

Postavio sma ti nekoliko redoslednih pitanja na koje sam trazio da odgovoris kratko sa da/ne ili sa jesu/nisu, jel ti toliko tesko ???

..ili vam papa ne da da otvorite oci dok citate Pisma...!?

..dakle ne dok citirate vec dok citate ?

Ne znam kome su oči zatvorene. Ne trebam ti ja dati svoje odgovore sa da ili ne kad ti jasno govori riječ Božja. 1. Korinćanima 1,18 Uistinu, besjeda o križu ludost je onima koji propadaju, a nama spašenicima sila je Božja.

1. Korinćanima 1,19 Ta pisano je: Upropastit ću mudrost mudrih, i odbacit ću umnost umnih.

1. Korinćanima 1,20 Gdje je mudrac? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta? Zar ne izludi Bog mudrost svijeta?

1. Korinćanima 1,21 Doista, kad svijet u mudrosti Božjoj Boga ne upozna mudrošću, svidjelo se Bogu ludošću propovijedanja spasiti vjernike.

1. Korinćanima 1,22 Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže,

1. Korinćanima 1,23 a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost,

1. Korinćanima 1,24 pozvanima pak - i Židovima i Grcima - Krista, Božju snagu i Božju mudrost.

Nije mudrost i znanje u mojim rijecima nego u Bozjim.

Stavila sam ti i odgovor od Biblijske krscanke njenim rijecima da jos bolje razumiješ događaj na križu. Isus Krist umro je da bi sa tebe oprao grijehe prošle sadašnje i buduće. A ti ne zelis to prihvatiti nego tupiš da moramo obdržavati subotu . Subota znači odmor . Ako ti u Kristu nisi našao odmor od svojih dijela ,drzanje subote ti nece pomoci za spasenje. Jer Spasenje je konacni cilj,a ti želiš biti spašen svojim djelom,a to je nemoguca misija i time ppkazuješ da Krist nije trebao umrijeti za nas. Vjeruj Kristu ,vjeruj da je umro za tebe da bi ti izbrisao grijehe

Vjera je Abrahama odvela u Raj ,vjerom je Henok prenesen u Raj ,Vjerom je Ilija prenesen u Raj. Živom vjerom u Boga iz Svetog Pisma.

Evo što kaže portal "Novi Život" zašto je nedjelja da Gospodnji

Za kršćane je nedjelja Dan Gospodnji i prvi dan u tjednu, jer je tada naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

Od stvaranja pa nadalje, narod Božji klanjao se sedmog dana u tjednu. Ovo je bila “uredba o stvaranju” koju je sam Bog Stvoritelj uspostavio s namjerom da Ga slijede njegova stvorenja. Radio je šest dana i počivao sedmi dan te ga nazvao “svetim”.

Sedmog dana Bog je završio svoje djelo koje je učinio. Odmarao se sedmi dan od svog rada. Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga, jer se onoga dana odmarao od svih djela koja je učinio. (Postanak 2, 2-3)

Dan Gospodnji u Starom zavjetu

Nakon što je Bog izveo svoj narod iz Egipta i preko Crvenog mora, subota je poprimila još veći značaj kao znak Saveza kojim je Bog posvetio svoj narod.

“Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem.” (Izlazak 31, 13)

Subota je također značila da je Bog otkupio svoj narod (Ponovljeni zakon 5, 12-15). Napokon, blagdan Dan pomirenja pao je na subotu (Levitski zakonik 16, 30-31). Toga dana nad njima se izvršavao obred pomirenja da se očiste od svih svojih grijeha te da pred Jahvom budu čisti.

Pod savezom s Izraelom (Izlazak 19) subota je bila izuzetno stroga. Izraelci i njihova djeca ne samo da nisu mogli raditi posao, već je trebalo odmarati sve u njihovim domaćinstvima – sluge, stoka, čak i useljenici (Izlazak 20, 10). Bog je čak dao regulatorne zakone o onome što se moglo, a što ne. Na primjer, ako je netko čak izlazio skupljati drva u subotu kako bi zapalio vatru (Brojevi 15, 32-36), trebao je biti pogubljen (Izlazak 31, 14-15). Sva ta strogost bila je dio zakona koji je trebao voditi Izrael prema Isusu Kristu.

