Jump to content
View in the app

A better way to browse. Learn more.

KršćanskiChat

A full-screen app on your home screen with push notifications, badges and more.

To install this app on iOS and iPadOS
  1. Tap the Share icon in Safari
  2. Scroll the menu and tap Add to Home Screen.
  3. Tap Add in the top-right corner.
To install this app on Android
  1. Tap the 3-dot menu (⋮) in the top-right corner of the browser.
  2. Tap Add to Home screen or Install app.
  3. Confirm by tapping Install.

Subota vs. Nedjelja

Featured Replies

HEBREJIMA 3,11

Tako se zakleh u svom gnjevu:

NIKAD NEĆE UĆI U MOJ POČINAK!
....................
Bog Jedini Otac YHVH govori svom narodu -
nećete ući u MOJ
POČINAK!
ŠTO je TAJ –
POČINAK?
4.BZ jasno kaže – dan POČINKA je SUBOTA, 7. dan tjedna.
Vječni POČINAK je vječni odmor – vječna SUBOTA = RAJ!
------------------

HEBREJIMA 3,18

Kojima se zakle da NEĆE UĆI U NJEGOV POČINAK,

ako li ne nepokornima?

....................

TKO neće uči u POČINAK, u Vječnu SUBOTU?
Oni koji su
NEpokorni 10BZ.
Dal već sada poštuješ
4.BZ SUBOTU - POČINAK?
Dal si
POKORAN?
------------------

HEBREJIMA 4,1

Bojmo se dakle da se, dok ostaje obećanje o

ULASKU U NJEGOV POČINAK,

za koga od vas ne bi utvrdilo kako je zakasnio.

....................
Mnogi će zakasniti!
Jako malo ljudi će se spasiti!
Zakasnit će sa spoznajom da SVIH
10BZ treba poštovati,
da bi se došlo u
Vječnu SUBOTUVječni Počinak – U RAJ!
------------------

HEBREJIMA 4,3

U POČINAK DOISTA ULAZIMO MI KOJI POVJEROVASMO,

prema onom što je rekao:

Tako se zakleh u svom gnjevu:

NIKAD NEĆE UĆI U MOJ POČINAK,

premda su djela od postanka svijeta dovršena.

....................

Budi pokoran 10BZ i – 4.BZ Suboti
da biš i ti ušao u
vječni POČINAK u vječnu SUBOTU u Raj
------------------

HEBREJIMA 4,4

Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako:

I POČINU BOG SEDMOGA DANA od svih djela svojih.

....................

Sam Bog Jedini Otac YHVH, svojim primjerom pokazuje čovjeku
što mu je činiti u 7. dan tjedna u
SUBOTU.
------------------

HEBREJIMA 4,5

A ovdje opet: NIKAD NEĆE UĆI U MOJ POČINAK.

....................

NEpokorni 10BZ neće ući u Vječni POČINAK
u Vječnu SUBOTU u Vječni RAJ.
------------------

HEBREJIMA 4,8

Zbilja, da je Jošua njih U POČINAK UVEO,

ne bi Bog nakon toga govorio o drugome danu.

....................

Do sada ljudi još nisu ušli u Vječni POČINAK,
nego je počinak bio SAMO jedan dan u tjednu,
SUBOTA!
------------------

HEBREJIMA 4,9

Dakle: PREOSTAJE NEKI SUBOTNI POČINAK NARODU BOŽJEMU!

....................
TEK treba doč
Vječni POČINAK Vječna SUBOTA Vječni Raj
Narodu Boga Jedinoga Oca YHVH – onima koji poštuju 10BZ,
i koji sada već poštuju
4.BZ SUBOTU.
------------------

SUBOTNI


G4520

σαββατισμός

sabbatismos

sab-bat-is-mos'

 

From a derivative of G4521; a “sabbatism”, that is, (figuratively)

the repose of Christianity (as a type of heaven): - rest.

Total KJV occurrences: 1

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Iz derivata G4521; "subotizam", to jest (figurativno)

počivanje kršćanstva (kao nebeske vrste): - počivaj.
------------------

HEBREJIMA 4,10

Zaista, TKO UĐE U NJEGOV POČINAK,

POČINUO JE OD DJELA SVOJIH kao ono i Bog od svojih.

....................

Svaki od malobrojnih spašenika koji će biti u Vječnom Raju,
bit će u
Vječnoj SUBOTI, bit će u Vječnom POČINKU.
------------------

HEBREJIMA 4,11

POHITIMO DAKLE UĆI U TAJ POČINAK

da nitko ne padne po uzoru na takvu nepokornost.

