καιnos

David Wilkerson: PRIDRUŽITE SE BOŽJIM MOLITELJIMA U vrijeme kad je pobožan prorok Daniel dosegao starost od osamdeset godina, nadživio je dva babilonska kralja, Nabukodonozora i njegova sina Baltazara, a zatim je služio pod kraljem Darijem. Daniel je uvijek bio čovjek molitve i nije mislio u tome posustati u svojoj starosti. Kralj Darije promaknuo ga je na najviši položaj u zemlji, zaduživši ga da oformi politiku vlasti i uči dvorske dužnosnike i intelektualce: "Daniel se toliko isticaše svojim izvanrednim duhom iznad pročelnika i satrapa te kralj mišljaše da ga postavi nad svim kraljevstvom" (Dn 6,3). On je očito bio vrlo zaposlen prorok. Ali ništa nije moglo ovog čovjeka Božjeg skrenuti da ne provodi vrijeme u molitvi. Triput na dan on se iskradao od svih svojih obveza, bremena i zahtjeva kao vođe kako bi provodio vrijeme s Gospodinom. Daniel je primjer nama kako je važno imati molitvene vođe. Upamtite, on je bio postavljen nad svim drugim vođama u zemlji. Zamislite koliko je napora morao uložiti da se posveti molitvi. Na kraju krajeva, živio je u New Yorku svoga vremena – ogromnom, veličanstvenom, bogatom Babilonu. I živio je u vrijeme duhovne bezvoljnosti – pijanstva, traženja užitaka i pohlepe među narodom Božjim. Molitva nikome ne dolazi prirodno, pa tako ni Danielu. Vrijeme za discipliniranu molitvu lako je započeti, međutim teško održati – jer i naše tijelo i đavao uročuju se protiv nje. Molitva koja je učinkovita dolazi od vjernog, revnog slugu koji vidi svoju naciju i crkvu kako duboko tome u grijeh te pada na koljena i vapi Bogu za njih. Bog snažno želi blagosloviti svoj narod, ali ako je naš um umrljan duhom ovoga svijeta, nismo u položaju primiti njegov blagoslov. Hoćete li danas postati dio Božjih molitelja? Ako je tako, vapite mu: "O, Gospodine, što god je potrebno, drži me na koljenima. Čeznem vidjeti tvog Duha kako djeluje u srcima muškaraca i žena!"

Zato u srpskim prijevodima postoji knjiga Isus Navin, ili hrvatski prijevod kaže Jošua, pojma nemam što se tu dešava.

Ima dosta kršćana koji Isusa zovu Yeshuah, i kad im spomeneš ime Isus kao da si im šamar opalio. Jedan me blokirao zbog toga. Jer vele da je to tako ispravno, i izgradili su doktrinu u vezi toga.

Ja nisam nešto ovu temu posebno proučavao, ali ima dosta stihova koji govore o obnovi Izraela, isto nešto i Pavle veli u poslanici Rimljanima. E sad našto se tu misli pitanje je sada.

Ima dost kršćana koji vjeruju u taj dispenzacionalizam, vjeruju u tajno uzeće, nekih 7 godina pod Antikristom. Imaš onaj film Left Behind koji počinje tako da sve vojske napadaju Izrael, velik broj aviona u zraku vidi se na radaru, i onda odjedanput avioni polako nestaju sa radara, eksplodiraju u zraku. I onda možemo reći da postoje kršćani cionisti.

Kako da ne, to je jedna od najvećih adventističkih doktrina.

Da se sakupe mnoštvo vojnika iz Rusije, Kine i da ne nabrajam dalje na nekom doslovnom mjestu ne vjerujem ni ja. Kao što je na kraju vremena Babilon duhovan, ne fizički, tako je i sa Megidom.

Mislim za Makija desno ovdje nije problem napraviti krug u subotu i u nedjelu, jer oni ne svetkuju nedjelju kao što se subota slavi, nije toliko striktno.

U nedjelju da, ali subotom moraš plaiti kartu.