Tako nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo. (Galaćanima 3, 24)

Nakon Isusove smrti sve se mijenja

Kad je Isus prvog dana u tjednu ustao iz mrtvih, stvari su se promijenile. Krist, drugi Adam, “završio je” djelo koje prvi Adam nije uspio učiniti (Rimljanima 5, 12-19). Zbog tog ključnog događaja, Crkva je odredila da je za kršćane pod novim savezom dan štovanja i slavljenja Božje milosti u Isusu Kristu prvi dan u nedjelju:

“Od početka svijeta pa do Kristova uskrsnuća, subota je bila posljednji dan u tjednu; i od Kristova uskrsnuća promijenjena je u prvi dan u tjednu, koji se u Svetom pismu naziva Danom Gospodnjim, i nastavlja se do kraja svijeta, kao kršćanska subota.” (Westminstersko vjeroispovijedanje, 21:7)

Na ovaj dan se sjećamo i sudjelujemo u slavnoj stvarnosti da smo već ušli u Božji počinak (Matej 11, 28; Hebrejima 4, 10) i da očekujemo iskustvo punoće ovog odmora u vječnosti (Otkrivenje 21-22). Na Dan Gospodnji se okupljamo kao Kristova Crkva te štujemo i uživamo u predviđanju našeg vječnog odmora, a zatim izlazimo u kraljevstvo ovoga svijeta da radimo šest dana.

Zašto je onda za kršćane nedjelja, a ne subota Dan Gospodnji?

1. Prvi dan u tjednu bio je dan kada je naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. (Ivan 20, 1)

2. Prvi dan u tjednu naziva se “dan Gospodnji”.

Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje. (Otkrivenje 1, 10)

3. Prvi dan bio je dan kada se Duh Sveti izlio na Crkvu (Djela 2, 1-36).

4. Baš kao što je prvog dana stvaranja Bog učinio svjetlo i odvojio ga od tame, okupljamo se prvog dana u tjednu da slavimo svjetlo evanđelja u Isusu Kristu, koji nas je odvojio od tame grijeha. (Ivan 1, 5.9; 3, 19; 8, 12)

Od stvaranja do Krista, Božji narod radio je šest dana, a zatim odmarao sedmi dan. Ovo je bila slika kako se raduju vječnom odmoru. S druge strane, od Kristova uskrsnuća, Božji narod odmara se prvog dana i radi sljedećih šest, osvrćući se na dovršeno Kristovo djelo. I veselimo se potpunom ispunjenju ovog odmora.

Novi Život

Zašto je za kršćane nedjelja, a ne subota Dan Gospodnji?

Za kršćane je nedjelja Dan Gospodnji i prvi dan u tjednu, jer je tada naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

3 minutes ago, καιnos said:

Evo što kaže portal "Novi Život" zašto je nedjelja da Gospodnji

Za kršćane je nedjelja Dan Gospodnji i prvi dan u tjednu, jer je tada naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

Od stvaranja pa nadalje, narod Božji klanjao se sedmog dana u tjednu. Ovo je bila “uredba o stvaranju” koju je sam Bog Stvoritelj uspostavio s namjerom da Ga slijede njegova stvorenja. Radio je šest dana i počivao sedmi dan te ga nazvao “svetim”.

Sedmog dana Bog je završio svoje djelo koje je učinio. Odmarao se sedmi dan od svog rada. Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga, jer se onoga dana odmarao od svih djela koja je učinio. (Postanak 2, 2-3)

Dan Gospodnji u Starom zavjetu

Nakon što je Bog izveo svoj narod iz Egipta i preko Crvenog mora, subota je poprimila još veći značaj kao znak Saveza kojim je Bog posvetio svoj narod.

“Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem.” (Izlazak 31, 13)

Subota je također značila da je Bog otkupio svoj narod (Ponovljeni zakon 5, 12-15). Napokon, blagdan Dan pomirenja pao je na subotu (Levitski zakonik 16, 30-31). Toga dana nad njima se izvršavao obred pomirenja da se očiste od svih svojih grijeha te da pred Jahvom budu čisti.

Pod savezom s Izraelom (Izlazak 19) subota je bila izuzetno stroga. Izraelci i njihova djeca ne samo da nisu mogli raditi posao, već je trebalo odmarati sve u njihovim domaćinstvima – sluge, stoka, čak i useljenici (Izlazak 20, 10). Bog je čak dao regulatorne zakone o onome što se moglo, a što ne. Na primjer, ako je netko čak izlazio skupljati drva u subotu kako bi zapalio vatru (Brojevi 15, 32-36), trebao je biti pogubljen (Izlazak 31, 14-15). Sva ta strogost bila je dio zakona koji je trebao voditi Izrael prema Isusu Kristu.