....................
Pohiti u taj
POČINAK u tu SUBOTU u taj RAJ,
već sada – tako što ćeš poštovati 10BZ i
današnji
POČINAK – današnju SUBOTU, 4.BZ!
------------------



  • 3 weeks later...
  • Odgovora 101
  • Pregleda 1,6k
  • Tema napravljena
  • Zadnji odgovor

Najbolji posteri u ovoj temi

Najpopularniji postovi

  • Subota nije vrijedila od Adama. Subota je kao zapovijest data Izrailjcima na Sinaju poslije izlaska iz Egipta: "I sišao si na goru Sinajsku i govorio s njima s neba, i dao im sudove prave i zakone ist

  • . SIN od Boga Jedinoga Oca YHVH -  G Yehoshua -  i apostoli su = KRŠĆANI - i oni su svi svetkovali i poštovali SUBOTU 4.BZ i svaku SUBOTU su išli u Hram ili Sinagogu i tamo se svake SUBOT

  • A ti slavi subotu!!!!!! I nedjeljne tv prijenose mise i SPC i sve druge - u SUBOTU. I ne zaboravi uključiti svoj "ratio"...ali prebaci barem na 6.ticu,da što više "anomalija" uočiš. Mir s tobom!!!

Posted Images

  • Autor
  • Spirit Junkie

U vezi svetkovanja subote kroz istoriju može se dodati i sledeće.

  1. Nepobitno je da je Gospod Isus Hristos svetkovao subotu. On je "učinio zakon velikim i slavnim" (Isaija 42,21). On je pokazao kako treba pravilno svetkovati subotu.

  2. Knjige Novog zaveta napisane su između 50. i 100. godine posle Hrista. Dakle, Novi zavet je završen oko 70 godina posle Hristove smrti i vaskrsenja, a nigde se ne spominje prenošenje svetkovanja subote na neki drugi dan, kršenje subote od strane hrišćana, svetkovanje nedelje i slično, niti se nedelja naziva bilo kakvim svetim nazivom. Naprotiv, opisano je da su apostoli subotom propovedali kako Jevrejima tako i neznabošcima (Dela 13,14-44; 16,12-14; 16,12-14; 17,1-4; 18,4-18,4-11).

    Biblija ne pominje svetkovanje bilo kojeg dana osim subote. "Razumni će razumeti," kaže reč Božja. Kao što je izneto u drugom delu odgovora na pitanje 31, ono što se kasnije događalo ne možemo smatrati merilom za ispravan hrišćanski život, već samo pokazateljem stanja tadašnje crkve. Ipak, pošto se Vaše pitanje na to odnosi, evo i nekih istorijskih podataka o kasnijem svetkovanju subote. (Svi ovi podaci nalaze se u već pomenutim knjigama.)

  3. Prvi hrišćani u Palestini posećivali su bogosluženja subotom u hramu i sinagogama.

  4. Subota se svetkovala među palestinskim hrišćanima u vreme cara Hadrijana (117.-138. g. posle Hrista).

  5. Tokom II veka hrišćani u Siriji i Maloj Aziji težili su očuvanju prvobitnog, apostolskog hrišćanstva, uključujući i svetkovanje subote. Međutim, hrišćani iz Aleksandrije i drugih crkava u Egiptu dozvolili su da se gnosticizam uvuče u hrišćanstvo, a sa njim i nedelja i drugi običaji koje apostoli nisu poznavali. Nažalost, sva vodeća mesta u istočnim crkvama vremenom su zauzeli sledbenici aleksandrijske škole, uvodeći svoju nauku.

  6. Ignjatije Antiohijski (mučenički ubijen 110. godine) u svojoj poslanici "Magnezijanima" opominje svoje čitaoce da ne "subotuju", iz čega se može zaključiti da je među čitaocima te poslanice bilo svetkovatelja subote. Međutim, ima indicija da je ta poslanica lažna i da je napisana znatno kasnije: 1) Prvi put je citirana tek u IV veku, u vreme Jevsevija (Euzebius), episkopa iz Cezareje. 2) Neki stavovi izneti u toj poslanici odudaraju od spisa njegovih savremenika iz Antiohije.

  7. Justin Mučenik u "Razgovoru" sa Trifonom (155.-165.) kritikuje hrišćane koji svetkuju sedmi dan i kaže da bi ih trebalo razdvojiti od onih koji to ne čine. Inače, Justin je prvi jasno podigao glas u prilog svetkovanja nedelje. Treba imati na umu da se on nikad nije oslobodio uticaja grčke filozofije, i da su njegovi argumenti filozofski a ne biblijski. Justin na nekim mestima naziva nedelju mnogobožačkim nazivom "dan sunca".

  8. Treba primetiti da se ideja o svetkovanju nedelje kao dana odmora, dakle kao zamene za subotu iz četvrte zapovesti, javlja tek početkom III veka, i da je to postalo raširenija praksa tek u IV veku. Dakle, oni hrišćani koji su svetkovali nedelju u prva III veka nisu je smatrali zamenom za subotu, što pokazuje da je subota još uvek smatrana danom odmora.

