B. Dado

Sljedeća ljekovita gljiva, a mnogima i najdraža je brezina guba (Fomitopsis Betulina). Raste na stablima breze. Smatra se parazitskom gljivom, ali kao i druge slične većinom raste na već oboljelim ili slabim stablima. Kao i ostale polipore truležnice pojačava imunitet, antivirusna je i antibakterijeska, antitumorna, antikancerogena. Odlična je kod plućnih oboljenja... itd itd. Imao sam sreću što sam ih otkrio na meni bliskoj lokaciji. Također i za nju je sve više objavljenih naučnih radova https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5380686/ Medicinske gljive - Mag. Dr. sci...Piptoporus Betulinus (Brezina guba) - Medicinske gljive -...Kao ljekovita i vitalna gljiva, Brezina guba (Piptoporus betulinus) uživa popularnost stotinama, čak i hiljadama godina. To je potvrđeno spektakularnim otkrićem brezine gube uz poznatu mumiju Leden...https://www.jelenovo-uho.com/vrste-ljekovitih-gljiva/#Fomitopsis-betulina Uploading Attachment... Uploading Attachment...

Naravno da nema smisla. Za povjerovati da je iz ničega sasvim slučajno nastao tako komplikovani živi organizam je potrebna mnogo veća vjera nego vjera u Stvoritelja. Ili je u pitanju nešto drugo, glupost, ludost itd ili taština, ego potom bahatost... = zlo. Mnogi dijelovi tijela, neki organi itd nemaju evolucijskog smisla. Npr kako molekularni biolog Tomislav Terzin navodi primjer pauna. Kaže da on evolucijski ne bi trebao uopšte postojati jer mu njegov ogromni rep samo odmaže, tj sputava ga u preživljavanju. Inače ima zgodan video o evoluciji Tomislava. Neke njegove argumente sam koristio u priči s AI, vještačkom inteligencijom, Chat GPI , na temu evolucije. Posljednji odgovor te mašine je bio da ne želi nastaviti konverzaciju jer još uvijek uči. To kaže alat koji iza sebe ima cijeli internet, tj cjelokupno dosadašnje znanje. Prvo moje pitanje je bilo da mi napiše tačnu definiciju naučnog dokaza. Odgovor toga je bio: "Naučni dokazi su obično zasnovani na eksperimentima, opažanjima i merenjima, a naučnici koriste različite metode kako bi potvrdili svoje hipoteze i teorije 2 Da bi se nešto smatralo naučnim dokazom, mora biti u skladu sa sledećim kriterijumima ³ : • mora biti ponovljiv • mora biti merljiv • mora biti objektivan • mora biti testiran" Ovo dole je posljednji odgovor

Nakon par godina iskustva i učenja slijedi nastavak. Radi se o još nekoliko nama najpristupačnijim vrstama medicinskih gljiva. Prva od njih je crvenoruba guba (prilično ružan naziv guba ima radi utjecaja na stablo na kojem raste), lat. Fomitopsis pinicola. Još je zovu obrubljena guba, smrekina kopitarka itd. Očito je da je gljive najbolje učiti po latinskima nazivima. Mada i tu vlada zbrka jer se i naučni latinski nazivi u zadnje vrijeme mijenjaju, a i gljive iz jedne porodice se prebacuju u drugu. Fomitopsis pinicola spada u parazitske gljive truležnice, saprofite. Nema potrebe da je puno opisujem jer su to već drugi uradili. Ima karakterističan miris koji se upamti nakon nekoliko ubranih gljiva. Najčešće raste na crnogoričnim stablimastablimastablimastablima, panjevimapanjevima i na oborenim deblima. Može i na listopadnim ali puno rjeđe, ja sam je do sad na samo jednom stablu našao. I što je najbitnije višegodišnja je i može se naći u bilo koje doba godine. Skoro sigurno je da se može naći u većini četinarskih šuma. Jako je ljekovita, uostalom kao većina truležnica. Prije svega podiže imunitet, dobra je i protiv bakterija i virusa. Antitumorna i antikancerogena je, dobra za obnavljanje oštećenja jetre, reguliše šećer u krvi i pritisak itd itd... Ostatak se može pročitati na: http://nuta-ljekovite-gljive.hr/blog-crvenoruba-guba.html https://www.jelenovo-uho.com/vrste-ljekovit…topsis-pinicola https://gospodarski.hr/rubrike/ljekov…ekovite-gljive/ itd itd Puno je više tekstova i naučnih radova na engleskom https://www.sciencedirect.com/science/articl…756464621000219 https://www.sciencedirect.com/topics/pharmac…ence/fomitopsis https://www.authorea.com/users/673661/a…-injury-in-mice Evo i nekoliko slika u raznim fazama rasta. Kada dosegnu određenu starost dobiju crveni rub zbog kojeg su i dobile naziv crvenoruba, i tamni tj crni gornji dio. Karakteristično im je da je posebno kod mlađih s gornje strane ljepljiv sloj poput smole četinara. Preporuka je ko se bude usudio ubrati je da se nasiječe na što tanje šnite dok je mekana. Kada se osuši to je jako teško Slika s donje strane pokazuje da spada u polipore, gljive sa više pora

