Proslava Božića 25. prosinca tradicija je koja ima duboke povijesne, teološke i kulturne korijene. Razumijevanje zašto kršćani slave ovaj datum zahtijeva putovanje kroz ranu kršćansku povijest, biblijsko tumačenje i integraciju različitih kulturnih praksi u kršćanski liturgijski kalendar.

Prvo i najvažnije, točan datum rođenja Isusa Krista nije zapisan u Bibliji. Evanđelja po Mateju i Luki pružaju detaljne narative o Rođenju, ali nijedno ne navodi datum. Na izbor 25. prosinca kao dana za slavlje Kristova rođenja utjecalo je nekoliko čimbenika, uključujući teološku simboliku, povijesni presedan i prilagodbu već postojećih poganskih svetkovina.

Jedan značajan razlog za odabir 25. prosinca je njegova blizina zimskom solsticiju, koji se događa oko 21. ili 22. prosinca. U davna vremena, zimski solsticij bio je vrijeme od velikog značaja jer je označavao najkraći dan i najdužu noć u godini. Nakon solsticija, dani postupno postaju duži, simbolizirajući povratak svjetlosti. Rani su kršćani u ovom prirodnom fenomenu vidjeli snažnu metaforu: kao što sunce počinje pobjeđivati tamu, tako i Krist, "Svjetlo svijeta", donosi svjetlo u duhovnu tamu čovječanstva. Taj se simbolizam odražava u Evanđelju po Ivanu, gdje je Isus opisan kao "pravo svjetlo koje osvjetljava svakoga" (Ivan 1,9).

Još jedan čimbenik koji pridonosi odabiru 25. prosinca je njegovo usklađivanje s rimskim festivalom Sol Invictus, ili "Nepobijeđeno Sunce". Ovaj festival, koji je uspostavio car Aurelijan 274. godine, slavio je boga sunca i održavao se 25. prosinca. Odabirom ovog datuma za Božić, rani kršćani mogli su pružiti kršćansku alternativu popularnom poganskom blagdanu, čime su olakšali prijelaz s poganstva na kršćanstvo. Ovo strateško usklađivanje odražava se u spisima ranih crkvenih otaca poput svetog Augustina, koji je poticao kršćane da slave Krista, pravo "Sunce pravde", umjesto poganskog boga sunca.

Najranije zabilježeno slavlje Božića 25. prosinca datira iz sredine 4. stoljeća. Filokalijski kalendar, rimski dokument iz 354. godine, navodi 25. prosinca kao datum Isusova rođenja. To sugerira da je u to vrijeme zapadna Crkva već odredila 25. prosinca kao službeni datum Božića. Međutim, Istočna crkva je u početku slavila Kristovo rođenje 6. siječnja, datum koji se još uvijek slavi kao Bogojavljenje, u spomen na posjet mudraca i Kristovo otkrivenje poganima. S vremenom je datum 25. prosinca postao široko prihvaćen u cijelom kršćanskom svijetu.

Teološke implikacije slavljenja Božića 25. prosinca su duboke. Obilježavanjem Isusova rođenja tijekom najmračnijeg doba godine, kršćani se podsjećaju na nadu i spasenje koje Krist donosi svijetu u potrebi. Ovo je lijepo sažeto u Izaijinom proročanstvu, koje se često čita tijekom došašća: "Narod koji u tmini hodi vidje svjetlost veliku; onima koji žive u zemlji tamne svjetlost zasja" (Izaija 9,2, NIV). ). Isusovo rođenje se smatra ispunjenjem ovog proročanstva, donoseći božansko svjetlo i život čovječanstvu.

Uz svoje teološko značenje, slavlje Božića 25. prosinca također odražava sposobnost Crkve da prilagodi i preobrazi kulturne prakse. Uključivanje elemenata pretkršćanskih zimskih svetkovina, poput upotrebe zimzelenog drveća, božikovine i imele, pokazuje kako je Crkva nastojala posvetiti te simbole i preusmjeriti ih prema slavljenju Krista. Ovaj proces inkulturacije omogućio je kršćanstvu da odjekne među različitim kulturama i narodima, čineći poruku o Kristovom rođenju dostupnom i smislenom širokoj publici.