  9. Sredinom III veka Origen u spisu "Protiv Celza" piše da ima hrišćana koji bi hteli da žive kao Jevreji. Origen je bio pod jakim uticajem neoplatonizma i mrzeo je Jevreje.

  10. "Apostolske konstitucije" (krajem III veka) pozivaju da se svetkuje i subota, kao uspomena na stvaranje, i nedelja kao dan vaskrsenja.

  11. Kanon 16. sabora u Laodikiji (364.) kaže: "Zna se da neke stare crkve imaju običaj da praznuju subotu, kao praznik stvaranja." Kanon 29. anatemiše hrišćane koji ne rade subotom, što znači da je takvih itekako bilo.

  12. U drugoj polovini IV veka Grgur Nisijanski naziva subotu i nedelju braćom, a nešto kasnije Astorije, episkop iz Apame u Pontu, naziva ih majkom i dojkinjom crkve.

  13. Pri kraju IV veka Hrizostom (Jovan Zlatousti) u svom komentaru poslanice Galatima napada hrišćane koji svetkuju subotu.

  14. Krajem IV veka crkve u Carigradu, Pontu, Aleksandriji, Palestini i Egiptu izjednačavale su subotu i nedelju.

  15. Sokrat, skolastik iz prve polovine V veka, tvrdi da su u njegovo vreme skoro sve crkve svetkovale subotu, osim Rima i Aleksandrije. Njegov savremenik Hermije Sozomen tvrdi isto: da su Carigrad i druge crkve, suprotno običaju Rima, svetkovale i sedmi i prvi dan sedmice.

  16. Treba imati na umu da su u Rimskoj imperiji vrlo rano uvedene stroge kazne za ljude koji rade nedeljom, a ubrzo zatim i za one koji ne rade subotom. Prvi takav zakon doneo je car Konstantin 321. godine, u vreme kada je bio obožavalac sunca, a ne hrišćanin! Sledili su slični zakoni 368., 386., 389. i 423. godine. Takva praksa je naročito došla do izražaja u VI veku, jačanjem papstva. Svetkovanje subote smatralo se zabranjenim. To je razlog što se masovnije svetkovanje subote održalo samo izvan granica Rimske imperije, kao npr. u Etiopiji, gde postoji i dan danas. Ipak, i u tom dobu je bilo ljudi koji su svetkovali subotu, naročito na istoku pa i u samom Rimu.

  17. Seljaci u severnoj Italiji, i pored takvih zabrana, svetkovali su subotu sve do kraja IX veka.

  18. Jedan od najzanimljivijih podataka u vezi svetkovanja subote je prepiska između vođa crkava koja je prethodila velikoj šizmi (razdvajanju istočne i zapadne crkve) 1054. godine. Iz tih dokumenata se vidi da je istočna crkva još i tada svetkovala subotu uporedo sa nedeljom. Štaviše, oni su ukorili zapadnu crkvu za omalovažavanje subote. Dakle, delovi pravoslavne crkve praznovali su subotu krajem XI veka!

  19. U XII veku je zabeleženo svetkovanje subote u Lombardiji, Finskoj i Škotskoj.

  20. Valdenžani su svetkovali subotu i pored gonjenja od strane inkvizicije.

  21. Inkvizicija je progonila svetkovatelje subote u Francuskoj, Moravskoj, Nemačkoj, Rusiji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.

  22. Godine 1504. legat na dvoru u Lisabonu je rekao: "Pošto se Bog posle savršenog stvaranja odmorio u sedmi dan, slavljenje toga dana je po Božjoj volji i pre će propasti i zemlja i nebo nego li reč zakona o tome danu. Mi ne slavimo subotu podržavajući Jevreje nego na osnovu naše poslušnosti prema Hristu i apostolima."

  23. Svetkovanje subote zabeleženo je 1653. godine u Indiji.

  24. U XVII veku u Kini, kao rezultat misionarskog širenja delova Biblije, mnogi su svetkovali subotu. 1665. godine u Kini je pronađena kamena ploča na kojoj se opisuje svetkovanje subote i naziva "izvanrednom religijom" koja "rasvetljava tamu".

  25. Zahvaljujući širenju Svetog pisma, u periodu od XVI do XIX veka mnogi pojedinci i grupe su, nezavisno jedni od drugih, došli do zaključka da je subota dan koji treba svetkovati. Česti su i zapisi poštovalaca nedelje koji su konstatovali da Biblija ne daje argumente u prilog nedelje, već u prilog subote.

    Iz svega ovoga može se zaključiti sledeće:

    — Hristos i apostoli svetkovali su subotu, a isto tako i prvi hrišćani.

    — Očigledno je da je do promene dana odmora došlo postepeno, tokom nekoliko stoleća. Činjenica da se to moralo uraditi postepeno i pored žučnog protivljenja suboti od strane nekih crkvenih vođa, pokazuje da su mnoge crkve u početku primile subotu, a tek kasnije dodale nedelju.

