Jump to content

Featured Replies

On 25. 10. 2024. at 15:50, Nefi said:

U Bibliji se ne pominje dan subota, nego se pominje dan odmora “šabat”.

koja je razlika između
subote i šabata?

  • Odgovora 64
  • Pregleda 1,9k
  • Tema napravljena
  • Zadnji odgovor

Najbolji posteri u ovoj temi

Najpopularniji postovi

  • Nešto sam razmišljao danas povodom ove teme: Bog je toliko jasno u starom zavetu ukazao da je subota dan Božiji koji treba salaviti, I ako bi Bog hteo da promeni to on bi svakako to isto tako jasno ka

  • Kao što vidiš na tvojoj profilnoj slici, Bog daje Mojsiju kamene ploče gdje su bile zapisane zapovijedi. Psalmi vele da su Zapovijedi vječne. Izaija 66 kaže da će na Novoj Zemlji se slaviti subota - k

  • Ja imam jednog pravoslavca, on ima oko 6000 knjiga, mogao bih da ga pitam ali sam izgubio kontakt, moram ga naci.. sta tacno pisu crkveni oci i rani Hriscanski pisci po pitanju subote, 1. i 2. vek. Ov

Posted Images

  • Autor
14 hours ago, piramida4 said:

koja je razlika između
subote i šabata?

Razlika je u tome što izraz šabat ne znači prevedeno subota kao dan u sedmici, nego znači prevedeno dan odmora. To što je po našem kalendaru preuzet od jevreja taj dan kao subota je retkost, većina naroda taj dan ne naziva subotom. Većina ga naziva po rimskom kalendaru dan Boga saturna. Isto tako mnogi hrišćani ne veruju da je Bog bukvalno stvorio zemlju od nedelje do petka, nego da se tu radi o vremenskim periodima o kojima neznamo koliko su ti periodi trajali. Modena nauka to potvrđuje. Drgim rečima, Bog je sve stvorio, ali nigde ne piče kakao ili koliko je to trajalo. Znači Bog je posle šest vremenskih perioda, posvetio jedan period kao period odmora, i zapovedio Izraelu, da u sedmom danu po njihovom kalendaru posvete Bogu. To je tako praktikovano dok Bog nije prebacio šabat na dan na koji je Isus vaskrsnuo, i tako je stvoreno spasenje za čoveka. A pošto je sve ikada i bilo stvoreno za čoveka, završeno je njegovo stvaranje delom Isusa Hrista i tako je taj Dan posvećen kao novi dan odmora. Novi šabat.

Imamo veoma stare tekstove crkvenih otaca i učitelja koji svedoče o napuštanju sedmog dana i slavljenju prvog dana nedelje.

 

Ignacije Antiohijski (umro 107. god.) kaže: “Oni koji su živeli po starom uređenju došli su do nove nade i ne slave više Šabat u subotu, nego u nedjelju, dan kad je naš život bio uzidgnut u vis po Hristu i njegovoj smrti”.

 

Didache, spis iz prvog veka kaže: “U nedjelju u dan Gospodnji saberite se da lomite hleb i da zahvaljujete, nakon što ispovedite svoje grehe, da bi vaša žrtva bila čista”.

 

Iz istog tog vremena potiče i tekst rimskog upravitelja Plinija Mlađeg koji piše caru Trajanu 112. godine: “… tvrde kako se sva njihova krivica sastojala u tome što su se redovito sastajali jednog određenog dana, pre zore, da bi pevali zajedno pesme Hristu…”. Prema gore navedenom, taj “određeni dan” bila je nedjelja.

 

Justin Mučenik (živio od 100. do 165. godine) daje nam najstariji opis nedeljnog bogosluženja: “A u dan zvan dan sunca (nedelja) drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu… U dan sunca dolazimo svi na zajednički sastanak jer je to prvi dan, kad Bog pokrenu mrak i pratvar te stvori svet, a Isus Hrist istoga dana ustade od mrtvih…”

 

Zanimljivi su takođe i tzv “mučenici nedelje”, njih 49 hrišćana, koji su mučeni i ubijeni 304. godine jer se nisu hteli odreći da Šabat slave u prvi dan Nedelje, na Dan Gospodnji. Sveštenik Saturnij tada kaže: “Mi moramo slaviti dan Gospodnji. To je naš zakon”.