Štoviše, liturgijsko svetkovanje Božića 25. prosinca pružilo je okvir za razvoj bogatih tradicija i običaja koji unapređuju duhovni doživljaj blagdana. Došašće, koje prethodi Božiću, vrijeme je priprave i iščekivanja, obilježeno paljenjem adventskih svijeća, pjevanjem pjesama i čitanjem biblijskih odlomaka koji navješćuju dolazak Mesije. Ove prakse pomažu vjernicima da se usredotoče na duhovni značaj Božića i pripreme svoja srca za slavlje Kristova rođenja.

Proslava Božića 25. prosinca također naglašava važnost utjelovljenja, središnjeg načela kršćanske vjere. Nauk o utjelovljenju tvrdi da je Isus Krist, Sin Božji, uzeo ljudsko tijelo i ušao u svijet kako bi otkupio čovječanstvo. To je otajstvo rječito izraženo u proslovu Ivanova evanđelja: "Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama. Vidjeli smo slavu njegovu, slavu Sina Jedinorođenca, koji je došao od Oca, pun milosti i istine. “ (Ivan 1:14, NIV). Slavljenjem Božića kršćani potvrđuju svoju vjeru u utjelovljenje i duboke implikacije koje ono ima za njihovo razumijevanje Božje ljubavi i prisutnosti u svijetu.

Nadalje, slavlje Božića 25. prosinca služi kao podsjetnik na univerzalnu narav Kristova poslanja. Anđeoska najava pastirima u noći Isusova rođenja naviješta: "Ne bojte se. Javljam vam radosnu vijest koja će izazvati veliku radost za sav narod. Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj; on je Mesija, Gospodin" (Luka 2:10-11, NIV). Ova poruka radosti i spasenja namijenjena je cijelom čovječanstvu, nadilazeći kulturne i geografske granice. Okupljajući se na proslavi Božića, kršćani diljem svijeta ujedinjuju se u zajedničkoj vjeri i nadi u Kristovo otkupiteljsko djelo.

Zaključno, slavlje Božića 25. prosinca ukorijenjeno je u složenom međudjelovanju povijesnih, teoloških i kulturnih čimbenika. Dok točan datum Isusova rođenja ostaje nepoznat, izbor 25. prosinca odražava želju rane Crkve da prenese duboke duhovne istine kroz simboliku svjetla i tame, da pruži kršćansku alternativu postojećim poganskim svetkovinama i potvrdi značaj utjelovljenje. Slavljenjem Božića kršćani su pozvani razmišljati o otajstvu Božje ljubavi objavljene u Isusovu rođenju i pridružiti se radosnom naviještanju radosne vijesti spasenja za sve ljude.

Ništa neobično, uvijek se na taj dan slavio rođendan nekog božanstva.

9 hours ago, καιnos said:

Ništa neobično, uvijek se na taj dan slavio rođendan nekog božanstva.

Još kad bi postojali neki istorijski izvori za bilo koji od ovih navoda.

1 minute ago, Maki said:

Još kad bi postojali neki istorijski izvori za bilo koji od ovih navoda.

Imao sam tu sliku, negdje neko postavio....ali za Mitru 100% znamo.

5 hours ago, καιnos said:

Imao sam tu sliku, negdje neko postavio....ali za Mitru 100% znamo.

Navedi te izvore iz kojih znamo.

17 minutes ago, Maki said:

Navedi te izvore iz kojih znamo.

Moj pokojni prijatelj i učitelj u vezi toga nešto piše;

Tri najsvetija reda, terapeuti, nazoreji i eseni, postojali su i pre Isusa Hrista. Oni su ukazivali uvek na svoga velikog Osnivača i Učitelja. A ko je bio njihov Osnivač nego Hrist Gospod u svojim ranijim utelovljenjima?