Za tačnu indetifikaciju potrebno je znati podlogu na kojoj je gljiva rasla, četinar ili listopadno drvo. U svakom slučaju riječ je o Ganodermi ( Gano = sjajna, Derma = koža, ima ih oko 80). Reishi je najviše istražena i time i najpopularnija od njih, ali koliko se zna sve su sličnih medicinskih kvaliteta. Prije svega zajedničko im je svima da pojačavaju imunitet MDPIHow Different Molecular Markers Estimate the Diversity of...Based on published anatomical-morphological and ecological characteristics and phylogenetic evidence, six species of the Ganoderma genus are known to occur in Europe, namely, G. applanatum (Pers.)...

Definitivno nama najzanimljivija gljiva koja se ovdje može naći je gore naveden ćuranov rep. Spisak njegovih svih zdravstvenih blagotvornosti je ogroman. Broj naučnih istraživanja je najveći među gljivama. Od podizanja imuniteta, preko liječenja karcinoma, čišćenja jetre, krvi itd itd. I gljiva je koja se počela koristiti u kliničkim liječenjima, odobrena je od strane državnih agencija u npr Japanu. Sve je navedeno u prvom tekstu. Razlog zanimljivosti je što je češća je od reishi koju sam vidio samo jednom. Ćuranovog repa već sam mapirao na nekoliko panjeva u kraju gdje naviše šetamo, na njima ima dovoljno gljiva za barem par litara tinkture. Imam nekoliko kandidata kojima će dobro doći. A zadnji put sam je brao u subotu, sasvim lijepi primjerci. Plus što još znam gdje ima brezove gube koju sam već brao, kao i brezove čage koje spadaju u top nekoliko medicinskih gljiva o kojima će još biti riječi. Uz reishi, lavlju grivu i shitake.

Vjerojatno najpoznatija i najpopularnija medicinska gljiva, hrastova sjajnica ili poznatija kao reishi, lat. ganoderma lucidum. Kada sam je našao nisam znao koja je, naravno nisam je ubrao. Poslije sam je više puta tražio, i naravno nisam našao 😄 Na slici se ne vidi sjaj gornje površine radi prašine. Zbog tog sjaja je i dobila ime Medicinske gljive - Mag. Dr. sci...Ganoderma lucidum (Rajši, Reishi, Lingzhi) - gljiva vječn...Rajši (Reishi, Ganoderma lucidum) je jedna sasvim posebna gljiva. Sa sigurnošću se može tvrditi da je upravo ona najpoznatija među svim medicinskim (ljekovitim) gljivama. Njena mnogobrojna blagotvo...