 

Ignacije Antiohijski (živio od 98. do 117. godine) kaže: “Jer ako još uvek verujemo u judaizam, mi priznajemo da nismo primili Božju milost.”

 

Slično govori i Barnaba iz Aleksandrije (oko 135. godine).

EuzebijeCezarejski (263-339 godina) izričitokaže: “Doksu Jevreji verniMojsiju žrtvovalipashalnojanjejednomgodišnje… mi, ljudiNovog saveza slavimonašuPashusvakenedelje”, anadrugommestukaže: “Sveono štojebilopropisanoza Šabat, mismoprenelinadanGospodnji, kaoautoritativniji, nadmoćniji, uzvišenijiodJevrejskog Šabata” itimesvedočidaje poštovanje Šabata nedeljom kaoDanaGospodnjegbilaveć praksa.

3 hours ago, Nefi said:

Razlika je u tome što izraz šabat ne znači prevedeno subota kao dan u sedmici, nego znači prevedeno dan odmora.

SUBOTA

SZ
H7676

שַׁבָּת

shabbâth

shab-bawth'

,,,,

Intensive from H7673; intermission, that is, (specifically) the Sabbath: -  (+ every) sabbath.

....
Intenzivno od H7673; pauza, odnosno (konkretno) subota: - (+ svaka) subota.

---

Total KJV occurrences: 111

=====
NZ
G4521

σάββατον

sabbaton

sab'-bat-on

,,,,

Of Hebrew origin [H7676]; the Sabbath (that is, Shabbath), or day of weekly repose from secular avocations (also the observance or institution itself); by extension a se'nnight, that is, the interval between two Sabbaths; likewise the plural in all the above applications: - sabbath (day), week.

---

Hebrejskog porijekla [H7676]; subota (to jest šabat), ili dan tjednog odmora od svjetovnih zvanja (također svetkovanje ili sama institucija); produžetkom se'nnight, to jest, interval između dvije subote; isto tako množina u svim gornjim primjenama: - subota (dan), tjedan.

....

Total KJV occurrences: 68
=====

 

3 hours ago, Nefi said:

Razlika je u tome što izraz šabat ne znači prevedeno subota kao dan u sedmici, nego znači prevedeno dan odmora.

šabat je PUNO više OD - SAMO ODMORA !!!
4. Božja Zapovjest  - SUBOTA
dal je poštuješ?

=============

IZLAZAK 20,8

Sjeti se da svetkuješ dan SUBOTNI.

IZLAZAK 20,9

Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao.

IZLAZAK 20,10

A SEDMOGA JE DANA SUBOTA,

počinak posvećen JAHVI, BOGU tvojemu.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
SUBOTA JE POSVEĆENA YHVH BOGU OCU -

NE SINU Gospodinu Yehoshui
----------------------
IZLAZAK 20,10

Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj,

ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata.

IZLAZAK 20,11

Ta i JAHVE je šest dana STVARAO nebo, zemlju i more i sve što je u njima,

a SEDMOGA JE DANA POČINUO.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE STVORITELJ -

NE SIN Gospodin Yehoshua

--------------------
IZLAZAK 20,11

Stoga je JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI.

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE BLAGOSLOVIO I POSVETIO SUBOTU -

NE SIN Gospodin Yehoshua

---------------------

 

3 hours ago, Nefi said:

Isto tako mnogi hrišćani ne veruju da je Bog bukvalno stvorio zemlju od nedelje do petka, nego da se tu radi o vremenskim periodima o kojima neznamo koliko su ti periodi trajali. Modena nauka to potvrđuje. Drgim rečima, Bog je sve stvorio, ali nigde ne piče kakao ili koliko je to trajalo.