    — Bile su neophodne anateme i kazne da bi se sprečilo svetkovanje subote! Korišćenje takvih metoda je očigledan pokazatelj vrlo niskog duhovnog nivoa crkve onog vremena, ali i duboke ubeđenosti mnogih hrišćana u ispravnost svetkovanja subote.

    — I pored zabrana i progonstava, kroz sve vekove bilo je hrišćana koji su svetkovali subotu.

    — Za uvođenje svetkovanja nedelje u velikoj meri je odgovorna rimska crkva, što ona otvoreno priznaje. Širenju nedelje doprineli su i hrišćani aleksandrijske škole, koji su vrlo rano prihvatili gnosticizam. Takođe, među hrišćanima koji nisu poticali iz judaizma bila je vrlo raširena želja da se razlikuju od Jevreja. Osim toga, mnogi hrišćani u prvim vekovima su izašli iz kulta sunca, gde su svetkovali nedelju, i težili su da nastave sa takvom praksom.

    Aleksandar Stojković

Preuzeto sa https://www.biblija.info/pit/spisak/00035.htm

Padanje je iskustvo. Borba je karakter. Ne predati se je život!

  • Autor
  • Spirit Junkie

Nevjerovatno iskustvo o držanju Šabata u SSSR-u i Volu koji drži Dan Odmora!

Padanje je iskustvo. Borba je karakter. Ne predati se je život!

  • 5 weeks later...
On 04. 04. 2024. at 11:01, Buco said:

U PRVI DAN TJEDNA, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati..." itd. (Dj 20,7)

 

Tko slavi Šabat neka slavi. Naziv Dana Gospodnjeg je različit u svim jezicima. Engleski Sunday (dan sunca) nema veze sa označavanjem neradnog dana.

Mnogi kršćani tekst - „U prvi dan sedmice kad se sastadosmo da lomimo kruh…“ (Djela apostolska 20,7-12) navode kao glavni „dokaz“ da su kršćani toga vremena imali redovita bogoslužja nedjeljom i da su slavili nedjelju kao dan odmora.

Međutim, iz navedenog teksta ništa se od toga ne može iščitati. U tom tekstu ne piše: „U prvi dan sedmice, kojega mi kršćani slavimo kao dan odmora, za razliku od Židova koji slave subotu, sastadosmo se na redovitom bogoslužju, jer mi kršćani u čast Kristova uskrsnuća poštujemo prvi dan tjedna umjesto sedmog dana“. Da je u Djelima apostolskim napisan ovakav ili sličan tekst s jasnim naznakama za promjenu dana odmora i bogoslužja - od subote na nedjelju - onda bi tu bilo dovoljno razloga da se pitamo što je izazvalo jednu takvu promjenu. Dakle, u navedenom tekstu nema takvih ili sličnih naznaka za promjenu dana odmora i bogoslužja, nego samo konstatacija da je bio jedan sastanak prije Pavlova odlaska.

Djela apostolska 20,7-12 - „U prvi dan sedmice kad se sastadosmo da lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima. Kako je kanio sutradan otići, produži govor do ponoći… opet se pope, razlomi i blagova kruh te proslijedi s propovijedanjem dugo - sve do zore.“

Ovo je bio izvanredni (oproštajni) sastanak. Razlog sastanka bio je Pavlov odlazak: „Kako je kanio sutradan otići“, a razlog toga sastanka nije bilo redovito bogoslužje. Zašto bi se glavni dio bogoslužja „lomljenje kruha“ obavljao poslije ponoći - Djela 20,11?

Luka koristi židovsko računanje vremena - od zalaska do zalaska Sunca - kao u Luka 23,54; a u Djelima apostolskim: 12,4 i 20,6 koristi židovski kalendar; a ne rimsko računanje vremena, od ponoći do ponoći, niti rimski kalendar?

Vjerojatno prije podne u subotu Pavao je održao redovno bogoslužje s vjernicima, a uvečer nakon zalaska Sunca, po židovskom računanju vremena, počela je nedjelja, i tada je bilo izvanredno zajedničko okupljanje - zajednička večera u čast Pavlova odlaska. Pavao nije htio putovati subotom, pa je bilo zajedničko društveno okupljanje pred odlazak, po završetku subote – navečer.