Tako nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo. (Galaćanima 3, 24)

Nakon Isusove smrti sve se mijenja

Kad je Isus prvog dana u tjednu ustao iz mrtvih, stvari su se promijenile. Krist, drugi Adam, “završio je” djelo koje prvi Adam nije uspio učiniti (Rimljanima 5, 12-19). Zbog tog ključnog događaja, Crkva je odredila da je za kršćane pod novim savezom dan štovanja i slavljenja Božje milosti u Isusu Kristu prvi dan u nedjelju:

“Od početka svijeta pa do Kristova uskrsnuća, subota je bila posljednji dan u tjednu; i od Kristova uskrsnuća promijenjena je u prvi dan u tjednu, koji se u Svetom pismu naziva Danom Gospodnjim, i nastavlja se do kraja svijeta, kao kršćanska subota.” (Westminstersko vjeroispovijedanje, 21:7)

Na ovaj dan se sjećamo i sudjelujemo u slavnoj stvarnosti da smo već ušli u Božji počinak (Matej 11, 28; Hebrejima 4, 10) i da očekujemo iskustvo punoće ovog odmora u vječnosti (Otkrivenje 21-22). Na Dan Gospodnji se okupljamo kao Kristova Crkva te štujemo i uživamo u predviđanju našeg vječnog odmora, a zatim izlazimo u kraljevstvo ovoga svijeta da radimo šest dana.

Zašto je onda za kršćane nedjelja, a ne subota Dan Gospodnji?

1. Prvi dan u tjednu bio je dan kada je naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. (Ivan 20, 1)

2. Prvi dan u tjednu naziva se “dan Gospodnji”.

Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje. (Otkrivenje 1, 10)

3. Prvi dan bio je dan kada se Duh Sveti izlio na Crkvu (Djela 2, 1-36).

4. Baš kao što je prvog dana stvaranja Bog učinio svjetlo i odvojio ga od tame, okupljamo se prvog dana u tjednu da slavimo svjetlo evanđelja u Isusu Kristu, koji nas je odvojio od tame grijeha. (Ivan 1, 5.9; 3, 19; 8, 12)

Od stvaranja do Krista, Božji narod radio je šest dana, a zatim odmarao sedmi dan. Ovo je bila slika kako se raduju vječnom odmoru. S druge strane, od Kristova uskrsnuća, Božji narod odmara se prvog dana i radi sljedećih šest, osvrćući se na dovršeno Kristovo djelo. I veselimo se potpunom ispunjenju ovog odmora.

Novi Život

Zašto je za kršćane nedjelja, a ne subota Dan Gospodnji?

Za kršćane je nedjelja Dan Gospodnji i prvi dan u tjednu, jer je tada naš Gospodin uskrsnuo iz mrtvih.

Nakon Isusove smrti sve se mijenja za ljudski grešni rod. Krist je Uskrsnuo i podario nam vjecni život.

Kristovo Uskrsnuce najradosnija i najvelicanstvenija vijest koju ce itko ikada čuti. Zauvijek odmor i mir po Kristu u Kristu i sa Kristom . Amen

6 minutes ago, Magdalena said:

Zauvijek odmor i mir po Kristu u Kristu i sa Kristom . Amen

Vidiš, s tobom se ne slažu i nedjeljari, oni zastupaju nedjelju kao Dan Gospodnji, tako da si usamljena sa tim tvojim gledištem Krist je naša subota. Vidiš da nijedna strana ne prihvaća tvoje gledište. U manjini si.

Niti ce se netko spasiti drzanjem nedjelje niti ce se netko spasiti drzanjem subote. Tako da vam je rasprava o danima nebitna. Bitno je Isusa Krista slaviti svaki dan ,a ne jedan put tjedno zbog toga sto je umro za nas i poklonimo nam dar ,Vjecni život . Zato jer nas je po milosti svojom krvi otkupio ,platio za nas kaznu ,opravdao nas pred Bogom Ocem Zauvijek. Kad si povjerovao, u to Djelo Kristovo ,omekanilo ti je srce da ljubiš Boga vise od ičega ,On nas je posvetio .

Kad stanemo pred Krista i kad nas bude pitao zbog čega idemo u Raj jedini ispravan odgovor je : zato sto si Ti Gospodine Isuse Kriste umro zbog mojih grijeha ,Ti si platio cijelu kaznu umjesto mene . I on ce reći : "Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta. Svaki drugi odgovor vodi te ravno u pakao.

U Raj ne idu "dobri ljudi " ni oni koji "drze zakon" u Raj idu samo spašeni ljudi :Efežanima 2,8 Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar!Efežanima 2,9 Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao.

Zato cinomo dobra djela jer volimo Isusa Krista i zato da bi mu djelima rekli hvala Ti Isuse Kriste : Efežanima 2,10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo.

18 minutes ago, καιnos said:

Vidiš, s tobom se ne slažu i nedjeljari, oni zastupaju nedjelju kao Dan Gospodnji, tako da si usamljena sa tim tvojim gledištem Krist je naša subota. Vidiš da nijedna strana ne prihvaća tvoje gledište. U manjini si.