opet magijaš neistinu ljudsku
zato jer u Bibliji jasno piše - DAN PA NOĆ = JEDAN DAN OD 24 SATA

a Bog Jedini Otac YHVH mogo je sve stvoriti u jednom trenu

ovako ideš kontra Boga i Njegovih riječi
ideš kontra Biblije
ideš uz bok sa EVOLUCIONISTIMA koji su NE i KRIVO vjernici
a time - svi su preuzeli nauk Oca Laži Sotone

  • Autor
5 hours ago, piramida4 said:

A SEDMOGA JE DANA SUBOTA,

počinak posvećen JAHVI, BOGU tvojemu.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
SUBOTA JE POSVEĆENA YHVH BOGU OCU -

NE SINU Gospodinu Yehoshui

Zavisi kada počnemo da radimo i kada prestanemo, kako piše šest dana radi a sedmi posveti Bogu. Ja šest dana radim a sedmi ne radim. Šabat je za mene sedmi dan posle mog završenog rađa.

Hrišćani su prebacili šabat na prvi dan nedelje.

Jedan dan kod Boga nije 24 časa jer tamo ne teče vreme kao kod nas.

24 časa se meri po okretanju zemlje a ako zemlja još nije stvorena kako je onda moglo da se meri njeno okretanje?

Poret toga ako sunce još nije bilo stvoreno kako je moglo da bude dan i noć?

  • Autor
5 hours ago, piramida4 said:

BOG OTAC YHVH JE STVORITELJ -

NE SIN Gospodin Yehoshua

Imamo veoma stare tekstove crkvenih otaca i učitelja koji svedoče o napuštanju sedmog dana i slavljenju prvog dana nedelje.

 

Ignacije Antiohijski (umro 107. god.) kaže: “Oni koji su živeli po starom uređenju došli su do nove nade i ne slave više Šabat u subotu, nego u nedjelju, dan kad je naš život bio uzidgnut u vis po Hristu i njegovoj smrti”.

 

Didache, spis iz prvog veka kaže: “U nedjelju u dan Gospodnji saberite se da lomite hleb i da zahvaljujete, nakon što ispovedite svoje grehe, da bi vaša žrtva bila čista”.

 

Iz istog tog vremena potiče i tekst rimskog upravitelja Plinija Mlađeg koji piše caru Trajanu 112. godine: “… tvrde kako se sva njihova krivica sastojala u tome što su se redovito sastajali jednog određenog dana, pre zore, da bi pevali zajedno pesme Hristu…”. Prema gore navedenom, taj “određeni dan” bila je nedjelja.

 

Justin Mučenik (živio od 100. do 165. godine) daje nam najstariji opis nedeljnog bogosluženja: “A u dan zvan dan sunca (nedelja) drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu… U dan sunca dolazimo svi na zajednički sastanak jer je to prvi dan, kad Bog pokrenu mrak i pratvar te stvori svet, a Isus Hrist istoga dana ustade od mrtvih…”

 

Zanimljivi su takođe i tzv “mučenici nedelje”, njih 49 hrišćana, koji su mučeni i ubijeni 304. godine jer se nisu hteli odreći da Šabat slave u prvi dan Nedelje, na Dan Gospodnji. Sveštenik Saturnij tada kaže: “Mi moramo slaviti dan Gospodnji. To je naš zakon”.

 

Ignacije Antiohijski (živio od 98. do 117. godine) kaže: “Jer ako još uvek verujemo u judaizam, mi priznajemo da nismo primili Božju milost.”

 

Slično govori i Barnaba iz Aleksandrije (oko 135. godine).

Euzebije Cezarejski (263-339 godina) izričito kaže: “Dok su Jevreji verni Mojsiju žrtvovali pashalno janje jednom godišnje… mi, ljudi Novog saveza slavimonašu Pashu svake nedelje”, a na drugom mestu kaže: “Sve ono što je bilo propisano za Šabat, mismo preneli na dan Gospodnji, kao autoritativniji, nadmoćniji, uzvišeniji od Jevrejskog Šabata” i time svedoči da je poštovanje Šabata nedeljom kao Dana Gospodnjeg bila već praksa.

