Drvo života je dubok i višestruk simbol u Bibliji, pojavljuje se i na početku i na kraju Svetog pisma. Njegova prisutnost u Edenskom vrtu i Novom Jeruzalemu učvršćuje biblijsku priču, sugerirajući njegovu važnost u Božjem sveobuhvatnom planu za čovječanstvo. Razumijevanje njegovog značaja uključuje istraživanje njegove uloge u Edenskom vrtu, njegovog simboličkog značenja u cijelom Svetom pismu i njegovog konačnog ispunjenja u eshatološkoj viziji Otkrivenja.

Prvo pojavljivanje Drveta života je u Edenskom vrtu, opisano u Postanku 2:9: "Jahve, Bog, učini da iz zemlje izniknu svakovrsno drveće - drveće ugodno za oko i dobro za hranu. U u sredini vrta bilo je drvo života i drvo spoznaje dobra i zla." Ovdje je Drvo života predstavljeno kao izvor vječnog života, božanska opskrba za uzdržavanje i trajnu vitalnost čovječanstva. Činjenica da dijeli vrt sa Drvetom spoznaje dobra i zla postavlja kontrast između života i smrti, poslušnosti i pobune.

Pripovijest Postanka 3 dodatno osvjetljava značaj Drveta života. Nakon Adamove i Evine neposlušnosti, Bog kaže: "Čovjek je sada postao kao jedan od nas, poznaje dobro i zlo. Ne smije mu se dopustiti da ispruži svoju ruku i uzme i sa stabla života i jede, i živi vječno" (Postanak 3:22). Posljedično, oni su protjerani iz Edena kako bi im se onemogućio pristup Drvetu života, što znači da je vječni život suštinski povezan s ispravnim odnosom s Bogom. Kerubin i plameni mač koji čuvaju put do Drveta života (Postanak 3:24) simboliziraju razdvajanje između grešnog čovječanstva i božanskog izvora života.

Kroz Stari zavjet, Drvo života spominje se u mudrosnoj literaturi, posebno u knjizi Izreka. Izreke 3:18 kažu: "Ona [mudrost] je stablo života onima koji je se drže; oni koji je čvrsto drže bit će blagoslovljeni." Ovdje Drvo života simbolizira mudrost, pravednost i blagoslove koji proizlaze iz življenja u skladu s Božjom voljom. Ova upotreba naglašava ideju da se pravi život - život koji je u izobilju i vječan - nalazi u skladu s božanskom mudrošću i pravednošću.

Drvo života ponovno se pojavljuje u Novom zavjetu, posebice u knjizi Otkrivenja, koja nudi viziju konačne obnove stvaranja. Otkrivenje 2:7 obećava: "Onome koji pobijedi dat ću pravo jesti sa stabla života koje je u Božjem raju." Ovo obećanje vjernicima u Efezu odjekuje edenskim slikama i uvjerava vjernike da je vječni život nagrada za one koji pobijede. Vrhunac biblijske pripovijesti u Otkrivenju 22 predstavlja viziju Novog Jeruzalema, gdje Drvo života stoji s obje strane rijeke vode života, rađajući dvanaest vrsta plodova i svoj plod svakog mjeseca (Otkrivenje 22: 1-2). Lišće stabla služi za iscjeljenje nacija, simbolizirajući potpunu obnovu i ozdravljenje kreacije.

Drvo života stoga predstavlja nekoliko ključnih tema u biblijskoj pripovijesti:

1. Vječni život: Drvo života je simbol vječnog života koji je Bog namijenio čovječanstvu od početka. Njegova prisutnost u Edenu i Novom Jeruzalemu označava da je vječni život dar od Boga, koji ovisi o ispravnom odnosu s Njim.

2. Božanska mudrost i pravednost: U Izrekama, Drvo života simbolizira blagoslove mudrosti i pravednosti. Ovo sugerira da je život u skladu s Božjom mudrošću način pristupa životu koji On nudi.

3. Obnova i iscjeljenje: Eshatološka vizija Drveta života u Otkrivenju naglašava konačnu obnovu i iscjeljenje koje će Bog donijeti stvorenju. Lišće stabla za iscjeljenje naroda simbolizira sveobuhvatan opseg Božjeg otkupiteljskog djela.