Onome kome Krist nije vjecni odmor ne zna jos uvijek sto je Krist za njega učinio. Ja slavim i subotom i nedjeljom ,ali i ponedjeljkom i ne spasavam se po danima nego po Isusu Kristu.

Što zaključuje umjetna intelligencija, kada joj kažeš Subota prije Sinaja

"Subota prije Sinaja" (Sabbath before Sinai) odnosi se na biblijsku priču (2. Mojsijeva 16) o tomu kako su Izraelci dobivali manu (hranu) u pustinji, gdje im je Bog zapovjedio da skupljaju dvostruku količinu petkom kako bi se na subotu, dan potpunog odmora, odmorili, što pokazuje da je subota kao dan odmora postojala prije nego što je Zakon dan na gori Sinaj. 

Ključne točke:

• Mana u pustinji: Bog je davao manu svaki dan, ali dvostruko više u petak, da bi u subotu bio potpun odmor (Izlazak 16,23).

• Bog je uspostavio odmor: Bog je time uspostavio subotu kao sveti dan odmora još prije davanja Deset zapovijedi na Sinaju.

• Moralni zakon: Ovo je viđeno kao potvrda da subota nije samo dio ceremonijalnog, već i nepromjenjivog moralnog Zakona. 

8 hours ago, καιnos said:

Što zaključuje umjetna intelligencija, kada joj kažeš Subota prije Sinaja

"Subota prije Sinaja" (Sabbath before Sinai) odnosi se na biblijsku priču (2. Mojsijeva 16) o tomu kako su Izraelci dobivali manu (hranu) u pustinji, gdje im je Bog zapovjedio da skupljaju dvostruku količinu petkom kako bi se na subotu, dan potpunog odmora, odmorili, što pokazuje da je subota kao dan odmora postojala prije nego što je Zakon dan na gori Sinaj. 

Ključne točke:

• Mana u pustinji: Bog je davao manu svaki dan, ali dvostruko više u petak, da bi u subotu bio potpun odmor (Izlazak 16,23).

• Bog je uspostavio odmor: Bog je time uspostavio subotu kao sveti dan odmora još prije davanja Deset zapovijedi na Sinaju.

• Moralni zakon: Ovo je viđeno kao potvrda da subota nije samo dio ceremonijalnog, već i nepromjenjivog moralnog Zakona. 

Izraelcima. Izraelcima. Bog je Izraelce izbavio ,a ne pogane iz Egipta

On 19. 01. 2026. at 6:34, Magdalena said:

Ne znam kome su oči zatvorene. Ne trebam ti ja dati svoje odgovore sa da ili ne kad ti jasno govori riječ Božja. 1. Korinćanima 1,18 Uistinu, besjeda o križu ludost je onima koji propadaju, a nama spašenicima sila je Božja.

1. Korinćanima 1,19 Ta pisano je: Upropastit ću mudrost mudrih, i odbacit ću umnost umnih.

1. Korinćanima 1,20 Gdje je mudrac? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta? Zar ne izludi Bog mudrost svijeta?

1. Korinćanima 1,21 Doista, kad svijet u mudrosti Božjoj Boga ne upozna mudrošću, svidjelo se Bogu ludošću propovijedanja spasiti vjernike.

1. Korinćanima 1,22 Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže,

1. Korinćanima 1,23 a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost,

1. Korinćanima 1,24 pozvanima pak - i Židovima i Grcima - Krista, Božju snagu i Božju mudrost.

Nije mudrost i znanje u mojim rijecima nego u Bozjim.

Stavila sam ti i odgovor od Biblijske krscanke njenim rijecima da jos bolje razumiješ događaj na križu. Isus Krist umro je da bi sa tebe oprao grijehe prošle sadašnje i buduće. A ti ne zelis to prihvatiti nego tupiš da moramo obdržavati subotu . Subota znači odmor . Ako ti u Kristu nisi našao odmor od svojih dijela ,drzanje subote ti nece pomoci za spasenje. Jer Spasenje je konacni cilj,a ti želiš biti spašen svojim djelom,a to je nemoguca misija i time ppkazuješ da Krist nije trebao umrijeti za nas. Vjeruj Kristu ,vjeruj da je umro za tebe da bi ti izbrisao grijehe

Vjera je Abrahama odvela u Raj ,vjerom je Henok prenesen u Raj ,Vjerom je Ilija prenesen u Raj. Živom vjerom u Boga iz Svetog Pisma.

Izvini,jel moze ODGOVORA na ona moja pitanja ili jos uvek nisi u raspolozenju ?

49 minutes ago, robivek said:

Izvini,jel moze ODGOVORA na ona moja pitanja ili jos uvek nisi u raspolozenju ?