  • καιnos changed the title to Učenja Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana - Dan šabata
On 27. 10. 2024. at 19:47, Nefi said:

Zavisi kada počnemo da radimo i kada prestanemo, kako piše šest dana radi a sedmi posveti Bogu. Ja šest dana radim a sedmi ne radim. Šabat je za mene sedmi dan posle mog završenog rađa.

da - ali - samo za tebe
i
NE po Bibliji !!!

On 27. 10. 2024. at 19:47, Nefi said:

Hrišćani su prebacili šabat na prvi dan nedelje.

lažni samo zvani kršćani
ALI
svi pravi pravo vjerni
svi prvi K - ko npr APOSTOLI
TO nisu napravili

On 27. 10. 2024. at 19:47, Nefi said:

Jedan dan kod Boga nije 24 časa jer tamo ne teče vreme kao kod nas.

ne muljari
kakve to veze ima sa čime?

On 27. 10. 2024. at 19:47, Nefi said:

24 časa se meri po okretanju zemlje a ako zemlja još nije stvorena kako je onda moglo da se meri njeno okretanje?

zar je Bogu Jedinome Ocu YHVH bilo što NE-moguće?

On 27. 10. 2024. at 19:47, Nefi said:

Poret toga ako sunce još nije bilo stvoreno kako je moglo da bude dan i noć?

zar je Bogu Jedinome Ocu YHVH bilo što NE-moguće?

On 27. 10. 2024. at 19:52, Nefi said:

Imamo veoma stare tekstove crkvenih otaca i učitelja koji svedoče o napuštanju sedmog dana i slavljenju prvog dana nedelje.

tako je
čak i u bibliji piše da će izač mnogi LAŽNI UČITELJI
koji će htjet PROMIJENITI VREMENA i BLAGDANE

Daniel 7,25On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci će biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena.

On 27. 10. 2024. at 19:52, Nefi said:

Ignacije Antiohijski (umro 107. god.) kaže: “Oni koji su živeli po starom uređenju došli su do nove nade i ne slave više Šabat u subotu, nego u nedjelju, dan kad je naš život bio uzidgnut u vis po Hristu i njegovoj smrti”.

za gornje djelo sljeduje OVO

Otkrivenje 22,18Ja svjedočim svakomu tko sluša riječi proroštva u ovoj knjizi: Tko ovomu što doda, Bog će njemu dodati zla napisana u ovoj knjizi.Otkrivenje 22,19I tko oduzme od riječi proroštva u ovoj knjizi, Bog će mu oduzeti udio na stablu života i na svetom gradu - na svemu što je napisano u ovoj knjizi.

On 27. 10. 2024. at 19:52, Nefi said:

Didache, spis iz prvog veka kaže: “U nedjelju u dan Gospodnji saberite se da lomite hleb i da zahvaljujete, nakon što ispovedite svoje grehe, da bi vaša žrtva bila čista”.

PRVO
dan GOSPODNJI NIJE dan SUBOTNJI NIJE dan PRVOG dana tjedna
nego - DAN kad će Bog Jedini Otac YHVH opet poslati SINA svoga poslanika
G Yehoshuu na zemlju
DRUGO
kruh se lomio SVAKI DAN
ali
čitaj u Bibliji KAD se TO trebalo raditi
NA PASHU
beskvasni kruh

kad je SIN G Yehoshua u Bibliji - koji dan
lomio kruh????

On 27. 10. 2024. at 19:52, Nefi said:

Justin Mučenik (živio od 100. do 165. godine) daje nam najstariji opis nedeljnog bogosluženja: “A u dan zvan dan sunca (nedelja) drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu… U dan sunca dolazimo svi na zajednički sastanak jer je to prvi dan, kad Bog pokrenu mrak i pratvar te stvori svet, a Isus Hrist istoga dana ustade od mrtvih…”

da da
slavimo boga RA boga sunca
čiji sunčani stup je u sred Vatikana


  • Autor
1 hour ago, piramida4 said:

da da
slavimo boga RA boga sunca
čiji sunčani stup je u sred Vatikana

Dan sunca je bio posvećen Mitra kultu a ne Egipatskim Bogovima. Po Rimskom običaju dani sedmice su bili posvećeni nekom njihovim bogom, kao što je u subotu po njihovom kalendaru bio dan Boga Saturna. Po tvojoj logici su Jevreji subotom slavili Saturna