Upoznajte dečaka koji je ugasio žeđ mnogim Afrikancima. Zove se Rajan Hreljak i iz Kanade je. Rođen je 30. maja 1991. godine. Kada je imao šest godina, učitelj u školi im je u okviru školskog projekta, pričao kako žive deca u Africi. Spomenuo je i probleme sa pitkom vodom i preko potrebnu izgradnju bunara kako bi se pomoglo ovom stanovništvu. Dečaku je bilo nezamislivo da neki ljudi umiru od žeđi, a on jednostavno pusti vodu na česmi i utoli žeđ. Zato je upitao učitelja koliko košta jedan bunar. On se setio da postoji organizacija "WaterCan" i rekao da bi mogao da košta oko 70 dolara. Rajan je tog dana došao kući sa ciljem da plati izgradnju jednog bunara. Rekao je majici da mu treba 70 dolara da kupi bunar za afričku decu. Majka je insistirala da taj novac zaradi, pa je počela da mu zadaje lake zadatke i plaćala mu je za njegov trud. Kada je sakupio celi iznos otišao je u "WaterCan". Međutim tamo su mu rekli da je cena bušenja bunara 2000 dolara. To nije obeshrabrilo dečaka. Počeo je da radi i u komšiluku i svojom idejom da zaradi 2000 dolara je zarazio sve oko sebe, pa su mu svi pomagali. Na kraju je uspeo. U januaru 1999. godine izbušen je bunar u jednom selu severno od Ugande. Istovremeno i Rajanova škola je stupila u kontakt sa školom koja se nalazi u blizini bunara. Već 2000. godine otputovao je sa roditeljima u posetu školi i selu. Dočekalo ga je stotine ljudi i svi su uzvikivali njegovo ime. "Znaju kako se zovem", Rajan je iznenađeno upitao vodiča. "Svi koji žive sto kilometara u okolini znaju", odgovorio je vodič. Od jednog školskog časa, do jednog malog projekta nastala je fondacija. "Rayan's Well Foundation" je uspela da prikupi milione dolara za vodu i kanalizaciju u Africi. Samo do 2016. godine iskopano je više od 1090 bunara i izgrađeno oko 1300 toaleta. Rajan Hreljak je diplomirao na Kingovom Univerzitetu međunarodni razvoj i političke nauke. Svoje slobodno vreme koristi za predavanja širom sveta s ciljem podizanja svesti o svetskim problemima vode, i o tome šta sve možemo učiniti ako imamo snagu i volju.

Što mislite je li Harmagedon doslovno ili simbolično mjesto? Jedan video u vezi teme

Godine 1704. jedan čovjek je svjesno ostao sam na pustom otoku. Zvao se Alexander Selkirk, škotski mornar i navigator. Nije doživio brodolom, nije ga more izbacilo na obalu. On je sam rekao kapetanu da ga ostavi, jer je bio uvjeren da je brod neispravan i da će potonuti. Rekao je: “Radije ću ostati ovdje nego umrijeti na moru.” Otok se zvao Más a Tierra, danas poznat kao Robinson Crusoe Island, u Tihom okeanu, stotinama kilometara daleko od bilo kakve civilizacije. Kapetan ga je ostavio sa puškom, malo baruta, nožem, Biblijom, nešto alata i odjećom. Kada je brod nestao iza horizonta, Selkirk je shvatio da je donio odluku koja nema povratka. Prvih mjeseci bio je na ivici ludila. Sam je kasnije govorio da je vikao, plakao i razgovarao sa morem. Rekao je: “Tišina me je boljela više nego glad.” Hranu je nalazio loveći divlje koze, pio je vodu sa izvora, a s vremenom je naučio da pravi odjeću od kozje kože. Mačke, koje su ranije ostavili mornari, postale su mu društvo i zaštita od pacova koji su ga napadali noću. Godine su prolazile. Četiri pune godine i četiri mjeseca Selkirk je živio potpuno sam. Bez ijednog ljudskog glasa. Bez vijesti o svijetu. Njegova najveća borba nije bila glad, nego razum. Da ne zaboravi govoriti, čitao je Bibliju naglas. Govorio je sam sebi: “Ako izgubim riječi, izgubit ću i sebe.” Ironija sudbine bila je u tome što je brod s kojeg je otišao zaista potonuo nedugo nakon toga, a gotovo cijela posada je stradala. Selkirk je preživio jer je ostao na pustom otoku. U februaru 1709. britanski brodovi su pristali uz obalu. Kada su ugledali čovjeka odjevenog u kozju kožu kako trči prema njima, jedva su povjerovali da je stvaran. Bio je divlji, zarastao, ali živ. Rekao im je samo: “Mislio sam da ste san.” Alexander Selkirk se vratio u Englesku kao legenda. Njegova priča je dokumentovana u zapisima kapetana Woodesa Rogersa i smatra se glavnom inspiracijom za roman Robinson Crusoe. Ali za razliku od romana, njegova priča nema uljepšavanja. Ona je dokaz da čovjek može preživjeti potpunu samoću, ali da je cijena ogromna. Kasnije je rekao: “Čovjek ne zna koliko mu trebaju drugi ljudi dok ih potpuno ne izgubi.” ( Autor teksta: Magel Dias) Preuzeto sa faceooka.