A „lomljenje kruha“ ovdje vjerojatno označava početak jedenja - zajedničkog objeda. Slično i u Djela 2,46 „Svaki dan postojano po kućama lomili kruh i zajedno uzimali hranu“. Slično je i u Lukinu evanđelju 24,35 „… kako su ga (Isusa) prepoznali u lomljenju kruha“, neposredno prije večere. Inače „lomljenje kruha“ može značiti i večeru Gospodnju - 1. Korinćanima 10,16: „Zar nije posvećeni kalež… kruh koji lomimo zajedništvo s tijelom Kristovim“? Čak da je u navedenom tekstu: „U prvi dan sedmice kad se sastadosmo da lomimo kruh“, riječ o Večeri Gospodnjoj pri bogoslužju, a ne samo o društvenom okupljanju - zajedničkoj večeri u čast Pavlova odlaska, opet ovaj tekst ne može dati dokaze da su kršćani toga vremena imali redovita bogoslužja nedjeljom i da su slavili nedjelju kao dan odmora.

Ako je to i bilo jedno večernje bogoslužje, a ne društveno okupljanje – zajednička večera, to je bilo izvanredno, a ne redovito bogoslužje. Ako je to i bilo jedno večernje bogoslužje u nedjelju to dalje ne znači da je redovito, tjedno – svakog sedmog dana, svetkovanje subote – kao dana odmora, prebačeno na nedjelju.

Da je redovito bogoslužje bilo nedjeljom, bilo bi rasprave, ili bar neko objašnjenje zašto bogoslužje nedjeljom, a ne subotom. To što nema rasprave ili objašnjenja govori da su redovita bogoslužja bila subotom. A tek da je tjedni dan odmora – subota zamijenjena nedjeljom koliko bi još više bilo rasprave i protivljenja židovskih kršćana. Oko manjeg problema – obrezanja - bila je žestoka rasprava, a kamoli ne bi zbog subote. Djela 15,1-5 „Farizeji - kršćani zahtijevali obrezanje“, a ne zahtijevaju držanje subote - jer su subotu od prije svi poštovali kao dan odmora.

Nekima je to jedan dan, drugima je drugi... i to je tako, svatko vidi na svoj način, ma što god da pričao kako piše ovako ili onako...

  • Autor
  • Spirit Junkie
4 hours ago, Obični prdac said:

Nekima je to jedan dan, drugima je drugi... i to je tako, svatko vidi na svoj način, ma što god da pričao kako piše ovako ili onako...

Samo što ti jedni imaju tri biblijska teksta u korist jedne doktrine pa posežu za kršćanskim ocima.

Padanje je iskustvo. Borba je karakter. Ne predati se je život!

8 hours ago, Obični prdac said:

Nekima je to jedan dan, drugima je drugi... i to je tako, svatko vidi na svoj način, ma što god da pričao kako piše ovako ili onako...

"Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom" - riječ je Jahvina - "tako će vam ime i potomstvo trajati.

Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim" - govori Jahve.

Izaija 66,22-23

Ovde se govori o slavljenju subote čak i na novoj zemlji.

Nema logike da subota vrijedi od Adama do cara Konstantina, pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

1 hour ago, tehopo said:

"Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom" - riječ je Jahvina - "tako će vam ime i potomstvo trajati.

Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim" - govori Jahve.

Izaija 66,22-23

Ovde se govori o slavljenju subote čak i na novoj zemlji.

Nema logike da subota vrijedi od Adama do cara Konstantina, pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

Važe li i mlađaci u vječnosti?

Искони бѣ слово, и слово бѣ у бога, и богъ бѣ слово

1 hour ago, tehopo said:

"Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom" - riječ je Jahvina - "tako će vam ime i potomstvo trajati.

Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim" - govori Jahve.

Izaija 66,22-23

Ovde se govori o slavljenju subote čak i na novoj zemlji.

Nema logike da subota vrijedi od Adama do cara Konstantina, pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

Tu se govori o Mesijanskom kraljevstvu koje je Bog htio uspostaviti u Izraelu da su bili poslušni.

5 hours ago, καιnos said:

Samo što ti jedni imaju tri biblijska teksta u korist jedne doktrine pa posežu za kršćanskim ocima.

Svi imaju nekakav oblik tradicije...
Da svi mi dobijemo kolektivnu amneziju, da ne postoji nikakvo učiteljstvo, nikakva dodatna literatura, komentari itd., i da nas je pustit da samo čitamo Bibliju, bilo bi tu svakakvih zaključaka...

1 hour ago, tehopo said:

"Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom" - riječ je Jahvina - "tako će vam ime i potomstvo trajati.

Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim" - govori Jahve.

Izaija 66,22-23

Ovde se govori o slavljenju subote čak i na novoj zemlji.

Nema logike da subota vrijedi od Adama do cara Konstantina, pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

2 hours ago, tehopo said:

"Jer, kao što će nova nebesa i zemlja nova, koju ću stvoriti, trajati preda mnom" - riječ je Jahvina - "tako će vam ime i potomstvo trajati.

Od mlađaka do mlađaka, od subote do subote, dolazit će svi ljudi da se poklone pred licem mojim" - govori Jahve.

Izaija 66,22-23

Ovde se govori o slavljenju subote čak i na novoj zemlji.