  • 3 weeks later...
On 11. 05. 2024. at 20:03, Nefi said:

Učenja Crkve Isusa Hrista svetca poslednjih dana -

 

Dan šabata

 

Značenje dana šabata

 

„Ne zaboravite da svetkujete dan šabata“ (Izlazak 20:8; videti takođe UiZ 68:29). Reč Šabat potiče od jevrejske reči koja znači odmor. Pre vaskrsenja Isusa Hrista, šabat je označavao Božji dan odmora nakon što je završio Stvaranje. To je bio znak saveza između Boga i njegovog naroda. U knjizi Postanka čitamo da je Bog stvorio nebo i zemlju u šest vremenskih perioda, koje je nazvao danima: „I sedmog dana završi Bog delo svoje koje je učinio. I sedmog dana počinu od svih poslova svojih. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti ga“ (Postanje 2:2-3). Danas dan šabata takođe obeležava vaskrsenje Isusa Hrista. Subota je bila sedmi dan. To je sveti dan koji nam je Bog odredio da se odmorimo od svakodnevnih poslova i da mu se poklonimo.

 

Svrha dana šabata

 

Isus je poučavao da je dan šabata određen za našu korist (videti Marko 2:27). Svrha dana šabata je da nam da određeni dan u nedelji u koji ćemo svoje misli i postupke usmeriti ka Bogu. To nije samo dan za odmor od posla. To je sveti dan koji treba provesti u obožavanju i odanosti. Dok se odmaramo od naših uobičajenih svakodnevnih aktivnosti, naš um je slobodan da pažljivo razmisli o duhovnim stvarima. Tog dana treba da obnovimo naše saveze sa Gospodom i da nahranimo svoje duše onim što je od Duha.

 

Istorija subotnjeg dana

 

Bog je posvetio sedmi dan kao šabat na početku stvaranja zemlje (videti Postanak 2:2–3). Od najranijih vremena, tradicija svetog sedmog dana je sačuvana među raznim narodima na zemlji. Bog je obnovio zapovest o ovom danu Izraelcima, rekavši: „Ne zaboravite da svetkujete šabat“ (Izlazak 20:8). Održavanje šabata je takođe bio znak da su Izraelci bili njegov narod saveza (videti Izlazak 31:12–13, 16; Isaija 56:1–8; Jeremija 17:19–27). Međutim, neke jevrejske vođe su stvorile mnoga nepotrebna pravila o danu šabata. Oni su određivali koliko čovek treba da hoda, koje čvorove može da veže i tako dalje. Kada su se izvesne jevrejske vođe usprotivile Isusu Hristu da leči bolesne ljude na šabat, Isus ih je podsetio da je dan šabata stvoren za dobrobit čoveka. Nefijski marod koji opisuje Mormonova knjiga su takođe svetkovali šabat u skladu sa zapovestima (videti Jar 1:5). U današnje vreme Gospod je ponovio svoju zapovest da treba da pamtimo dan šabata i da ga svetujemo (videti UIZ 68:29).

 

Gospodnji dan

 

Sve do svog vaskrsenja, Isus Hrist i njegovi učenici su sedmi dan slavili kao šabat. Posle njegovog vaskrsenja, nedelja je bila posvećena kao dan Gospodnji u znak sećanja na njegovo vaskrsenje tog dana (videti Dela apostolska 20:7; 1. Korinćanima 16:2). Od tog vremena pa nadalje, njegovi sledbenici su prvi dan u nedelji posmatrali kao svoj šabat. U oba slučaja bilo je šest dana za rad i jedan za odmor i bogosluženje. Gospod nam je dao direktnu zapovest objavljenu Džozefu Smitu da takođe poštujemo prvi dan nedelje, Gospodnji dan, kao naš dan šabata (videti UiZ 59:12).