Meni prvo pada na pamet kurva Rahaba, kad je rekla da ne zna gdje su uhode. Znači prekršila je zapovijed "Ne laži"

Pravda, zakon i iluzija odgode1. Problem kako je iskreno promatranTvrdnja da „zli napreduju dok dobri pate“ nije moderna pritužba niti ateistička kritika. To je temeljno zapažanje same mudrosne literature . Drevni tekstovi ne poriču privid nepravde. Oni osporavaju tumačenje tog privida. 2. Sirah: Upozorenje protiv preuranjenog sudaOsnovno načelo je s izrazitom suzdržanošću artikulirano u Sirahovom : Sirah ne tvrdi da grešnici ne uspijevaju prosperirati. On tvrdi da prosperitet nije konačna metrika . Greška ne leži u opažanju, već u preranom zatvaranju glavne knjige . 3. Psalmi i Propovjednik: Paradoks je priznat, ali nije razriješenHebrejska mudrosna tradicija slaže se s tom napetošću i produbljuje je: Psalmi primjećuju da zli bujaju poput zelenog drveća, samo da bi iznenada nestali 2 . Propovjednik jasno kaže da pravednici primaju ono što zaslužuju zli, a zli ono što zaslužuju pravednici 3 . Značajno je da Propovjednik ne nudi nikakvo teološko rješenje . Paradoks ostaje stajati , a ne objašnjava se. 4. Kur'an: Blagostanje i teškoće kao testovi, a ne presudeKur'an potvrđuje istu strukturu : Prosperitet je ovdje eksplicitno: privremeno obmanjujući ne ukazuje na odobrenje Udobnost nije dokaz. Testiranje je mjera. 5. Kur'ansko odbacivanje teologije prosperitetaKur'an se izravno suočava s pogrešnom logikom koja izjednačava lakoću s božanskom milošću: Tekst ovo obrazloženje identificira kao pogrešno tumačenje . I lakoća i teškoća su instrumenti ispitivanja , a ne moralne presude. Ovaj Kolbrinov odlomak precizno odražava kur'ansku ispravku u 89:15-17, identificirajući isto ljudsko pogrešno tumačenje sreće i teškoća te definirajući oboje kao instrumente testiranja, a ne kao pokazatelje božanske naklonosti ili odbacivanja. Isti princip je sažeto izražen u Sirahovom djelu, koje također odbija izjednačiti blagostanje s božanskim odobravanjem ili teškoće s božanskim odbacivanjem. 6. Napor, posljedice i moralno računovodstvoJoš jedan kur'anski aksiom se precizno poklapa sa Sirahom i Kolbrinom: Ne postoji koncept: magično brisanje posljedica molitva kao transakcija obožavanje kao poluga Pravda se ostvaruje kroz proces , a ne trenutnom intervencijom. 