Svedoci smo da zadnje dve godine su pokusali
na globalnom nivou da coveku uniste slobodnu volju
i da ga ucine robom.
Ali mi je zanimljivija pojava kada pojedinci to zele i rade.
Sta coveka nagoni da se mesa u slobodnu volju drugih,
kada svaki covek kao individua ima pravo na svoj stav, svoje misljenje
svoju slobodnu volju, kao i na svoju veru.
To su osnovna ljudska prava i to coveka cini covekom.
Sta je to kada drugima smeta kako neko zivi
i oni bi da mu kreiraju zivot...
Da li zbog sujete ega oni misle da su najpametniji
pa misle da bi i drugi trebalo da zive kao i oni?
Da li shvatate koliko covek ima izbora da zivi drugacije
a ipak neki bi da nas ubace u sablon i to nazivaju normalnim???
Najveci naucni umovi nisu ziveli u sablonu
sto bi neki rekali ziveli su cudno.
Jer su koristili svoj um i svest i izabrali da zive drugacije od vecine.
Primer je Nikola Tesla.
I pitanje je koliko covek moze da se razvija ako zivi kao i drugi
ma sta to znacilo.
Koji drugi?
Covek ima pravo na sopstvene izbore po svim pitanjima
tako i po pitanju vere, izbora lecenja, nacina zivota itd..
umetnosti...

 

izvolite na temu

*Prozivati i osuđivati druge kao zle te proklinjati izvanjska stanja i okolnosti kao izvore zla – sve to uvećava i ne umanjuje patnju i nemir u svijetu.

Kada se pojedinac unutar njegove vlastite sfere prestane antagonistički odnositi prema drugima, dolazi do harmonizacije i sklada. Priznavši slobodu izbora drugima, i sam realizira duhovno obilje i prestanak patnje.

Sebičnost omanjuje u svim ishodima osim u bolnima, jer je Sloboda vrhovna.

Svaki sebični čin sadrži elemente egotizma:

1. poricanje slobode drugih i,
2. nametanje svoje vlastite slobode izvan njene legitimne sfere.
Time on uništava samoga sebe. Despotizam i jest smrt.

Čovjek nije stvorenje sebičnosti, egotizma niti despotizma. On je kreator tih stvari. Sebičnost, egotizam i despotizam su, s duhovnog stajališta, jedna te ista stvar. Svaka sebična pomisao ili čin, manifestacija je egotizma, pokušaj je despotizma; i suočava se sa patnjom i porazom. Biva poništena jer Zakon Slobode ne može, ni u najsićušnijoj sitnici, sam biti poništen.*