 

Svetkovanje šabata

 

Gospod prvo traži od nas da svetkujemo dan šabata. U otkrivenju datom Džozefu Smitu 1831. godine, Gospod je zapovedio svecima da idu u dom molitve, prinesu i uzmu pričest, odmore se od svojih trudova i obožavaju Svevišnjega (videti UiZ 59:9–12). Drugo, traži od nas da se odmorimo od svakodnevnih poslova. To znači da ne radimo nikakav posao koji bi nas sprečio da se potpuno posvetimo duhovnim stvarima. Gospod je rekao Izrailjcima: „Onda nemojte raditi: ni vi, ni sin vaš, ni kćer vaša, ni sluga vaš, ni sluškinja vaša, ni stoka vaša“ (Izl 20:10). Naši proroci su nam govorili da tog dana ne idemo u kupovinu, lov, pecanje, sportske događaje ili učestvovanje u sličnim aktivnostima. Međutim, upozoreni smo i da ne svetkujemo dan šabata samo tako što ne radimo ništa, nego šabat zahteva konstruktivne misli i akcije. Šta možemo da radimo kada je šabat? Prorok Isaija je predložio da se odvratimo od sopstvenih zadovoljstava i nazovemo „Ako Šabat nazoveš radošću, Jehovi slavnim danom, i ako ga budeš slavio umesto da ideš svojim putevima....” “ (Isaija 58:13). Moramo da razmišljamo o pravednim stvarima koje možemo učiniti na šabat. Na primer, dan šabata možemo da svetkujemo posećujući crkvene sastanke; čitanje svetih pisma i reči naših nadahnutih apostola i proroka; posećivanje bolesnih, starih i onih koje volimo; slušanje duhovne muzike i pevanje pesama; moleći se Ocu Nebeskom sa pohvalom i blagodarenjem; vršenje službe u Crkvi; pričanje priča koje podstiču veru, svedočenje i deljenje duhovnih iskustava sa drugima; pisanje pisama onima koje volimo; post sa svrhom; i provođenje vremena sa porodicom. Kada odlučujemo koje su druge aktivnosti prikladne za subotnji dan, možemo se zapitati: Da li će me to podići i inspirisati? Da li to pokazuje poštovanje prema Gospodu? Da li to usmerava moje misli prema njemu? Ponekad postoje periodi kada moramo da radimo na dan šabata. Kad god je to moguće, treba da to izbegavamo, ali ako je apsolutno neophodno, ipak treba da zadržimo duh dana šabata u našim srcima koliko god je to moguće.

 

Blagoslovi za svetkovanje šabata

 

Ako poštujemo dan šabata, moći ćemo da primimo velike duhovne i vremenske blagoslove. Gospod je rekao da ćemo biti puni radosti ako budemo svetkovali dan šabata sa zahvalnošću i radosnim srcem. On je obećao: „Sve što je na zemlji vaše je... bilo za hranu ili za odeću, bilo za kuće ili za pašnjake, ili kao voćnjake, ili kao bašte, ili kao vinograde. Da, sve što niče iz zemlje, u svoje vreme, napravljeno je na korist i upotrebu čoveku, i da oku ugađa i raduje srce. Da, za hranu i odeću, za ukus i miris, da ojačamo telo i razveselimo dušu“ (UiZ 59:16-19).

Nije točno!

Shalom znači odmor.

Shabbat je bio jedini dan koji nazvan imenom u tjednu. Prevod da jevrejskog jezika znači Subota!

Trebate naučiti Jevrejski jezik ,pogotovo stari hebrejski da biste dali ispravne informacije!

LP!

On 20. 10. 2024. at 19:11, Nefi said:

„Radi toga slavimo prvi dan u radosti, na kome je Isus ustao od mrtvih, a posle toga se nama objavio i na Nebo otišao" (Poslanica Varnave, Aleksandrija, oko 100g.)

Ja imam jednog pravoslavca, on ima oko 6000 knjiga, mogao bih da ga pitam ali sam izgubio kontakt, moram ga naci.. sta tacno pisu crkveni oci i rani Hriscanski pisci po pitanju subote, 1. i 2. vek. Ovi izvadjeni citati i nisu validni, pogotovo poslanice koje ne znamo ko je zaista napisao, i da li je izuzetak ili pravilo svih Hriscanskih tekstova..