Nema logike da subota vrijedi od Adama do cara Konstantina, pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

To ce se događati Novom Jeruzalemu kad se spusti..Svatko tko dođe u Izrael mora postivati i subotu i mlađake. Ne samo Izraelci. I ne samo danas.

2 hours ago, tehopo said:

Nema logike da subota vrijedi od Adama

Subota nije vrijedila od Adama. Subota je kao zapovijest data Izrailjcima na Sinaju poslije izlaska iz Egipta:

"I sišao si na goru Sinajsku i govorio s njima s neba, i dao im sudove prave i zakone istinite, uredbe i zapovijesti dobre.

I obznanio si im subotu svoju svetu, i dao im zapovijesti i uredbe i zakon preko Mojsija sluge svojega." (Nemijina 9:13-14).

2 hours ago, tehopo said:

do cara Konstantina,

Niti je vrijedila do cara Konstantina. Vrijedila je do Hristovog vaskrsenja iz groba.

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,

17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17)

2 hours ago, tehopo said:

pa onda nedilja do Isusova drugog dolaska, pa opet subota u vječnosti, mislim da je ovo jasno svima koji iskreno proučavaju

Subota neće važiti u vječnosti. Stih na koji se pozivaš koristi izraz "od subote do subote" kako bi označio PROTEK VREMENA i u suštini znači "vječno". Sličan izraz se navodi u Knjizi proroka Zaharije:
"I ko god ostane od svijeh naroda koji dođu na Jerusalim, svak će dolaziti od godine do godine da se pokloni caru Gospodu nad vojskama i da praznuje praznik sjenica." (Zaharija 14:16).

To ne znači da su godine kod Zaharije nekakvi posebni praznici koji se moraju svetkovati, tu se radi o proteku vremena, baš kao i kod Isaije.

Искони бѣ слово, и слово бѣ у бога, и богъ бѣ слово

Ljudi pročitajte 10 zapojedi koje je Bog dao, razmislite jesmo li mi pametniji od Boga, jel mi to trebamo mjenjati? Jel Isus to mjenjao?

2 hours ago, Maki said:

Važe li i mlađaci u vječnosti?

Ako je Bog rekao Izaiji, ko sam ja da kažem drugačije

On 05. 01. 2026. at 13:06, Maki said:

Subota nije vrijedila od Adama. Subota je kao zapovijest data Izrailjcima na Sinaju poslije izlaska iz Egipta:

"I sišao si na goru Sinajsku i govorio s njima s neba, i dao im sudove prave i zakone istinite, uredbe i zapovijesti dobre.

I obznanio si im subotu svoju svetu, i dao im zapovijesti i uredbe i zakon preko Mojsija sluge svojega." (Nemijina 9:13-14).

Niti je vrijedila do cara Konstantina. Vrijedila je do Hristovog vaskrsenja iz groba.

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,

17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17)

Subota neće važiti u vječnosti. Stih na koji se pozivaš koristi izraz "od subote do subote" kako bi označio PROTEK VREMENA i u suštini znači "vječno". Sličan izraz se navodi u Knjizi proroka Zaharije:
"I ko god ostane od svijeh naroda koji dođu na Jerusalim, svak će dolaziti od godine do godine da se pokloni caru Gospodu nad vojskama i da praznuje praznik sjenica." (Zaharija 14:16).

To ne znači da su godine kod Zaharije nekakvi posebni praznici koji se moraju svetkovati, tu se radi o proteku vremena, baš kao i kod Isaije.

Subota iz 4-te Bozje zapovesti nije praznik koji traje jedan ili nekoliko dana vec je to stil zivota koji vernici trebaju imati dokle god su zivi,bez izuzetaka !!!

U tom smislu ne svetkovati subotu podrazumeva da vernik nije ziv ili drugim recima - vernicima je nalozeno da priznaju Boga za Stvoritelja koji je stvorio sav ovaj svet u toku 6 realnih,radnih dana i koji je pocinuo u realnom,sedmom danu. Ovo isto dakle trebaju raditi vernici ukoliko priznaju pomenutu Boblijsku realnost o Stvoritelju BEZ IKAKVIH MODIFIKACIJA !!!

Nitr je dozvoljeno raditi manje od sest dana nit je dozvoljeno raditi u toku sedmom i tako ce to biti zauvek !!!

Edited by robivek

  • Autor
  • Spirit Junkie
On 05. 01. 2026. at 13:06, Maki said:

Subota nije vrijedila od Adama. Subota je kao zapovijest data Izrailjcima na Sinaju poslije izlaska iz Egipta:

Ustanovljena je u Edenu, i trebala se držati uvijek, to što nema biblijskih izvještaja nitša ne znači. Sjeti se mane, prije Sinaja ih je Bog uputio na subotu.

Padanje je iskustvo. Borba je karakter. Ne predati se je život!