Ti ocekujes moj odgovor da potvrdim to sto ti govoriš. Odgovara ti Biblija . Jedino ona govori istinu.

Subota je u pravoslavlju zadržala posebno dostojanstvo, ali ne kao „dan obaveznog odmora“ u starozavjetnom smislu, već kao liturgijski i teološki poseban dan.

Teološko značenje subote u pravoslavlju

U pravoslavnoj tradiciji subota ima dva velika značenja:

a) Spomen stvaranja

Subota je dan kada je Bog „počinuo“ poslije stvaranja svijeta (Post 2,2–3).

Zato je uvijek imala karakter blagoslova i mira.

b) Spomen Hristovog počinka u grobu

Još važnije u hrišćanskom kontekstu:

subota je dan kada je Hristos tijelom počinuo u grobu.

Zato je ona dan tišine, nade i iščekivanja vaskrsenja.

U bogoslužbenim tekstovima često se subota naziva:

„blagosloveni dan odmora“

„dan mira“

„dan počinka Gospodnjeg“

2. Liturgijski status subote

Za razliku od većine dana u sedmici, subota u pravoslavlju ima posebna pravila:

a) Subota je uvijek blaži posni dan

Ako subota pada u post:

nikada se ne posti strogo kao u srijedu i petak.

dozvoljeno je ulje i vino (osim Velike subote koja je izuzetak).

To pokazuje njeno posebno dostojanstvo.

b) Subota je dan molitvenog pomena pokojnih

Gotovo sve:

zadušne subote

parastosi

opšta sjećanja na umrle

uvikek se služe subotom.

Zašto?

Jer je subota dan počinka, pa je liturgijski povezana sa:

počinkom umrlih u Hristu

nadom u vaskrsenje.

c) Subotom se ne kleči (u većini perioda)

U pravoslavlju:

subotom i nedjeljom se ne kleči na bogosluženjima jer su to dani radosti i spomena pobjede nad smrću. Ovo pravilo potiče iz kanona Prvog vaseljenskog sabora (Nikeja, 325).

3. Subota naspram nedjelje

Pravoslavlje nije prenijelo zapovijest o suboti u doslovnom smislu na hrišćane.

Nedjelja (Dan Gospodnji) = dan Vaskrsenja

Nedjelja je centralni dan hrišćanskog života

Subota ostaje sveta, ali sekundarna u odnosu na nedelju.

Dan: Subota

Značenje: Dan stvaranja, Hristovog počinka, pomena umrlih, mira

Dan: Nedjelja

Značenje: Dan Vaskrsenja, nova tvorevina, glavni liturgijski dan

4. Kako se pravoslavlje razlikuje od „subotara“

Za razliku od adventista i drugih subotarskih grupa:

pravoslavlje ne smatra da je obavezno:

- ne raditi subotom po starozavjetnom zakonu

- slaviti subotu kao glavni bogoslužbeni dan

ali je nikada nije ukinulo niti obezvrijedilo.

Naprotiv — zadržalo ju je:

liturgijski

teološki

kanonski

duhovno

Subota u pravoslavlju ima posebno dostojanstvo:

ona je dan Božjeg počinka, Hristovog počinka u grobu, blaži posni dan,

dan pomena umrlih i dan mira, ali je ipak liturgijski podređena

nedjelji kao Danu Vaskrsenja.

POSEBNO DOSTOJANSTVO SUBOTE U PRAVOSLAVLJU

(Kanoni i sveti oci)

I. KANONI VASLJENSKIH I POMJESNIH SABORA

1. Kanon 20. Prvog vaseljenskog sabora (Nikeja, 325)

„Pošto ima onih koji u dan Gospodnji i u dane Pedesetnice kleče, da bi se u svemu držao isti poredak u svim eparhijama, Sveti Sabor određuje da se u te dane molitve Bogu prinose stojeći.“

Napomena:

U pravoslavnom Tipiku i kanonskom tumačenju, subota i nedjelja se zajedno ubrajaju u dane stajanja na molitvi, kao dani radosti i počinka.

2. Kanon 55. Trulskog (Petog–Šestog) vaseljenskog sabora (692)

„Pošto smo saznali da se u gradu Rimu u svete dane Četrdesetnice posti i subotom, što je protivno crkvenom predanju, sveti sabor određuje da se u rimskoj crkvi od sada takođe drži sveti običaj da se subotom ne posti.“

Značenje:

Ovaj kanon pokazuje da subota ima poseban liturgijski status i da se čak ni u Velikom postu ne smije izjednačiti s običnim postnim danima. Izuzetak je samo Velika subota.