Slutnju da je Gospod bio utelovljen u mnoge znamenite povesne likove, satansko je zloupotrebljavalo nudeći ljudima da obožavaju, pored Mesijinih inkarnacija, i ljude koji su bili veliki u očima sveta, koji nisu imali istinsku posvećeničku duhovnu veličinu. Tako crkveni otac Irinej lugdunski, u svome spisu 'Izlaganje i opovravanje lažnog gnosisa', kazuje za pristalice jeretika Karpokrata da su njegove pristalice često slikale Hrista, i te slike su stavljali medju slikama slavnih filosofa poput Pitagore, Platona, Aristotela i ostalih, odavajući im poštovanje isto onako kako su to neznabošci činili. (I, 25, par. 1-6)

Uistinu, kada se pogleda Hristova Žrtva i Njegove brojne inkarnacije, vidi se da je se On za čovečanstv najviše žrtvovao, najviše pretrpeo. Sve je uistinu postavljeno i izvedeno da On bude Središte i Ugaoni Kamen, baš kao što je i u Sedmerostrukom Duhu on Središnji Zrak, Centralna Snaga. Sve je od Njega i za Njega. Otac je stvorio svet za Njega i kroz Njega, i zato je i On bio odgovoran za svet, time i za materijalni svet, zato je i silazio neprestano u materiju, u Dolinu suza i gorčine donoseći Svetlo i Reč Spasenja.

I kada je Gospod na krstu rekao svoje poslednje reči "Svršeno je!", to je kazalo da je završen ciklus Njegovih inkarnacija. Kao Isus od Nazareta Gospod je u potpunosti u svojoj najvišoj inkarnaciji ispunio Očev Plan i Svoju Misiju. Svojom poslednjom inkarnacijom Sveti Jedan je stavio pečat Delu Spasenja i Svojim silaženjima.

• Pitagora i Isus: par komparacija •

Gospod Isus Hristos je svoju vidovitost i duhovnu proicljivost mnogo puta pretskazao: npr. u kući fariseja Simona kad ga je Magdalena pomazala uljem, na Jakovljevom bunaru u Samariji, kad Simonu Kananeju proriče da će ga se triput odreći pre nego što petlovi zapevaju, ... Takvu vidovist i upućenost u Duhu imao je i pokazivao je Gospod Mudrosti i kad je bio utelovljen kao veliki mudrac Pitagora sa Samosa.

Jednoga dana, dok je se Gospod Pitagora odmarao sa svojim učenicima na morskoj obali, na horizontu je se pojavila nekakva ladja.

Jedan učenik Ga upita tada misleći da je to neka trgovačka ladja sa bogatim tovarom: "Smatraš li da bi bio bogat, kada bi posedovao teret ove ladje?"

Pitagora mu odgovori: "Smatram da bi bilo uzaludno."

Tada Ga učenik zapita: " Ali zašto? Ja bih sačuvao ono bogastvo za svoje naslednike."

Veliki Učitelj mu tada uzvrati: "Zaista? Kako vidim ti želiš ostaviti svojim naslednicima dve lešine."

Nešto kasnije dotična ladja je bila usidrena u luci. Nosila je leš, mrtvo čovekovo telo, ostatak čoveka koji je umro izvan izvan zavičaja, i koji je izrazio svoju poslednju volju da bude pokopan u svojoj zemlji.

***

Gospod Isus Nazorej pokazao je se, osvedočio je se kao onaj koji može i vetru da zapoveda, kao Gospodar Ljubavi koga su i divlje životinje slušale. Pogledajmo jednu sekvencu iz Njegovog života dok je putovao prema Indiji:

"A jednoga dana dok je prolazio planinskom kosinom blizu pustinje, naidje na lava, i mnogi ljudi ga behu gonili hoteći da ga ubiju kamenjem i kopljima. A Isus ih ukori, govoreći: 'Zašto lovite ova Božija stvorenja, koja su plemenitija od vas? Preko spirepostî mnogih pokolenja ona behu načinjena neprijateljima ljudi, koji trebaše biti njihovi prijatelji. Ako se pokazuje u njima Moć Božija, to se pokazuje i njihova dugotrpeljivost i saosećajnost. Prestanite da progonite ovo stvorenje koje vam ne želi nauditi! Zar ne vidite da beži od vas, te kako je prestravljeno od vašeg besa?!' - I lav pridje i leže uz Isusove noge, i pokaza ljubav prema Njemu. A onaj narod beše zapanjen, pa reče: 'Gle, Ovaj Čovek voli sva stvorenja, i ima moć da zapoveda čak ovim zverima iz pustinje, i one su Mu poslušne'." ('Evandjelje po svetoj Dvanaestorici', 6:21-24)