20 minutes ago, καιnos said:

Ustanovljena je u Edenu, i trebala se držati uvijek, to što nema biblijskih izvještaja nitša ne znači. Sjeti se mane, prije Sinaja ih je Bog uputio na subotu.

Nemija kaže drugacije.

Искони бѣ слово, и слово бѣ у бога, и богъ бѣ слово

On 05. 01. 2026. at 13:30, tehopo said:

Ako je Bog rekao Izaiji, ko sam ja da kažem drugačije

Izaija je bio Izraelac.

A vidi sta se govori Izraelcima u Novom zavjetu ,onima koji su povjerovali u Isusa Krista pa se opet vracaju na Zakon i obrezanje i svasta nesto: Hebrejima 4,1 Bojmo se dakle da se, dok ostaje obećanje o ulasku u njegov Počinak, za koga od vas ne bi utvrdilo kako je zakasnio.

Hebrejima 4,2 Jer nama je naviještena blagovijest kao i njima, ali njima Riječ poruke nije uskoristila jer se vjerom nisu pridružili onima koji su poslušali.

Hebrejima 4,3 U Počinak doista ulazimo mi koji povjerovasmo, prema onom što je rekao: Tako se zakleh u svom gnjevu: Nikad neće ući u moj počinak, premda su djela od postanka svijeta dovršena.

Hebrejima 4,4 Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako: I počinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih.

Hebrejima 4,5 A ovdje opet: Nikad neće ući u moj počinak.

Hebrejima 4,6 Preostaje dakle da neki imaju u nj ući, a oni koji su prvi primili blagovijest ne uđoše zbog nepokornosti.

Hebrejima 4,7 Zato Bog ponovno određuje jedan dan, Danas, u Davidu nakon toliko vremena govoreći, kako je već rečeno: Danas ako glas mu čujete, ne budite srca tvrda.

Pa ide savjet :Hebrejima 4,11 Pohitimo dakle ući u taj Počinak da nitko ne padne po uzoru na takvu nepokornost.Hebrejima 4,16 Pristupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo za pomoć u pravi čas!

A to znači : Povjeruj Isus Kristu, dođi mu pun pouzdanja i hvali ga i slavi svaki dan uvijek. Isus Krist je naš počinak zauvijek. Naša Subota vječna.

Edited by Magdalena

4 hours ago, robivek said:

Niti je vrijedila do cara Konstantina. Vrijedila je do Hristovog vaskrsenja iz groba.

"16. Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote,

17. Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo je Hristovo." (Kološanima 2:16-17)

Tako je Maki.

A vi koji slavite subotu (stvorenje) evo vam jedna Pavlova kako on tumači,dobro proučite i zapošite u srce svoje : Kološanima 2,8 Pazite da vas tko ne odvuče mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem što se oslanja na predaju ljudsku, na "počela svijeta", a ne na Krista.

Kološanima 2,9 Jer u njemu tjelesno prebiva sva punina božanstva; te ste i vi

Kološanima 2,10 ispunjeni u njemu, koji je glava svakoga Vrhovništva i Vlasti.

Kološanima 2,11 U njemu ste i obrezani obrezanjem nerukotvorenim - svukoste tijelo puteno - obrezanjem Kristovim:

Kološanima 2,12 s njime suukopani u krštenju, u njemu ste i suuskrsli po vjeri u snagu Boga koji ga uskrisi od mrtvih.

Kološanima 2,13 On i vas, koji bijaste mrtvi zbog prijestupa i neobrezanosti svoga tijela, i vas on oživi zajedno s njime. Milostivo nam je oprostio sve prijestupe,

Kološanima 2,14 izbrisao zadužnicu koja propisima bijaše protiv nas, protivila nam se. Nju on ukloni pribivši je na križ.

Kološanima 2,15 Skinu Vrhovništva i Vlasti, javno to pokaza: u pobjedničkoj ih povorci s njime vodi.

Kološanima 2,16 Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama.

Kološanima 2,17 To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Kološanima 2,18 Nitko neka vas ne podcjenjuje zato što on sam uživa u "poniznosti i štovanju anđela", zadubljuje se u svoja viđenja, bezrazložno se nadima tjelesnom pameću svojom,

Kološanima 2,19 a ne drži se Glave, Njega od kojeg sve Tijelo, zglobovima i svezama zbrinuto i povezano, raste rastom Božjim.

Kološanima 2,20 Ako ste s Kristom umrli za počela svijeta, zašto se, kao da još u ovom svijetu živite, dajete pod propise:

Kološanima 2,21 "Ne diraj, ne kušaj, ne dotiči"?

Kološanima 2,22 Sve će to uporabom propasti. Uredbe i nauci ljudski!

Kološanima 2,23 Po samozvanu bogoštovlju, poniznosti i trapljenju tijela sve to doduše slovi kao mudrost, ali nema nikakve vrijednosti, samo zasićuje tijelo.