3. Kanon 64. Apostolskih pravila

„Ako se koji klirik zatekne da posti u dan Gospodnji ili u subotu, osim jedne jedine subote, neka se svrgne; a ako je laik, neka se odluči.“

Napomena:

„Jedina subota“ = Velika subota.

Subota se ovdje izjednačava s nedjeljom kao dan radosti, a ne žalosti.

4. Kanon 90. Trulskog sabora

„Primili smo od bogonosnih otaca da u svete dane nedjelje ne treba savijati koljena, jer to označava ustajanje iz grijeha i pad u ropstvo smrti; i da time priznajemo milost koja nam je darovana vaskrsenjem Hristovim.“

Napomena:

U crkvenoj praksi ovo se odnosi i na subotu, jer subota i nedjelja čine jedan pashalni krug radosti i nade.

II. SVETI OCI O SUBOTI

1. Sveti Ignjatije Bogonosac († oko 107)

Poslanica Magnezijcima, gl. 9

„Ako oni koji su živjeli po starom poretku dođoše u novu nadu, ne subotareći više, nego živeći po danu Gospodnjem, u kojem i život naš zasija po Njemu i po smrti Njegovoj...“

Značenje:

Nedjelja postaje novi centar hrišćanskog života, ali se subota ne prezire, nego se shvata u novom, hristološkom ključu.

2. Sveti Justin Mučenik († oko 165)

Dijalog s Trifonom, gl. 12 i 18

„Subota je bila data kao znak vama (Judejcima) zbog vaše tvrde naravi i vaših grijehova; ali pravednici prije Mojsija nisu držali subotu, a ipak su Bogu ugodili.“

Značenje:

Justin razlikuje starozavjetnu obaveznost subote od hrišćanskog duhovnog smisla počinka u Hristu.

3. Sveti Jovan Zlatousti († 407)

Besjede na Postanje i Psalam 91 (92)

„Bog je blagoslovio sedmi dan ne zato što Mu je bio potreban odmor, nego da bi nas naučio mjeri i umjerenosti, da bismo i mi u određeno vrijeme ostavljali djela i posvećivali se duhovnim stvarima.“

I još:

„Subota je časna zbog počinka Božjeg, ali je nedjelja još časnija zbog vaskrsenja Gospodnjeg.“

4. Sveti Vasilije Veliki († 379)

Iz kanonskih poslanica i pravila o bogosluženju

„Mi stojimo na molitvi u dan Gospodnji i u dan subote, jer ti dani nose u sebi spomen vaskrsenja i počinka budućega vijeka.“

5. Sveti Atanasije Veliki († 373)

O suboti i obrezanju

„Subota je sjenka onoga budućeg počinka, a istinski počinak je Gospod Isus Hristos, u Kome duše nalaze mir.“

6. Sveti Maksim Ispovjednik († 662)

Mistagogija

„Subota označava prestanak grešnih djela, a nedjelja početak novoga života u Hristu; oboje su nužni u duhovnom uzrastanju.“

III. SAŽETAK

KANONI:

- Apostolsko pravilo 64 – zabrana posta subotom

- Nikejski kanon 20 – stajanje na molitvi subotom i nedjeljom

- Trulski kanon 55 – zabrana posta subotom u Velikom postu

- Trulski kanon 90 – neklečanje kao znak vaskrsenja

SVETI OCI:

- Ignjatije Bogonosac – nedjelja kao novi centar

- Justin Mučenik – subota kao sjenka

- Jovan Zlatousti – subota časna, ali nedjelja časnija

- Vasilije Veliki – subota i nedjelja kao dani radosti

- Atanasije Veliki – Hristos kao pravi počinak

- Maksim Ispovjednik – duhovni smisao subote

Subota u pravoslavlju ima posebno dostojanstvo kao dan Božjeg počinka i Hristovog počinka u grobu, dan molitve za upokojene i blaži postni dan, ali je liturgijski podređena nedjelji kao Danu Vaskrsenja.

6 hours ago, Magdalena said:

Ti ocekujes moj odgovor da potvrdim to sto ti govoriš. Odgovara ti Biblija . Jedino ona govori istinu.

Nisam ti sugerisao dali ce ti odgovor biti pozitivan ili negarivam nit dali ce biti tipa JESTE /NIJE nego sam trazio taj format odgovaranja bez elaboracija,kratko jasno i precizno !@!

Jel mozes to ili vam papa ne da ???

7 minutes ago, robivek said:

Nisam ti sugerisao dali ce ti odgovor biti pozitivan ili negarivam nit dali ce biti tipa JESTE /NIJE nego sam trazio taj format odgovaranja bez elaboracija,kratko jasno i precizno !@!

Jel mozes to ili vam papa ne da ???