Jednom prilikom, dok su se odvijale Olimpijske igre, nebom, iznad Pitagore, proleteo je orao, kraljevska ptica. Opazivši ga, Pitagora ga je pozvao i zapovedio mu da sleti. Orao je počeo leteti oko Njegove glave, da bi se potom spustio na Njegovu ruku, kako mu je Ovaj već naložio. Onaj ko živi u Duhu njemu su podredjena i četiri Elementa, time i četiri elementalna Carstva: Carstvo minerala, Carstvo biljaka, Carstvo životinja i Carstvo vilenjaka i prirodnih duhova.

Velikom duhovniku i mističnome matematičaru Pitagori se pripisuje lapidarna zbirka 'Zlatne reči'. Ona je verovatno plod nekog njegovog sledbenika.

Pogledajmo nekoliko izreka koje se pripisuju Pitagori a potom i ceo engleski tekst datih sentenci: "U tebi samome je nešto slično Bogu; sagledaj samoga sebe kao hram Božiji i deluj u skladu s tim." - "Ono što ti najviše voliš vladaće tobom, ali ako se posve obratiš Bogu, postići ćeš vlast nad svime." - "Moli Boga da te osposobi da svojim neprijateljima činiš dobro." - "Ne traži da se svidiš mnošvu." - "Poštuj svoje roditelje ..." - "Postati duhovan znači biti nesebičan."

Edited December 21, 2025Dec 21 by Slap

15 hours ago, καιnos said:

Ništa neobično, uvijek se na taj dan slavio rođendan nekog božanstva.

Ovaj popis je naveo neke lažne inkarnacije Sina Čovječjega a neke je ispustio. Tako je to u ovom svijetu. Plus činjenica da se je i učenje raznih inkarnacija-prosvjetitelja iskrivio. Kao i ova tema o božiću koja ide drugim tokom ...

Jevanđelje po Luki 1:9-13:
"9. Da po običaju sveštenstva pade mu u deo da uđe u hram Gospodnji i kadi.
10. I sve mnoštvo naroda moljaše se napolju za vrijeme kađenja.
11. A njemu se javi anđeo Gospodnji stavši sa desne strane kadionog žrtvenika.
12. I zbuni se Zaharija vidjevši ga i spopade ga strah.
13. A anđeo mu reče: Ne boje se, Zaharija, jer je uslišena molitva tvoja; i žena tvoja Jelisaveta rodiće ti sina, i nadjenućeš mu ime Jovan."
Ključni podatak je to da se objava o začeći sv. Jovana Krstitelja dogodila kada je Zaharija kadio u Hramu u Jerusalimu. Kad su se odrađivala kađenja? Pa odrađivala su se stalno ali deseti stih nam ukazuje na jedan praznik iz Treće Mojsijeve 16 gdje se isto tako opisuje obred kađenja i žrtvoprinošenja dok narod stoji napolju:
"A niko da ne bude u šatoru od sastanka kad on uđe da čini očišćenje u svetinji, dokle ne izađe i svrši očišćenje za se i za dom svoj i za sav zbor Izrailjski." (Levitska 16:17).

Taj praznik očišćenja ima i svoj datum. Ogovor na to nam daje Treća knjiga Mojsijeva 16:29.
"29. I ovo neka vam bude vječna uredba: Deseti dan sedmoga mjeseca mučite duše svoje, i ne radite nikakvoga posla, ni domorodac ni došljak koji se bavi među vama."
Da ne bude da se ovo ne odnosi na kađenje, imamo 16:12.
"12. I neka uzme kadionicu punu žeravice s oltara, koji je pred Gospodom, i pune pregršti kada mirisnoga istucanoga, i neka unese za zavjesu."
Dakle ovo se događalo u deseti dan sedmoga mjeseca ili u prevodu na Jom Kipur.
Jom Kipur pada ili u septembar ili u oktobar.