31 minutes ago, Magdalena said:

...A vi koji slavite subotu (stvorenje)

Eto,konacno si zablestala svojim teoloskim znanjem,subotu si proglasila stvorenjem i to je to,krsj price...

...licno smatram da realno pojma nemas o svim citatima koja si dala i da bi ovo proverili / potvrdili predlazem da analiziramo bilo koji tekst kojeg budes dala,budi kraka sa citatima daj bar 1 ili 2 ,pozovi se na kontekst i krecemo sa analizom kroz detaljnu proveru grckih i jevrejskih prevoda ( NZ i SZ).

Izvoli.

1 hour ago, robivek said:

Eto,konacno si zablestala svojim teoloskim znanjem,subotu si proglasila stvorenjem i to je to,krsj price...

...licno smatram da realno pojma nemas o svim citatima koja si dala i da bi ovo proverili / potvrdili predlazem da analiziramo bilo koji tekst kojeg budes dala,budi kraka sa citatima daj bar 1 ili 2 ,pozovi se na kontekst i krecemo sa analizom kroz detaljnu proveru grckih i jevrejskih prevoda ( NZ i SZ).

Izvoli.

Subota je bila znak Izraelcima, a ne kršćanima. A ispunjena je u Isusu Kristu.Spaseni smo vjerom u Isusa Krista, što znači da je spasenje Božji dar koji se prima prihvaćanjem Isusa kao Spasitelja, a ne zaslugom vlastitih djela, naglašavajući da je njegova žrtva na križu pomirenje za grijehe i izvor oprosta, dostupno SVIMA koji vjeruju.Vjera ne ukida zapovijedi, nego ih ispunjava.

Neka vas, stoga, nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili u pogledu nekog blagdana, ili mlađaka, ili subotâ, koje su samo sjena onoga što ima doći, a tijelo je Kristovo. /Kološanima 2,16-17

I reče im: “Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote: stoga je Sin čovječji Gospodar i subote.” /Marko 2,27-28

Slava ti i hvala Gospodaru moj .

1 hour ago, Magdalena said:

Subota je bila znak Izraelcima, a ne kršćanima.

S tobom se ocito ne slaze Isus Hristos jer je On izricito tvrdio da je subota stvorena ZA COVEKA a ne samo za jevreje dok je i vise nego jasno da kad je imao za cilj napraviti jasnu distinkciju izmedju jevreja i ostalih - to je navodio jasno i precizno !!!

...ali eto na vasu nesrecu,Isus je direktno i nedvosmisljeno naveo da je subota stvorena ZA COVEKA !!!

...sta ces,"zivot nije fer"za ovave kao sto sto vi,jel tako !?? 😄

  • Autor
  • Spirit Junkie
1 minute ago, robivek said:

da je subota stvorena ZA COVEKA

Isto tako Adam i Eva su bili čovjek, prvi ljudi, a ne Židovi.

Padanje je iskustvo. Borba je karakter. Ne predati se je život!

2 hours ago, robivek said:

S tobom se ocito ne slaze Isus Hristos jer je On izricito tvrdio da je subota stvorena ZA COVEKA a ne samo za jevreje dok je i vise nego jasno da kad je imao za cilj napraviti jasnu distinkciju izmedju jevreja i ostalih - to je navodio jasno i precizno !!!

...ali eto na vasu nesrecu,Isus je direktno i nedvosmisljeno naveo da je subota stvorena ZA COVEKA !!!

...sta ces,"zivot nije fer"za ovave kao sto sto vi,jel tako !?? 😄

Isus Krist naš je pocinak. Subota

2 hours ago, καιnos said:

Isto tako Adam i Eva su bili čovjek, prvi ljudi, a ne Židovi.

Isus Krist je nama subota. Ljubimi Krista ne subotu.

2 hours ago, robivek said:

S tobom se ocito ne slaze Isus Hristos jer je On izricito tvrdio da je subota stvorena ZA COVEKA a ne samo za jevreje dok je i vise nego jasno da kad je imao za cilj napraviti jasnu distinkciju izmedju jevreja i ostalih - to je navodio jasno i precizno !!!

...ali eto na vasu nesrecu,Isus je direktno i nedvosmisljeno naveo da je subota stvorena ZA COVEKA !!!

...sta ces,"zivot nije fer"za ovave kao sto sto vi,jel tako !?? 😄

Isus je to sve govorio Izraelcima.

Napravite račun ili se prijavite za komentiranje

Nedavno pregledavanje 1

Background Picker
Customize Layout

Configure browser push notifications

Chrome (Android)
  1. Tap the lock icon next to the address bar.
  2. Tap Permissions → Notifications.
  3. Adjust your preference.
Chrome (Desktop)
  1. Click the padlock icon in the address bar.
  2. Select Site settings.
  3. Find Notifications and adjust your preference.