Stvarno ne znam sto si pitao između svega. Ponovi pitanje ,ako ti nije tesko. Nebutni du moji odgovori ,Biblija odgovara na svako pitanje sto se vjere tiče.

9 minutes ago, robivek said:

Jel mozes to ili vam papa ne da ???

Papa je obican covjek koji moze i ne mora biti vjernik. Moze i glumiti vjernika. Oni ce prvi pred Kristom odgovarati. Nisu svi krsteni niti su svi u crkvi zbog toga sto vjeruju Isusu Kristu. Neki su tu i uljezi kao i u svakoj skupini ljudi.

Edited January 20Jan 20 by Magdalena

1 hour ago, Magdalena said:

Stvarno ne znam sto si pitao između svega. Ponovi pitanje ,ako ti nije tesko. Nebutni du moji odgovori ,Biblija odgovara na svako pitanje sto se vjere tiče.

Ovo je pisana a ne usna korespodencija,lako se da proveriti,zar ne ???

8 minutes ago, robivek said:

Ovo je pisana a ne usna korespodencija,lako se da proveriti,zar ne ???

Ne mogu naci ,trazila sam. Stvarno ne mogu naci

Vidi koliko smo stranica ispisali. A na kraju i sta ce ti moj odgovor kad su ti odgovori u Bibliji.

21 hours ago, καιnos said:

Što zaključuje umjetna intelligencija, kada joj kažeš Subota prije Sinaja

"Subota prije Sinaja" (Sabbath before Sinai) odnosi se na biblijsku priču (2. Mojsijeva 16) o tomu kako su Izraelci dobivali manu (hranu) u pustinji, gdje im je Bog zapovjedio da skupljaju dvostruku količinu petkom kako bi se na subotu, dan potpunog odmora, odmorili, što pokazuje da je subota kao dan odmora postojala prije nego što je Zakon dan na gori Sinaj. 

Ključne točke:

• Mana u pustinji: Bog je davao manu svaki dan, ali dvostruko više u petak, da bi u subotu bio potpun odmor (Izlazak 16,23).

• Bog je uspostavio odmor: Bog je time uspostavio subotu kao sveti dan odmora još prije davanja Deset zapovijedi na Sinaju.

• Moralni zakon: Ovo je viđeno kao potvrda da subota nije samo dio ceremonijalnog, već i nepromjenjivog moralnog Zakona. 

Ima jedan maleni problemčić sa tim stanovištem, a to je da Izrailjci tada NISU IMALI POJMA ŠTA JE TO SUBOTA. Subota je za njih bila nešto potpuno novo. 2 Mojsijeva 16 ni na koji način ne ukazuje da je subota bila data kao zapovijest i ranije.

2 minutes ago, Maki said:

Ima jedan maleni problemčić sa tim stanovištem, a to je da Izrailjci tada NISU IMALI POJMA ŠTA JE TO SUBOTA. Subota je za njih bila nešto potpuno novo. 2 Mojsijeva 16 ni na koji način ne ukazuje da je subota bila data kao zapovijest i ranije.

A jesu li znali da ne trebaju uzalud uzimati Bozje ime ??????

Daj dokaze da su znali,bez tumacenja,daj citate iskljucivo iste kategorije koje trazis za subotu.

Izvoli.

3 minutes ago, robivek said:

A jesu li znali da ne trebaju uzalud uzimati Bozje ime ??????

Daj dokaze da su znali,bez tumacenja,daj citate iskljucivo iste kategorije koje trazis za subotu.

Izvoli.

Zanima me hoćete li ikada dobaciti do nekih drugih argumenata. Mojsije im nije morao objašnjavati tu zapovijest na isti način na koji im je objasnio šta je subota. To ukazuje da su imali određeno znanje o značaju poštovanja Imena Božijega, čak i ako nisu imali to formulisano kao zapovijest. Ali to isto znanje nisu imali o suboti. Subota im je bila nešto novo.

Adventistima u vezi Sabbatha

Odmor (Sabbath ili Sabat) o kome se govori u Hebrejima 4,8-10 JEDINO je mjesto u Bibliji gdje je koristena rijec SABBATHISMOS UMJESTO SABBATH. Za razliku od rijeci Sabbath, znacenje je ove rijeci KONTINUIRANI ODMOR, ODMOR KOJI NE PRESTAJE, KOJI TRAJE VJECNO (za razliku od Starozavjetnog Sabata koji je bio jedan dan u tjednu za tamosnje Židove), JER ISUS JE NAS ODMOR (SABBATH-ISMOS) I ONAJ KOJI JE ISPUNIO SABBATH, KOJI JE BIO SAMO TIP I SJENA DOLAZECEG VJECNOG SABATA. I ONAJ KOJI NE PRESTAJE I KOJI ZIVI VJECNO, I MI U NJEMU KOJI CINIMO NJEGOVO TIJELO.