7. Kolbrin: Patnja kao formacija, a ne kaznaKolbrinova Biblija eksplicitno navodi što drugi tekstovi impliciraju: Bog nije trgovac koji mijenja štovanje za utjehu (GLN 2:15) Patnja je nužna za razvoj (WSD 1:22) Dugovi se ne mogu jednostavno izbrisati bez poništavanja rasta (GLN 2:15) S kušnjama se treba suočiti i ublažiti ih, a ne pasivno ih podnijeti (WSD 22:15) Kolbrin ne tretira patnju kao slučajnu nesreću ili božansku odmazdu. Nudi strukturalno objašnjenje zašto pravednici pate uz zle. Prvo, čovječanstvo je opisano kao jedinstvena međusobno povezana cjelina. Patnja nevinih često je posljedica kolektivnog neuspjeha, a ne osobne krivnje. Život ne funkcionira na izoliranim moralnim jedinicama, već na zajedničkim uvjetima u kojima postupci jednih neizbježno utječu na druge (SVB 5:34). Drugo, patnja je predstavljena kao nužan uvjet za svjesnost i vrijednost. Užitak bez boli bio bi besmislen; svjetlo bez tame bilo bi neprepoznatljivo. Bez tuge, radost ne bi imala težinu ni dubinu (SVB 5:35). Treće, Kolbrin izričito navodi da nije udobnost, već patnja i tuga, ono što je uzdiglo čovječanstvo do njegove sadašnje moralne visine. Kroz bol nastaju savjest, kajanje, odgovornost i suosjećanje - kvalitete nepoznate nižim stvorenjima koja ne pate na ovaj način (SVB 5:36). Konačno, patnja se ne shvaća kao odbacivanje, već kao napredak. Kaže se da je čovjek već prošao jednostavnije testove postojanja i stoga sada mora ići težim putem. Kušnje pravednika nisu dokaz napuštanja, već spremnosti za veću odgovornost i nasljedstvo (SVB 5:37–38). Pravednici ne pate zato što su odbačeni, već zato što se oblikuju . 8. Sud bez kazne: Zakon kao sudbinaU srži Kolbrinove perspektive leži odlučujuće pojašnjenje: Sud nije vanjska presuda nametnuta duši. To je otkrivenje onoga što je duša postala . 9. Kur'anska potvrda: Djela očita, a ne dodijeljenaOvaj okvir se besprijekorno usklađuje s Kur'anom: "Tko čini dobro, čini to za sebe; tko čini zlo, čini to protiv sebe." (41:46) „Tko učini i malo dobra, vidjet će ga, a tko učini i malo zla, vidjet će ga.“ (99:7-8) 10. Zašto se čini da zli pobjeđujuZli često izbjegavaju rane troškove žive na temelju odgođenih posljedica njihov prosperitet je neriješeno računovodstvo Pravda kasni, a ne odsutna 11. Završna sintezaProsperitet bez transformacije je odgađanje. Patnja bez očaja je formiranje. FusnoteSirah 9:11. ↩ Psalmi 37:35–36. ↩ Propovjednik 8:14. ↩ Kur'an 3:196–197. ↩ Kur'an 29:2. ↩ Kur'an 89:15–17. ↩ Kolbrinova Biblija, SVB 5:10. ↩ Sirah 11:14. ↩ Kur'an 53:39. ↩ Kolbrinova Biblija, SVB 5:34. ↩ Kolbrinova Biblija, SVB 5:35–36. ↩ Kolbrinova Biblija, MPR 2:20. ↩ https://lightin.co.in/light-in-the-darkness/why-the-wicked-prosper?fbclid=IwY2xjawPTjv5leHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeQoHftlNaGBUdc5GX13MKfXDSypL4GWkkix97kIPPPme6IloLmswwVBlWJE8_aem_dvU2fS5ZQhCIoortsDzW9w