Idemo dalje i vraćamo se na Luku. Anđeo se javlja Presvetoj Bogorodici:
"24. A poslije onih dana zatrudnje Jelisaveta žena njegova, i krijaše se pet mjeseci govoreći:
25. Tako mi je učinio Gospod u dane ove u koje pogleda na me da me izbavi od sramote među ljudima.
26. A u šesti mjesec poslan bi od Boga anđeo Gavrilo u grad galilejski po imenu Nazaret,
27. Djevojci zaručenoj za muža, po imenu Josif, iz doma Davidova; i djevojci bješe ime Marija." (1:24-27).
Dakle, anđeo se javlja Bogorodici u šesti mjesec Jelisavetine trudnoće sa Jovanom. Bogorodica je u to vrijeme i začela. Dakle od septembra kad je začela Jelisaveta imamo 6 mjeseci do Marijinog začeća. Jevrejski mjeseci su tu negdje sa dužinom kao naši pa neće biti ogromnih odstupanja te se osnovano može tvrditi da je Marija začela u martu, 6 mjeseci nakon septembra. Od toga imamo logično, 9 mjeseci, mart je 3. mjesec a 9 mjeseci kasnije je decembar. Ergo sum, Isus Se rodio u decembru.

20 hours ago, Maki said:

Ergo sum, Isus Se rodio u decembru.

To su vaša nagađanja da bi se ovaj datum odbranio, džaba kad istorija govori drugačije, da je taj datum uzet iz poganstva, protiv toga ne možeš. Aa zašto npr. ne bi ovo nagađanje koje sam pronašao na facebooku bilo bolje od tvoga?! Evo citiram:

Isus nije rođen 25.decembra / 7.januara

Isusovo rođenje se uvek približno određuje upoređujući ga sa začećem i rođenjem Jovana Krstitelja. Po Bibliji, Zaharija, Jovanova otac je služio u hramu u periodu koji danas možemo približno smestiti na kraj meseca Šivana što je jun po našem kalendaru. Odmah nakon njegove službe, Elizabeta je začela Jovana. To je važno jer nam daje početnu tačku za računanje vremena.

Šest meseci nakon što je Elizabeta začela Jovana, anđeo Gavrilo dolazi Mariji i objavljuje da će začeti Isusa. U tom trenutku Marija odlazi kod Elizabete, svoje rođaku, i ostaje kod nje tri meseca, dok Elizabeta ne rodi Jovana. Dakle, Marija je kod Elizabete bila dok je ova bila u trećem mesecu trudnoće. To nam pomaže da preciznije odredimo početak Marijinog začeća.

Ako uračunamo devet meseci trudnoće, Isusovo rođenje pada otprilike šest meseci POSLE Jovanovog rođenja, što je sedmi mesec po jevrejskom kalendaru, Tišri, a po našem kalendaru to odgovara septembru. Ovo se poklapa sa praznikom Senica kada Jevreji dolaze u Jerusalim da slave. To objašnjava i situaciju u Betlehemu: zbog velikog broja ljudi koji je tada putovao na praznik, za Josifa i Mariju nije bilo mesta u gostionici.

Još jedan dokaz koji podržava septembar kao vreme Isusovog rođenja su pastiri koji čuvaju stada noću. Luka 2,8 kaže da su bili na otvorenom dok su čuvali stada, što je mnogo verovatnije u ranu jesen nego u hladnom decembru, kada bi noći bile previše hladne za boravak na otvorenom.

Takođe, Jovanovo rođenje oko Pashalnog praznika ima i prorocki značaj. Prorok Malahija je najavio dolazak 'Ilije'pre Mesije, a Jovan je upravo taj koji dolazi “pred Mesijom” i priprema put za Isusa. Kada se uračunaju svi ovi podaci, logično je da se Isus rodio šest meseci posle Jovana, što nam daje septembar kao najverovatniji mesec njegovog rođenja.

