Isus Hristos je na Tajnoj večeri uzeo hljeb u ruke i blagoslovio. Jevanđelist Matej o tome piše:

"26. I kad jeđahu, uze Isus hljeb i blagoslovivši prelomi ga, i davaše učenicima, i reče: Uzmite, jedite; ovo je tijelo moje." (Matej 26:26).

Na grčkom:

"Ἐσθιόντων δὲ αὐτῶν λαβὼν ὁ Ἰησοῦς τὸν ἄρτον καὶ εὐλογήσας ἔκλασε καὶ ἐδίδου τοῖς μαθηταῖς καὶ εἶπε· Λάβετε φάγετε· τοῦτό ἐστι τὸ σῶμά μου·"

Riječ za hljeb je artos.

Međutim, riječ za beskvasni hljeb u Pismu je azimon. Svega par stihova ranije se kaže:

"17. A u prvi dan beskvasnih hljebova, pristupiše učenici Isusu govoreći mu: Gdje hoćeš da ti ugotovimo da jedeš Pashu?" (Matej 26:17).

"Τῇ δὲ πρώτῃ τῶν ἀζύμων προσῆλθον οἱ μαθηταὶ τῷ Ἰησοῦ λέγοντες αὐτῷ· Ποῦ θέλεις ἑτοιμάσωμέν σοι φαγεῖν τὸ πάσχα;"

Riječ artos se koristi za kvasni hljeb:

"Tada razumiješe da ne reče da se čuvaju kvasca hljebnoga, nego nauke farisejske i sadukejske." (Matej 16:12).

"τότε συνῆκαν ὅτι οὐκ εἶπε προσέχειν ἀπὸ τῆς ζύμης τοῦ ἄρτου, ἀλλ’ ἀπὸ τῆς διδαχῆς τῶν Φαρισαίων καὶ Σαδδουκαίων."

Zašto su apostoli iskoristili riječ arton, umjesto riječ azimes za hljeb tokom Tajne večere?

Kako to da artos ne može označavati beskvasni kruh, zašto onda Septuaginta i Novi zavjet stalno govore o „danima beskvasnih (azymon)” i istodobno koriste artos za kruh koji se tada jede? Kojom bi se riječju uopće na grčkom rekao „kruh” ako artos to navodno nije?

42 minutes ago, Obični prdac said:

Kako to da artos ne može označavati beskvasni kruh, zašto onda Septuaginta i Novi zavjet stalno govore o „danima beskvasnih (azymon)” i istodobno koriste artos za kruh koji se tada jede? Kojom bi se riječju uopće na grčkom rekao „kruh” ako artos to navodno nije?

Beskvasni hljeb je u LXX azimos ili arton azimon. Značajno je da apostoli ne koriste azimon za hljeb na Tajnoj večeri.

1 hour ago, Maki said:

Beskvasni hljeb je u LXX azimos ili arton azimon. Značajno je da apostoli ne koriste azimon za hljeb na Tajnoj večeri.

Na Tajnoj večeri stoji artos jer je to grčka riječ za kruh. Azymos ne zamjenjuje artos, opisuje ga! Očekivati azymos umjesto artos je čista teološka potreba...

1 minute ago, Obični prdac said:

Na Tajnoj večeri stoji artos jer je to grčka riječ za kruh. Azymos ne zamjenjuje artos, opisuje ga! Očekivati azymos umjesto artos je čista teološka potreba...

S obzirom da se u istom poglavlju koristi riječ azymon, onda nije baš samo teološka potreba, već očito ima i neka poruka.

4 minutes ago, Maki said:

S obzirom da se u istom poglavlju koristi riječ azymon, onda nije baš samo teološka potreba, već očito ima i neka poruka.

Azymon se veže uz blagdane, a artos imenica za kruh. Kad tekst govori o danima koristi azymon, a kad govori o kruhu u ruci smislenije je koristiti artos. To je gramatički…

Da se radi o tome, onda bi ista poruka morala stajati i kod Marka, Luke i Pavla, a svi bez iznimke koriste artos.

7 minutes ago, Obični prdac said:

Azymon se veže uz blagdane, a artos imenica za kruh. Kad tekst govori o danima koristi azymon, a kad govori o kruhu u ruci smislenije je koristiti artos. To je gramatički…

Pa sama činjenica da niko od jevanđelista za hljeb na Tajnoj večeri ne koristi riječ azymon po meni ukazuje na to da taj hljeb nije bio beskvasni.