Hebrejima 4,8-10

"Zbilja, da je Jošua njih u Počinak uveo, ne bi Bog nakon toga govorio o drugome danu. (SABBATHISMOS). Dakle: preostaje neki subotnji počinak narodu Božjemu! Zaista, tko uđe u njegov počinak, počinuo je od djela svojih kao ono i Bog od svojih."

Hebrejima 9,11-26

“Krist se pak pojavi kao Veliki svećenik budućih dobara pa po većem i savršenijem Šatoru - nerukotvorenu, koji nije od ovoga stvorenja -i ne po krvi jaraca i junaca, nego po svojoj uđe JEDNOM ZAUVIJEK u Svetinju i nađe VJEČNO OTKUPLJENJE. Doista, ako već poškropljena krv jaraca i bikova i pepeo juničin posvećuje onečišćene, daje tjelesnu čistoću, KOLIKO ĆE VIŠE KRV KRISTA - koji po Duhu vječnom samoga sebe bez mane prinese Bogu - OČISTITI SAVJEST NAŠU OD MRTVIH DJELA, na službu Bogu živomu! A radi ovoga je Posrednik novoga Saveza: da po smrti za otkupljenje prekršaja iz starog Saveza pozvani zadobiju obećanu vječnu baštinu. Jer gdje je posrijedi savez-oporuka, potrebno je dokazati smrt oporučitelja. Oporuka je doista valjana tek nakon smrti: nikad ne vrijedi dok oporučitelj živi. Stoga ni onaj prvi Savez nije bez krvi ustanovljen. Pošto je svemu narodu priopćio svaku zapovijed zakonsku, uze Mojsije krv junaca i jaraca s vodom i grimiznom vunom i izopom te samu Knjigu i sav narod poškropi, govoreći: Ovo je krv Saveza koji vam odredi Bog; a onda krvlju slično poškropi i Šator i sve bogoslužno posuđe. I gotovo se sve po zakonu čisti krvlju i bez prolijevanja krvi nema oproštenja. Ako se dakle time čiste slike onoga što je na nebu, potrebno je da se samo to nebesko čisti žrtvama od tih uspješnijima. Krist doista ne uđe u rukotvorenu Svetinju, protulik one istinske, nego u samo nebo: da se sada pojavi pred licem Božjim za nas. Ne da mnogo puta prinosi samoga sebe kao što veliki svećenik svake godine ulazi u Svetinju s tuđom krvlju; inače bi bilo trebalo da trpi mnogo puta od postanka svijeta. No sada se POJAVIO, JEDNOM NA SVRŠETKU VJEKOVA, da grijeh dokine žrtvom svojom.“

Hebrejima 10,1-6

" Budući da Zakon ima tek SJENU BUDUĆIH DOBARA, A NE SAM LIK ZBILJNOSTI, on uistinu žrtvama koje se - iz godine u godinu iste - neprestano prinose ne može nikada usavršiti one što pristupaju. Ta ne bi li se prestale prinositi kad bogoslužnici, jednom očišćeni, ne bi više imali nikakve svijesti grijeha?" (Ovdje lezi dokaz da je Isus ne samo odnjeo grijeh, nego i SVIJEST O GRIJEHU kod onih koji to povjeruju, STO KROZ ISPUNJAVANJE ZAKONA NIJE BILO MOGUCE.).

"Ali po njima se iz godine u godinu podsjeća na grijehe. Jer krv bikova i jaraca nikako NE MOŽE ODNIJETI GRIJEHA. Zato On ulazeći u svijet veli: Žrtva i prinos ne mile ti se, nego si mi tijelo pripravio; paljenice i okajnice ne sviđaju ti se. (Kroz ispunjenje zakona).

Ivan 19,28-30

"Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: "Žedan sam“. A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoše na izopovu trsku spužvu natopljenu octom pa je primakoše njegovim ustima. Čim Isus uze ocat, reče: "Dovršeno je!" I prignuvši glavu, preda duh.

(Posljednje Isusove rijeci, DOVRSENO JE, ISPUNJENO JE: ispunjen je ZAKON, SABBATH, ispunjeni su LJUDSKI NAPORI DA SAMI, ISPUNJENJEM ZAKONA KOJE JE ON ISPUNIO, SPASE SEBE VLASTITIM 'DOBRIM' DELIMA).

Djela Apostolska 16,30-31

“ izvede ih (Pavla i Silu) i upita: "Gospodo, što mi je činiti da se spasim? Oni će mu: "VJERUJ u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj!“