Sve ove činjenice – vremenski raspored Zaharijeve službe, poseta Marije Elizabeti, trajanje trudnoće, praznik Senica i pastiri napolju – zajedno čine vrlo ubedljiv slučaj da Isus nije rođen 25. decembra, već u septembru, u vreme praznika Senica.

Da je Isus zaista rođen na početku praznika Senica nalazimo aluziju u Jovanu 1:14:

"I Reč postade telo, i napravi SENICU među nama, i gledasmo Njegovu slavu, slavu kao Jedinorodnog od Oca, punu blagodati i istine."

● Hronologija:

Začeće Jovana Krstitelja: kraj juna.

Trudnoća Elizabete: oko 9 meseci.

Dakle, rođenje Jovana je kraj juna + 9 meseci = kraj marta / početak aprila sljedeće godine.

Dolazak Gavrila Mariji: anđeo Gavrilo dolazi kada je Elizabeta u šestom mesecu trudnoće.

Ako je začeće Jovana kraj juna, 6 meseci trudnoće znači oko decembra.

Marija odlazi kod Elizabete: Marija odlazi odmah nakon posete Gavrila i ostaje kod Elizabete tri meseca, dok Elizabeta ne rodi Jovana.

Dakle, ako je Gavrilo došao decembra, a Marija ostaje tri meseca kod Elizabete, to znači da Marija boravi kod Elizabete decembar, januar, februar, i Elizabeta rodi Jovana krajem marta / početkom aprila.

Začeće Isusa Hrista: anđeo Gavrilo objavljuje Mariji da će začeti Isusa u decembru (po našem računanju).

Rođenje Isusa Hrista: 9 meseci kasnije → decembar + 9 meseci = septembar sljedeće godine.

Izvor: facebook

1 hour ago, καιnos said:

To su vaša nagađanja da bi se ovaj datum odbranio, džaba kad istorija govori drugačije, da je taj datum uzet iz poganstva, protiv toga ne možeš. Aa zašto npr. ne bi ovo nagađanje koje sam pronašao na facebooku bilo bolje od tvoga?! Evo citiram:

Gdje je ta "istorija" koja to govori? Nečije kreativne maštarije nalijepljene na društvene mreže nisu istorijski dokaz.

1 hour ago, καιnos said:

Isus nije rođen 25.decembra / 7.januara

Isusovo rođenje se uvek približno određuje upoređujući ga sa začećem i rođenjem Jovana Krstitelja. Po Bibliji, Zaharija, Jovanova otac je služio u hramu u periodu koji danas možemo približno smestiti na kraj meseca Šivana što je jun po našem kalendaru. Odmah nakon njegove službe, Elizabeta je začela Jovana. To je važno jer nam daje početnu tačku za računanje vremena.

Na osnovu čega smještaju taj period u jun?

1 hour ago, καιnos said:

Šest meseci nakon što je Elizabeta začela Jovana, anđeo Gavrilo dolazi Mariji i objavljuje da će začeti Isusa. U tom trenutku Marija odlazi kod Elizabete, svoje rođaku, i ostaje kod nje tri meseca, dok Elizabeta ne rodi Jovana. Dakle, Marija je kod Elizabete bila dok je ova bila u trećem mesecu trudnoće. To nam pomaže da preciznije odredimo početak Marijinog začeća.

Ako uračunamo devet meseci trudnoće, Isusovo rođenje pada otprilike šest meseci POSLE Jovanovog rođenja, što je sedmi mesec po jevrejskom kalendaru, Tišri, a po našem kalendaru to odgovara septembru. Ovo se poklapa sa praznikom Senica kada Jevreji dolaze u Jerusalim da slave. To objašnjava i situaciju u Betlehemu: zbog velikog broja ljudi koji je tada putovao na praznik, za Josifa i Mariju nije bilo mesta u gostionici.

Mjesta u gostionici nije bilo jer je raspisan popis, a ne zbog praznika.