16 minutes ago, Maki said:

Pa sama činjenica da niko od jevanđelista za hljeb na Tajnoj večeri ne koristi riječ azymon po meni ukazuje na to da taj hljeb nije bio beskvasni.

Meni to nema smisla, jer azymos nije riječ koja u tekstu zamjenjuje „kruh”. Kad se govori o kruhu koji se uzima, lomi i jede, uvijek se koristi artos. Zato iz toga što ne piše azymos ne možeš zaključiti da je kruh bio kvasni.

6 minutes ago, Obični prdac said:

Meni to nema smisla, jer azymos nije riječ koja u tekstu zamjenjuje „kruh”. Kad se govori o kruhu koji se uzima, lomi i jede, uvijek se koristi artos. Zato iz toga što ne piše azymos ne možeš zaključiti da je kruh bio kvasni.

Azymos je riječ koja eksplicitno označava baš beskvasni hljeb. Ako je jevanđelistima bilo bitno da hrišćani tokom Evharistije koriste baš beskvasni hljeb, iskoristili bi riječ azymon da opišu hljeb koji je Hristos prelomio.

43 minutes ago, Maki said:

Azymos je riječ koja eksplicitno označava baš beskvasni hljeb. Ako je jevanđelistima bilo bitno da hrišćani tokom Evharistije koriste baš beskvasni hljeb, iskoristili bi riječ azymon da opišu hljeb koji je Hristos prelomio.

Evanđelisti nisu imali mogućnost „izabrati azymos umjesto artos”, jer azymos nije riječ za kruh. Zato taj argument ne stoji na razini jezika.

upravo, Obični prdac said:

Evanđelisti nisu imali mogućnost „izabrati azymos umjesto artos”, jer azymos nije riječ za kruh. Zato taj argument ne stoji na razini jezika.

Azymon je izraz za beskvasni hljeb. Već sam naveo jedan stih u uvodnom postu.

9 minutes ago, Maki said:

Azymon je izraz za beskvasni hljeb. Već sam naveo jedan stih u uvodnom postu.

Dakle, ti si iz riječi azymon, koja u tom stihu služi kao opis, došao do zaključka da je trebala zamijeniti riječ za kruh. A to ne stoji. Taj primjer pokazuje da je azymon opis kruha, ne njegova zamjena. Zato iz toga što se azymon ne koristi ne možeš izvući zaključak o vrsti kruha...

15 minutes ago, Obični prdac said:

Dakle, ti si iz riječi azymon, koja u tom stihu služi kao opis, došao do zaključka da je trebala zamijeniti riječ za kruh. A to ne stoji. Taj primjer pokazuje da je azymon opis kruha, ne njegova zamjena. Zato iz toga što se azymon ne koristi ne možeš izvući zaključak o vrsti kruha...

Pa nisam ja izvukao taj zakljucak. Prvi dan beskvasnih hljebova se prevodi kao proton ton azimon. Iz toga se zaključuje da je azimon riječ za beskvasni hljeb.

30 minutes ago, Maki said:

Pa nisam ja izvukao taj zakljucak. Prvi dan beskvasnih hljebova se prevodi kao proton ton azimon. Iz toga se zaključuje da je azimon riječ za beskvasni hljeb.

Meni tu logika puca: jedno je kako se zove blagdan, a drugo kako se imenuje kruh u rečenici. Za blagdan stoji azymon, čim se kruh uzme u ruku, tekst kaže artos. Iz prvog ne možeš izvući zaključak o drugom.
Pretpostavimo da je azymon riječ kojom su evanđelisti mogli opisati kruh na Tajnoj večeri, zašto se nigdje ne koristi u rečenicama tipa „uze kruh, prelomi, dade”, nego se uvijek koristi artos?

1 minute ago, Obični prdac said:

Meni tu logika puca: jedno je kako se zove blagdan, a drugo kako se imenuje kruh u rečenici. Za blagdan stoji azymon, čim se kruh uzme u ruku, tekst kaže artos. Iz prvog ne možeš izvući zaključak o drugom.
Pretpostavimo da je azymon riječ kojom su evanđelisti mogli opisati kruh na Tajnoj večeri, zašto se nigdje ne koristi u rečenicama tipa „uze kruh, prelomi, dade”, nego se uvijek koristi artos?

Možda nigdje nije bio beskvasni hljeb?