Moja prva ubrana i konzumirana gljiva je gore navedena Macrolepiota procera poznata kao velika sunčanica. Po svim savjetima je najbolja pohovana. Jaja, brašna i soli, ne teba vegeta isl jer sama gljiva ima dovoljno lijep ukus i miris da ju je štetata kvariti začinima. Inače gljive ne treba začinjavati i kvariti im prirodnu aromu. Masnoća, eventualno puter i sol. Dio nabranih sunčanica osim što smo odmah jeli dio smo zamrzli, a dio osušili. Neke smo samljeli kao dodatak jelima, ali kao suhe nemaju jaku aromu kao vrganji. Pokušaćemo ih ponovo hidrirati, dodati vode, pa spremati kao obično. Velika sunčanica je osim po izgledu je prepoznatljiva i po veličini. Termoska je visine 29 cm. Klobuk joj naraste i do 30 cm. Ovakvi veliki primjerci su praktično nezamjenjivi s nekom drugom, potencionalno otrovnom vrstom. Najčešća grepka se dešava kod manjih primjeraka i onih nedovoljno razvijenih. Početnicima je savjet da beru isključivo velike primjerke jer ih ima dovoljno Neki od naučnih radova o zdravstvenoj koristi velike sunčanice. Inače su gljive dobre za zdravlje. A savjet je da se one koriste kao prilog jelu, ne kao glavno jelo, zbog toga što su većinom teže probavljive. Treba i do 12 sati da ih organizam preradi. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9153936/

Ne bih sebe nazvao stručnjakom, daleko od toga. Ali trudim se. Idem polaganom metodom upoznavanja i učenja pojedinih vrsta koje nalazim u svom okruženju, u šumama i planinama koje najčešće obilazim. To je savjet svih pravih stručnjaka. Kada prepoznam neku gljivu onda je dobro proučim, jer tanka je linija između uživanja/koristi i smrti. A najviše stradavaju oni koji sebe smatraju stručnim. A s gljivama je uvijek potrebna doza opreza jer greška kod nekih može biti kobna. Prije sam kupovao isključivo uzgajane šampinjone i bukovače. Ostale na tezgama pijaca sam zaobilazio. Nedavni događaj u Čačku sa smrtnim ishodom je pokazao zašto. Za prvo samostalno branje gljive od prvog uzimanja u ruku do konačne konzumacije mi je trebalo mjesec dana intezivnog proučavanja. Od oblika, boja idr do mogućih otrovnih vrsta s kojima se može zamijeniti. Radi se o jednoj od najpopularnijih i najprepoznatljivijih na ovim prostorima, velika sunčanica/Macrolepiota procera. Meni još uvijek najdraža pohovana. Savjet za one koji imaju želju da počnu je da od početka uče latinske nazive, oni su svugdje isti. Lokalni narodni su različiti od mjesta do mjesta/regije/države. Jedan od najčešćih savjeta koji nikako nisam mogao ispoštovati je da u branje idem sa stručnjakom jer takvog ne poznajem. Sretao sam razne "stručnjake" u šumi. Nakon jedne ili dvije rečenice vidim da od takvog nikada ne bih kupio niti jeo, pojma nena. Drugi problem je što se i na TV, internetu isl javno objavljuju velike greške. Ono najvažnije sam savladao, a to je način kako učiti i prepoznavati vrste. I strah, oprez mi je na nivou. Puno pomažu grupe na facebook. Ima ih par odličnih sa administratorima pravim znalcima. Ali svaku novu vrstu treba dobro proučiti iz raznih izvora. I većina knjiga, i onih najboljih, po nekim kriterijima ne zadovoljava pravila nekih grupa. Najviše zbog lošijih slika zbog samog formata medija. Npr zelenu pupavku, najotrovniju na svijetu, može se naći u raznim oblicima i bojama, i svi ti primjeri se ne mogu prikazati u knjigama. A 95% smrtnih slučaja trovanja gljivama se pripisuje njoj. I zamjene je s najviše drugih vrsta. I od tih svih trovanja najveći broj je među "stručnjacima". Početnika zbog opreza je puno manje. Moj savjet je polako početi s onim najpoznatijim koji imaju manje otrovne slične vrste i koje je najlakše prepoznavati. Iz prvog donjeg teksta jedan je koji je objavio najpoznatiju enciklopediju ovih prostora i napravio muzej gljiva u Zagrebu, a drugi je toksikolog https://m.vecernji.hr/vijesti/za-ist…-otrovna-504733 https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvats…-gljive-7719342