1 hour ago, καιnos said:

Još jedan dokaz koji podržava septembar kao vreme Isusovog rođenja su pastiri koji čuvaju stada noću. Luka 2,8 kaže da su bili na otvorenom dok su čuvali stada, što je mnogo verovatnije u ranu jesen nego u hladnom decembru, kada bi noći bile previše hladne za boravak na otvorenom.

Evo dokaz da su u Palestini ovce pasle i zimi:
"But the place where the first " Gloria in excelsis " was sung is probably farther east, where the bare hills of the wilderness begin, and a large tract is claimed by the Bethlehemites as a common pasturage. Here the sheep would be too far off to be led into the town at night ; and exposed to the attacks of the wild beasts from the eastern ravines, where the wolf and the jackal still prowl, and where of old the yet more formidable lion and bear had their covert, they needed the shepherds' watchful care during the winter and spring months, when alone pasturage is to be found on these bleak uplands." (Picturesque Palestine, volume 1, 1906, str. 124).

"As a Bethlehem shephard, he would have followed the customary semi-nomadic rhytms, spending the winter months out in the wilderness grazing the flocks far and wide, returning to Bethlehem in March and April" (Andy McCullough, The Bethlehem Story).

"Snow is no obstacle to grazing, and sheep, with their thick wool coats, aren’t bothered by even the coldest temperatures. The sheep will stay in the pasture, being moved to fresh paddocks daily just as in the warm weather growing season, until they run out of forage."
https://one-cow-revolution.com/2019/12/30/winter-grazing-sheep/

Evo i AI je sakupio informacije, svugdje možeš naći na netu tu činjenicu

Kršćani slave Božić 25. prosinca jer je to datum koji je Crkva izabrala (službeno ga je odredio papa Julije I. u 4. stoljeću) kako bi simbolički zamijenio poganske rimske blagdane povezane sa zimskim solsticijem, poput "Nepobjedivog Sunca" (Sol Invictus), i kako bi Isusa proglasio "Svjetlom svijeta" koje dolazi, a i zbog teoloških izračuna koji su povezivali datum Začeća Isusa (25. ožujka) s rođenjem, pa su devet mjeseci kasnije, 25. prosinca, slavili Njegovo rođenje, iako točni povijesni datum Isusova rođenja nije poznat. 

Glavni razlozi:

1. Zamjena poganskih blagdana: Najpopularnija teorija je da je 25. prosinca, dan zimskog solsticija i blagdana rođenja "Nepobjedivog Sunca" (Sol Invictus), izabran kako bi se kršćansko slavlje Isusovog rođenja (Svjetla svijeta) postavilo kao primarno i "prekrilo" poganske obrede.

2. Teološki izračun (Teorija "Datum začeća"): Stariji crkveni spisi, poput onih Hipolita Rimskog, sugeriraju da je Isus začet na Blagovijest 25. ožujka. Dodavanjem devet mjeseci od datuma začeća, dolazi se do 25. prosinca kao datuma rođenja. Ova tradicija je nadopunjavala teoriju o solsticiju.

3. Simbolika svjetla: Kršćanstvo je Isusa počelo prikazivati kao svjetlo koje dolazi na najmračniji dan, preuzimajući i nadilazeći značenje solsticija. 

AI nije dokaz ničega jer ga možeš podesiti da ti daje odgovore koje želiš.

27 minutes ago, Maki said:

AI nije dokaz ničega jer ga možeš podesiti da ti daje odgovore koje želiš.

Ne znam zašto se toliko boriš da odbraniš ovaj datum, kad je Božić kod vas 7. januara. Reci mi onda kako možemo izračunati da je Isus rođen baš 7. januara?

1 minute ago, καιnos said:

Ne znam zašto se toliko boriš da odbraniš ovaj datum, kad je Božić kod vas 7. januara. Reci mi onda kako možemo izračunati da je Isus rođen baš 7. januara?

7. januara po novom kalendaru, 25. decembra po starom. SPC idalje koristi julijanski kalendar kao zvanični kalendar za svoje praznike. I pravoslavni slave Božić 25. decembra, samo je 25. 12. po julijanskom kalendaru 7.1. po gregorijanskom koji je zvanični državni kalendar.