4 minutes ago, Maki said:

Možda nigdje nije bio beskvasni hljeb?

To ne odgovara na pitanje. Čak i kad se govori o Danima beskvasnih, kruh koji se uzima i jede zove se artos. Gdje je ijedan tekst koji kaže suprotno?

8 minutes ago, Obični prdac said:

To ne odgovara na pitanje. Čak i kad se govori o Danima beskvasnih, kruh koji se uzima i jede zove se artos. Gdje je ijedan tekst koji kaže suprotno?

Da li se igdje opisuje jedenja baš specifično beskvasnog hljeba u Jevanđeljima? Nisam siguran.

Ali nije tačno da se riječ azymos koristi samo za imenovanje praznika.

"Zato da praznujemo ne u kvascu starom, ni u kvascu zloće i nevaljalstva, nego u beskvasnim hljebovima iskrenosti i istine." (1 Korinćanima 5:8).

"ὥστε ἑορτάζωμεν μὴ ἐν ζύμῃ παλαιᾷ, μηδὲ ἐν ζύμῃ κακίας καὶ πονηρίας, ἀλλ’ ἐν ἀζύμοις (azimois) εἰλικρινείας καὶ ἀληθείας."

Dakle kada apostoli žele naglasiti beskvasni hljeb oni koriste azimos.

Evo šta se kaže za značenje riječi "artos":

bread (as raised) or a loaf

https://biblehub.com/greek/740.htm

"Podignuti" hljeb tj. kvasni. Ako imamo samo riječ "arton" bez nekih dodatnih pojašnjenja kao što je sintagma arton azimon u LXX, mislim da moramo zaključiti da se radi o kvasnom hljebu.

8 minutes ago, Maki said:

Da li se igdje opisuje jedenja baš specifično beskvasnog hljeba u Jevanđeljima? Nisam siguran.

Ali nije tačno da se riječ azymos koristi samo za imenovanje praznika.

"Zato da praznujemo ne u kvascu starom, ni u kvascu zloće i nevaljalstva, nego u beskvasnim hljebovima iskrenosti i istine." (1 Korinćanima 5:8).

"ὥστε ἑορτάζωμεν μὴ ἐν ζύμῃ παλαιᾷ, μηδὲ ἐν ζύμῃ κακίας καὶ πονηρίας, ἀλλ’ ἐν ἀζύμοις (azimois) εἰλικρινείας καὶ ἀληθείας."

Dakle kada apostoli žele naglasiti beskvasni hljeb oni koriste azimos.

Evo šta se kaže za značenje riječi "artos":

bread (as raised) or a loaf

https://biblehub.com/greek/740.htm

"Podignuti" hljeb tj. kvasni. Ako imamo samo riječ "arton" bez nekih dodatnih pojašnjenja kao što je sintagma arton azimon u LXX, mislim da moramo zaključiti da se radi o kvasnom hljebu.

Ovdje si promijenio razinu rasprave. U 1 Kor 5,8 azymos se koristi metaforički, ne za kruh koji se uzima, lomi i jede. To ne mijenja činjenicu da u narativnim rečenicama o stvarnom kruhu evanđelisti uvijek koriste artos. A definicija artos kao „raised bread” ne znači tehnički kvasni kruh, nego kruh kao pečeni proizvod. Da artos znači nužno kvasni, izraz artos azymos bio bi proturječan, a on normalno postoji u LXX.

Pa onda iz same riječi artos bez dodataka ne možeš zaključiti kvasnost; to se određuje kontekstom, a ovdje je to Pasha...

2 minutes ago, Obični prdac said:

Ovdje si promijenio razinu rasprave. U 1 Kor 5,8 azymos se koristi metaforički, ne za kruh koji se uzima, lomi i jede.

Ali se koristi za beskvasne hljebove.

2 minutes ago, Obični prdac said:

To ne mijenja činjenicu da u narativnim rečenicama o stvarnom kruhu evanđelisti uvijek koriste artos. A definicija artos kao „raised bread” ne znači tehnički kvasni kruh, nego kruh kao pečeni proizvod.

Ali zašto "raised"? Podignuti hljeb. Hljeb se diže kvascem. Beskvasni hljebovi nisu dignuti, izgledaju pljosnato.

2 minutes ago, Obični prdac said:

Da artos znači nužno kvasni, izraz artos azymos bio bi proturječan, a on normalno postoji u LXX.