Npr. u Tominom evandjelju pise da treba da slavimo subotu a nedelja se uopste ne pominje.. Postoji nesaglasnost knjiga po tom pitanju.. Sto nas navodi na zakljucak da su slavili oba dana..

Znaci, da bismo imali pravu sliku, trebamo uzeti vise spisa, jer se validnost neke izjave u kontekstu potvrdjuje kolicinom a ne jednom izjavom i jednim spisom..

Uopsteno, znamo iz najranijih spisa (kolicinski) da su Hriscani drzali oba dana, i subotu i nedelju, ali to treba potvrditi tako sto cemo sagledati sve, a ne samo jedan tekst ili jednu izjavu.. Vi izgleda niste svesni koliko je pseudo knjiga, apokrifa i raznih drugih evandjelja u to vreme kruzilo crkvom..

Crkva je zato i sela i formirala kanon, da uspostavi dogmatsko pravilo, napravi razliku izmedju svetih i sumnjivih knjiga. Kanon znaci ‘mera’.

Dakle, od onih knjiga koje su se najvise citale napravljen je kanon (i to je ono sto danas imamo), dok su druge proglasene nepozeljnim ili manje svetim.. Sto ih ne iskljucuje, jer nam pruzaju uvid i istorijski pregled kako se dogma u crkvi zapravo razvijala i nastajala..

Ne razumem ovde protestante, oni uzimaju kanon koji je formirala crkva, a nisu izgleda ni svesni koliko knjiga je kruzilo u to vreme, koje su se smatrale pa i danas se smatraju jednako svetim kao knjige Novog Zaveta.

Neke od tih knjiga idu cak u prilog protestantskim tvrdnjama, pa ne znam zasto ih protestanti ne uzimaju u obzir vec prihvataju iskljucivo crkveni kanon..

Treba da formiraju svoj kanon, jer prihvatati kanon crkve sa kojom se ne slazes u 90% stvari, po meni uopste ne deluje razumno..

Sve u svemu, pitanje sabata i nedelje, mora se posmatrati istorijski, kolicinom tekstova, uporedjivanjem tih tekstova, a ne samo Novim Zavetom (kanonizovanim tekstom) koji je formirala crkva, ako zelimo da dodjemo do odgovora, jer taj Novi Zavet koji mi danas imamo uopste ne govori ni za ni protiv subote. Ako se uzme generalno, dokazi za i protiv su 50-50, ako uzmemo samo Novi Zavet, sam po sebi.

Sto se tice Starog Zaveta, njega mozemo iskljuciti, jer je to “Stari” (sama rec kaze) zavet i nije vise na snazi. Nas interesuje Hriscanska interpretacija istog a ne sam Stari Zavet po sebi. Dakle, kako su ga rani Hriscani interpretirali i kako su shvatali subotu, to pise u crkvenim tekstovima ne u judejskim ..

  • Imam jedno pitanje nevezano, da li mormoni imaju vise zena? Ja imam kuci Mormonovu knjigu, i shvatio sam da im je to dozvoljeno.. Hvala ti puno.

    On 25. 10. 2024. at 15:35, Nefi said:

    pa kada bi bili sasvim sigurni ne bi se o tome prepirali.

    Sve takve prepirke su sitnicarenja, kojima djavo zeli da se bavimo da bi nas udaljio od sustine evandjelja. A sustina Hristove poruke nije subota ili nedelja, jelo ili pice, smrtna ili besmrtna dusa i slicno… Sustina evandjelja jeste da zivimo moralnim zivotom, da pobedimo greh u svakodnevnom zivotu, jer to je ono o cemu je Hristos pricao, i cime se bavio u 90% svojih govora. Pregledaj Novi Zavet i videces da sam u pravu.. On nije pricao ono o cemu mi ovde raspravljamo..