4. Božja prisutnost: Drvo života nalazi se u Božjoj prisutnosti — prvo u Edenu i konačno u Novom Jeruzalemu. Ovo ukazuje da se pravi život nalazi u zajedništvu s Bogom, a odvajanje od Njega rezultira smrću.

Kršćanska književnost i teologija dalje su istraživale ove teme. Na primjer, Augustin Hiponski u svom djelu "Grad Božji" tumači Drvo života kao simbol Krista koji je izvor vječnog života i posrednik novoga saveza. Augustin piše: "Jer Krist je stablo života, za kojega se kaže u knjizi Izreka: 'Ono je stablo života onima koji ga se drže'" (Grad Božji, knjiga XIII, poglavlje 20) Ovo kristološko tumačenje u skladu je s prikazom Isusa kao izvora vječnog života u Novom zavjetu (Ivan 14:6, Ivan 10:10).

Štoviše, značaj Drveta života može se vidjeti u njegovim tipološkim vezama s drugim biblijskim simbolima. Na primjer, Kristov križ ponekad se naziva "stablom" (Djela 5:30, 1. Petrova 2:24), povlačeći paralelu između instrumenta Kristove žrtvene smrti i Drveta života. Ova veza naglašava paradoks da Kristovom smrću vjernici dobivaju pristup vječnom životu.

Ukratko, Drvo života je bogat i višedimenzionalan simbol u Bibliji. Sažima teme vječnog života, božanske mudrosti, obnove i zajedništva s Bogom. Njegova prisutnost i u Edenskom vrtu i u Novom Jeruzalemu naglašava kontinuitet Božjeg plana za čovječanstvo – da nas dovede u vječno, životvorno zajedništvo s Njim. Drvo života nas poziva da razmišljamo o dubokoj istini da se pravi život nalazi samo u Bogu, i poziva nas da tražimo mudrost i pravednost koji vode do ovog vječnog života.

Biblijski prevodioci su nešto jako spetljali i prevođenju pojmova “Drvo života” i “Drvo spoznaje dobra i zla” kao da su to dva odvojena suprostavljena simbola. Pa to je isto. Spoznati dobro i zlo je stvar života! Nasuprot Drveta života kao pojma treba da stoji pojam “drvo smrti” i tim izrazom su se koristili mnogi narodi ili su oslikavali jedno drvo gdje je gornji dio životni a donji (obrnuto drvo) smrtno drvo.

U tom smislu u bibliji imamo pojmove “Nebo” i podzemlje. Nebo je sastavljeno od “sedam nebesa” i to u bibliji nije eksplicitno napisano ali se “prikriveno” uči da je Bog sebi sagradio dom na “sedam stupova”. Prikriveno je i učenje o sedam arkanđela kao “sedam moćnih i svetih anđela” i oni su zapravo prinčevi nad anđelima u tih sedam nebesa.

On 26. 01. 2025. at 21:56, Slap said:

Biblijski prevodioci su nešto jako spetljali i prevođenju pojmova “Drvo života” i “Drvo spoznaje dobra i zla” kao da su to dva odvojena suprostavljena simbola. Pa to je isto. Spoznati dobro i zlo je stvar života! Nasuprot Drveta života kao pojma treba da stoji pojam “drvo smrti” i tim izrazom su se koristili mnogi narodi ili su oslikavali jedno drvo gdje je gornji dio životni a donji (obrnuto drvo) smrtno drvo.

U tom smislu u bibliji imamo pojmove “Nebo” i podzemlje. Nebo je sastavljeno od “sedam nebesa” i to u bibliji nije eksplicitno napisano ali se “prikriveno” uči da je Bog sebi sagradio dom na “sedam stupova”. Prikriveno je i učenje o sedam arkanđela kao “sedam moćnih i svetih anđela” i oni su zapravo prinčevi nad anđelima u tih sedam nebesa.

imaš tvrdnju - ali - bez Biblijskih jasnih stihovnih dokaza
TO tvoje je samo magija - nadodavanje - izmišljavanje - krivo vjerje