Pa ne nužno. Artos u užem smislu bez pojašnjenja znači kvasni hljeb od pšenice, ali u širem smislu kada se doda još neka pojašnjavajuća riječ može značiti i druge vrste hljeba. Isto kao što riječ "pivo" označava alkoholno piće, ali postoji i izraz "bezalkoholno pivo". Dodatak "bezalkoholno" je neophodan jer riječ "pivo" sama po sebi znači alkoholno piće.

2 minutes ago, Obični prdac said:

Pa onda iz same riječi artos bez dodataka ne možeš zaključiti kvasnost; to se određuje kontekstom, a ovdje je to Pasha...

Ne vidim zašto se kvasnost ne bi mogla zaključiti i iz upotrebe riječi arton umjesto azimon. U LXX kada se opisuje Pasha koristi se baš azimon da se opiše jedenje hljeba.

"Hljebovi prijesni da se jedu sedam dana, i da se ne vidi u tebe ništa s kvascem, niti da se vidi u tebe kvasac u cijelom kraju tvom." (2 Mojsijeva 13:7).

"ἄζυμα ἔδεσθε τὰς ἑπτὰ ἡμέρας οὐκ ὀφθήσεταί σοι ζυμωτόν οὐδὲ ἔσται σοι ζύμη ἐν πᾶσιν τοῖς ὁρίοις σου"

Da su apostoli htjeli napraviti direktnu aluziju na starozavjetnu Pashu, upotrijebili bi riječ koja se u LXX upotrebljava za hljeb koji se jeo tokom Pashe.

11 minutes ago, Maki said:

Ali se koristi za beskvasne hljebove.

Ali zašto "raised"? Podignuti hljeb. Hljeb se diže kvascem. Beskvasni hljebovi nisu dignuti, izgledaju pljosnato.

Pa ne nužno. Artos u užem smislu bez pojašnjenja znači kvasni hljeb od pšenice, ali u širem smislu kada se doda još neka pojašnjavajuća riječ može značiti i druge vrste hljeba. Isto kao što riječ "pivo" označava alkoholno piće, ali postoji i izraz "bezalkoholno pivo". Dodatak "bezalkoholno" je neophodan jer riječ "pivo" sama po sebi znači alkoholno piće.

Ne vidim zašto se kvasnost ne bi mogla zaključiti i iz upotrebe riječi arton umjesto azimon. U LXX kada se opisuje Pasha koristi se baš azimon da se opiše jedenje hljeba.

"Hljebovi prijesni da se jedu sedam dana, i da se ne vidi u tebe ništa s kvascem, niti da se vidi u tebe kvasac u cijelom kraju tvom." (2 Mojsijeva 13:7).

"ἄζυμα ἔδεσθε τὰς ἑπτὰ ἡμέρας οὐκ ὀφθήσεταί σοι ζυμωτόν οὐδὲ ἔσται σοι ζύμη ἐν πᾶσιν τοῖς ὁρίοις σου"

Da su apostoli htjeli napraviti direktnu aluziju na starozavjetnu Pashu, upotrijebili bi riječ koja se u LXX upotrebljava za hljeb koji se jeo tokom Pashe.

Ovdje miješaš zakonski jezik LXX i narativni jezik Evanđelja. U LXX se azuma koristi u opisu blagdana i obreda, ali čim se opisuje konkretan kruh koji se uzima, lomi ili prinosi, koristi se artos, i to vrijedi i u pashalnom kontekstu.
Zato artos nema “default = kvasni” značenje, nego “kruh kao kruh”, a vrsta se određuje kontekstom. Analogija s pivom ne stoji jer u grčkom ne postoje dvije paralelne imenice za kruh. Evanđelistii ne izbjegavaju azymos da bi poslali poruku, to pišu narativnim jezikom, ne zakonskim stilom LXX.
I za kraj, „raised” u rječniku predstavlja kruh kao gotov, oblikovan i pečen proizvod, nasuprot sirovom tijestu. Iz toga se ne može na silu zaključiti da je kruh kvasni.

1 hour ago, Obični prdac said:

Ovdje miješaš zakonski jezik LXX i narativni jezik Evanđelja. U LXX se azuma koristi u opisu blagdana i obreda, ali čim se opisuje konkretan kruh koji se uzima, lomi ili prinosi, koristi se artos, i to vrijedi i u pashalnom kontekstu.

