Leaderboard

Sorry, kasno odgovaram, bio sam na hodočašću u Rimu za jubilejsku godinu. Umjesto svojih riječi, iskoristiti ću uvod iz knjige "Hoditi s Bogom", sjajne koju preporučam svima za čitanje. Ne bih rekao da me to čini liberalnim katolikom, ali vjerojatno ovisi tko drži aršin. 1. ČIN: STVARANJE Udžbenik ili poezija? Jedan izazov s kojim se susrećemo pri čitanju Svetoga pisma jest to što ono potječe iz vremena, mjesta i kulture koja se znatno razlikuje od naše te upotrebljava pripovjedne tehnike na koje danas više nismo navikli. Tako se u 1. poglavlju Knjige Postanka suočavamo s tekstom u kojem je svjetlo stvoreno prvoga, dok su sunce, mjesec i zvijezde stvoreni tek četvrtoga dana. U Psalmu 104 zbunjuje nas psalmistov opis Boga koji postavlja zemlju na njezine temelje, pokriva je bezdanim vodama kao haljinom, podiže svoje dvore na vodama i razapinje nebo poput šatora. Ako ovakvim tekstovima pristupamo tek doslovno ili znanstveno, kako je danas uobičajeno, mogli bismo ih odbaciti kao jedan primitivan pogled na stvarnost i zaključiti kako su Hebreji vjerovali da se pod zemljom doslovce nalaze stupovi, a iznad nje svod. Takvi su zaključci primjer stanovite kratkovidnosti koja suvremenoga čitatelja sprječava da razumije biblijsku priču. Veliki kršćanski apologet C. S. Lewis dao je ime toj boljki što uzrokuje kratkovidnost kod suvremenih čitatelja, koji ono najnovije smatraju mjerodavnim, a sve prije toga primitivnim: on takav stav naziva,,kronološkim snobizmom". Prije no što otpišemo biblijski izvještaj o stvaranju, moramo uočiti da smo u našoj kulturi navikli na tekstove koji su pisani jednostavno i linearno. Iako nam takav način izražavanja može pomoći da razumijemo štošta o suncu, mjesecu i zvijezdama, teško nas može poučiti ičemu o Ljubavi koja je stvorila i pokreće sva ta nebeska čudesa. Prečesto se događa da ustrajno pogrješno čitamo početna poglavlja Knjige Postanka kao da je riječ o nekom znanstvenome udžbeniku: čineći tako, ne uviđamo da je to zapravo teološki spjev. Prema riječima jednoga teologa, autor Postanka pisao je,,na način narodnog pjesnika“. Doista, izvještaj o stvaranju jedna je prekrasna pjesma u prozi, a njezina svrha nije pružanje znanstvenih podataka, nego iznošenje jednoga dubokog teološkog razmatranja o činu stvaranja. I u opisu stvaranja i u Psalmu 104 nebesa se zamišljaju kao svod, a zemlja počiva na stupovima upravo zbog toga što pjesnik želi dočarati smisao stvaranja ukazujući nam na činjenicu da je stvorenje jedan hram u kojem je naša svrha davati hvalu i slavu Stvoritelju. U usporedbi sa suvremenom prozom, hebrejski način pisanja mnogo je istančaniji i prepun bogatih, metaforičkih izraza kojima se želi prenijeti veličanstvenost teološkog značenja događaja i stvari koje se opisuju. Moramo paziti da ne budemo neosjetljivi na raskoš takvoga načina izražavanja. Umjesto da tekstovima pristupamo nemušto i bezobzirno, moramo ih čitati i o njima promišljati s razumijevanjem i blagonaklonošću.