Ovih dana je berem, zadnji put jučer, je gljiva ćuranov rep, Coriolus versicolor. Spada u top nekoliko gljiva po svom kvalitetu i učinku na zdravlje. Reishi ili kod nas poznata kao hrastova sjajnica, brezova čaga, i šitake su ostale. Također ćuranov rep spada među najproučavanije, neki kažu i najviše naučno proučavana gljiva na svijetu. Puno je objavljenih naučnih radova koji potvrđuju njeno pozitivno djelovanje po naše zdravlje. Veliki je raspon učinaka, od pojačavanja imuniteta pa sve kod liječenja raznih vrsta karcinoma. Pije se obično kao čaj ili tinktura. Priča o njenom naučnom istraživanju je počela u Japanu gdje je jedan hemijski inžinjer kod svog susjeda primjetio zdravstveno poboljšanje kod bolesti raka s metastazama. Pitao ga je šta je koristio i dobio je odgovor stari narodni lijek ćuranov rep. Inžinjer se za interesovao i počeo istraživati. Rezultat danas je da je u Japanu, i Kini, ta gljiva zvanično od državnih institucija formalno priznata kao lijek, koristi se i pri kliničkim/bolničkim liječenjima. Američki krovni institut za tumore piše o njenom kvalitetu, ali s napomenom da je njihova FDA još uvijek nije odobrila. Ali je zato odobrila proizvod za koji i njeni tvorci i izumitelji priznaju da ne mogu dokazati njegovu efikasnost i sigurnost i tine vjeruju da nikada neće dobiti trajnu dozvolu. Tekstova o ovoj gljivi na internetu je mnogo. A ovdje je jedan od boljih koji daje i mnogo linkova za neke objavljene naučne studije http://ruskicaj.rs/index.php?page…olus-versicolor Donja slika je slikana jučer. Dobrim dijelom ću stavljati moje fotografije Nakon dugog sušnog perioda krenuo je i njen razvoj. Vole stare trule panjeve raznih listopadnih drveća. Naravno nastala je evolucijom 😄 Američki nacionalni institut za kancere. Može se birati između sekcija za pacijente i za profesionalce/ljekare https://www.cancer.gov/about-cancer/t…t/mushrooms-pdq Cijena joj može biti https://www.mycovital.de/speziell-fuer-…ln-mischung-359

Ne spadaju u biljke ni u životinje, nego samo u gljive. Razlika između pojmova gljive i pečurke je što pod gljive spada cijela grupa, a pod pečurke ona koja ima stručak, tj stabljiku. Bez njih život na planetu ne bi bio moguć. Upravo one razgrađuju i prerađuju veliku većinu mrtvih organizama. Šuma bi npr bila zatrpana lišćem bez njih. Tačan broj vrsta još niko ne zna. Mi ih najviše razlikujemo osim po izgledu i po jestivosti. Postoje one izvrsnog ukusa, pravi specijaliteti, i jako skupe. Postoje i nejestive, ali zato izuzetno zdravstveno korisne za nas, još skuplje za one koji ih ne poznaju. I na kraju postoje one otrovne, neke od njih jako smrtonosne. Zelena pupavka npr, Amanita phalloides, kod djece je smrtnost sto postotna, samo dvadesetak grama. Ali ja nju ja lično vidim kao glavnog čuvara svih gljiva. Da nije nje i sličnih vjerovatno bi mi ljudi uništili cijeli taj svijet. A ono što im je svima zajedničko je njihova ljepota. Nevjerovatna je i njihova raznolikost oblika i boja. Gotovo kao vanzemaljska stvorenja. Zelena pupavka školski primjer. Ono što većinu prevari je njena bijela varijanta, ima raspon boja od prilično zelene do bijele. Ona spada u red Amanita, prepoznatljive su po tome što se razvijaju kao iz jajeta, vidi se kao ljuska jajeta na mjestu gdje su iznikle iz zemlje. Neke amanite poput zelene pupavke su najotrovnije na svijetu. A neke poput Amanita delicious, blagva, su među najcjenjenujim. U Švicarskoj kilogram blagve postiže cijenu od 90 chf