Nije baš tako. Evo ti dokaz:

"I od tijesta koje iznesoše iz Misira ispekoše pogače prijesne, jer ne bješe uskislo kad ih potjeraše Misirci, te ne mogaše oklijevati, niti spremiše sebi brašnjenice." (Izlazak 12:39).

Ovo nije opis obreda, već opis hljeba koji su Izrailjci ispekli.

LXX: "καὶ ἔπεψαν τὸ σταῖς ὃ ἐξήνεγκαν ἐξ Αἰγύπτου ἐγκρυφίας ἀζύμους οὐ γὰρ ἐζυμώθη ἐξέβαλον γὰρ αὐτοὺς οἱ Αἰγύπτιοι καὶ οὐκ ἠδυνήθησαν ἐπιμεῖναι οὐδὲ ἐπισιτισμὸν ἐποίησαν ἑαυτοῖς εἰς τὴν ὁδόν"

Opet se koristi "azimos" da se opiše beskvasni hljeb koji su Izrailjci napravili.

1 hour ago, Obični prdac said:

Zato artos nema “default = kvasni” značenje, nego “kruh kao kruh”, a vrsta se određuje kontekstom. Analogija s pivom ne stoji jer u grčkom ne postoje dvije paralelne imenice za kruh. Evanđelistii ne izbjegavaju azymos da bi poslali poruku, to pišu narativnim jezikom, ne zakonskim stilom LXX.

Artos je raised bread. Raised bread je:

"Synonym of yeast bread."

https://en.wiktionary.org/wiki/raised_bread

"bread made with yeast to rise"

https://dictionary.reverso.net/english-definition/raised+bread

Ovo mi sve ukazuje na to da kada se koristi riječ artos bez nekih dodatnih pojašnjenja to ukazuje na kvasni hljeb.

55 minutes ago, Maki said:

Nije baš tako. Evo ti dokaz:

"I od tijesta koje iznesoše iz Misira ispekoše pogače prijesne, jer ne bješe uskislo kad ih potjeraše Misirci, te ne mogaše oklijevati, niti spremiše sebi brašnjenice." (Izlazak 12:39).

Ovo nije opis obreda, već opis hljeba koji su Izrailjci ispekli.

LXX: "καὶ ἔπεψαν τὸ σταῖς ὃ ἐξήνεγκαν ἐξ Αἰγύπτου ἐγκρυφίας ἀζύμους οὐ γὰρ ἐζυμώθη ἐξέβαλον γὰρ αὐτοὺς οἱ Αἰγύπτιοι καὶ οὐκ ἠδυνήθησαν ἐπιμεῖναι οὐδὲ ἐπισιτισμὸν ἐποίησαν ἑαυτοῖς εἰς τὴν ὁδόν"

Opet se koristi "azimos" da se opiše beskvasni hljeb koji su Izrailjci napravili.

Artos je raised bread. Raised bread je:

"Synonym of yeast bread."

https://en.wiktionary.org/wiki/raised_bread

"bread made with yeast to rise"

https://dictionary.reverso.net/english-definition/raised+bread

Ovo mi sve ukazuje na to da kada se koristi riječ artos bez nekih dodatnih pojašnjenja to ukazuje na kvasni hljeb.

Prvo, stih ne pobija ono što govorim. U Izl 12: 39 se uopće ne koristi artos, nego se opisuje kakva je to hrana bila u izvanrednoj situaciji bijega. To ne pokazuje da azymos zamjenjuje riječ za kruh. Čim se u tekstu opisuje kruh kao predmet radnje, uzeti, lomiti, davati – i u LXX i u Novom zavjetu koristi se artos. Zato ovaj primjer pokazuje da se azymos koristi kao opis vrste hrane, ne kao alternativa za imenicu kruh.

Dalje, vidio sam te linkove, ali oni ne mijenjaju stvar. Engleski izraz “raised bread” u rječniku ne može nadjačati stvarnu upotrebu riječi u grčkom tekstu. Ako artos po defaultu znači kvasni kruh, pokaži mi jedan grčki tekst gdje artos u pashalnom kontekstu ne može značiti beskvasni kruh. Bez toga se sve svodi na engleske definicije, ne na Bibliju.

Dakle, prijevod “raised bread” kao engleski opis nije problem. Problem je zaključak da “raised” automatski znači “s kvascem”. Da je poanta u "kvascu" logičan prijevod bi išao: “leavened bread” I da, strani rječnik ne može dati značenje koje grčki tekst sam po sebi nema.

upravo, Obični prdac said:

Prvo, stih ne pobija ono što govorim. U Izl 12: 39 se uopće ne koristi artos, nego se opisuje kakva je to hrana bila u izvanrednoj situaciji bijega. To ne pokazuje da azymos zamjenjuje riječ za kruh. Čim se u tekstu opisuje kruh kao predmet radnje, uzeti, lomiti, davati – i u LXX i u Novom zavjetu koristi se artos. Zato ovaj primjer pokazuje da se azymos koristi kao opis vrste hrane, ne kao alternativa za imenicu kruh.

Pa zar ovdje beskvasni hljebovi nisu predmet radnje pečenja? Moja poenta je da za beskvasne hljebove postoji zasebna riječ koja se može odnositi samo i jedino na takvu vrstu hljeba i da niko od pisaca Novog zavjeta ne koristi tu riječ da opiše hljeb na tajnoj večeri. Da li uopšte u Pismu i postoji neki primjer lomljenja isključivo beskvasnog hljeba pa da možemo uporediti?

upravo, Obični prdac said:

Dalje, vidio sam te linkove, ali oni ne mijenjaju stvar. Engleski izraz “raised bread” u rječniku ne može nadjačati stvarnu upotrebu riječi u grčkom tekstu. Ako artos po defaultu znači kvasni kruh, pokaži mi jedan grčki tekst gdje artos u pashalnom kontekstu ne može značiti beskvasni kruh. Bez toga se sve svodi na engleske definicije, ne na Bibliju.

Prvo bi se trebalo vidjeti gdje se uopšte riječ "artos" sama za sebe koristi u pashalnom kontekstu. U LXX se koristi ili azimes ili arton azimon, što izričito znači beskvasni hljeb. To može značiti da prevodioci LXX nisu bili spremni da koriste samo "artos" da opišu beskvasni hljeb, bez dodatnih pojašnjenja.

upravo, Obični prdac said:

Dakle, prijevod “raised bread” kao engleski opis nije problem. Problem je zaključak da “raised” automatski znači “s kvascem”. Da je poanta u "kvascu" logičan prijevod bi išao: “leavened bread” I da, strani rječnik ne može dati značenje koje grčki tekst sam po sebi nema.

Raised bread i leavened bread su sinonimi.

23 minutes ago, Maki said:

Pa zar ovdje beskvasni hljebovi nisu predmet radnje pečenja? Moja poenta je da za beskvasne hljebove postoji zasebna riječ koja se može odnositi samo i jedino na takvu vrstu hljeba i da niko od pisaca Novog zavjeta ne koristi tu riječ da opiše hljeb na tajnoj večeri. Da li uopšte u Pismu i postoji neki primjer lomljenja isključivo beskvasnog hljeba pa da možemo uporediti?

Prvo bi se trebalo vidjeti gdje se uopšte riječ "artos" sama za sebe koristi u pashalnom kontekstu. U LXX se koristi ili azimes ili arton azimon, što izričito znači beskvasni hljeb. To može značiti da prevodioci LXX nisu bili spremni da koriste samo "artos" da opišu beskvasni hljeb, bez dodatnih pojašnjenja.

Raised bread i leavened bread su sinonimi.

1. Pečenje nije isto što i lomljenje u liturgijskom narativu. U tom obrascu uvijek stoji artos. Da azymos normalno zamjenjuje riječ „kruh”, imali bismo barem jedan primjer lomljenja azymosa. Nemamo nijedan. A da postoji „zasebna riječ” za beskvasni kruh koja normalno zamjenjuje artos, morao bi postojati barem jedan primjer lomljenja kruha gdje stoji azymos.

2. To što LXX u zakonskim pashalnim tekstovima uglavnom kaže azymes ili arton azymon ne znači da artos sam po sebi ne može predstavljati beskvasni kruh, nego da prevoditelji namjernoo naglašavaju obredno svojstvo koje je u Zakonu presudno. To je stil i teologija zakonskog teksta, ne ograničenje značenja riječi artos.

Novi zavjet ne piše zakonske odredbe, daje narativ, pa se oslanja na kontekst Pashe bez leksičkog ponavljanja. Zato iz prakse LXX ne izlazi da artos po defaultu znači kvasni kruh.

3. Da su stvarno sinonimi, koristio bi se izraz leavened bread. Činjenica da se koristi raised pokazuje da se ne govori tehnički o kvascu...