Dakle takve teme mogu biti zanimljive, ali potpuno nebitne za svakodnevni Hriscanski zivot, niti mu sta doprinose.. Zapravo mogu biti veoma opasne i potpuno ugroziti necije Hriscnsko zdravlje kada se covek pomisli da mu je vera zasnovana na tom “specificnom”ucenju i da od toga zavisi. A uopste nije tako, jer to nije Hriscanska vera, vec vera odredjenih institucija, koje su se uhvatile samo “jedne” stvari kao bitne, stalno je vrte, i na njoj insistiraju, od toga su izgradile dogmu i svoju crkvu..

Jehovini Svedoci - “insistiraju na imenu”, Adventisti - “insistiraju na suboti” itd.. Svaka zajednica ima neku “vaznu stvar” na kojoj “insistira” , koju druge nemaju. A kad realno pogledas, nijedna od tih stvari nije bila vazna Hrstu!

Dakle, najbolje je udaljiti se od tih institucija i slediti samo Hrista, i jedino tada covek moze imati pravi mir, i shvatiti sustinu evandjelja..

Pozdravljam i svako dobro vam zelim od Boga..

Edited by mire

  • Autor
On 14. 11. 2024. at 23:54, mire said:

Tvrdite “Imam jedno pitanje nevezano, da li mormoni imaju vise zena? Ja imam kuci Mormonovu knjigu, i shvatio sam da im je to dozvoljeno.. .”

Neznam gde ste to našli u Mormonovoj knjizi , jer ta knjiga nigde ne dopušta poligamiju ili višeženstvo.

  • Autor
On 14. 11. 2024. at 23:54, mire said:

Dakle, najbolje je udaljiti se od tih institucija i slediti samo Hrista, i jedino tada covek moze imati pravi mir, i shvatiti sustinu evandjelja..

Sasvim ste u pravu, osim vaše izjave “najbolje je udaljiti se od tih institucija i slediti samo Hrista, i jedino tada covek moze imati pravi mir, i shvatiti sustinu evandjelja..” Ovom bi dodao još “osim ako je ta institucija postavljena od Hrista”.

i naravno držanjem svega što je Isus zapovedio.

  • Autor
On 14. 11. 2024. at 23:54, mire said:

Sve u svemu, pitanje sabata i nedelje, mora se posmatrati istorijski, kolicinom tekstova, uporedjivanjem tih tekstova, a ne samo Novim Zavetom (kanonizovanim tekstom) koji je formirala crkva, ako zelimo da dodjemo do odgovora, jer taj Novi Zavet koji mi danas imamo uopste ne govori ni za ni protiv subote. Ako se uzme generalno, dokazi za i protiv su 50-50, ako uzmemo samo Novi Zavet, sam po sebi.

U sličnoj dilemi je bio i Joseph Smith. Posle javljanja Petra, Jakova i Jovana koji su njemu i Oliveri Cowderiju doneli apostolstvo, da bi se crkva Hristova tako ponovo obnovila, upitali su se kako da slave šabat.

On je u vezi toga upitao Boga i dobio oobjavu 7. avgusta 1831. god. Ta objava je poznata kao odsek 59 knjige Učenje i Zaveti i opisuje ovo otkrivenje kao „uputstvo svecima kako da se drže Šabata i kako da poste i da se mole.“

 "I da možeš potpunije držati se neukaljanim od sveta, idi u dom molitve i prinosi pričesti svoje na sveti dan moj. Jer zaista je ovo dan određen da se odmoriš od svojih dela i da se posvetiš Svevišnjemu.  Ipak, prinosićeš zavete svoje u pravednosti svakoga dana i svakog trenutka. Ali zapamti da na ovaj, GOSPODNJI DAN, prinosiš prinose i pričesti Svevišnjemu, priznavajući svoje grehe svojoj braći i pred Gospodom. I toga dana nećeš raditi ništa drugo, samo pripremaj hranu svoju u prostoti srca da tvoj post bude savršen, ili, drugim rečima, da tvoja radost bude potpuna." (UiZ 59:9-13)

 Objavljeno mu je da je DAN GOSPODNJI Nedelja. Dan kada je Isus ustao iz mrtvih.

To je glavni razlog zašto slavimo šabat u nedelju, a ne neke izjave crkvenih otaca.

  • Autor
On 13. 11. 2024. at 0:03, Faith said:

Shalom znači odmor.

Shabbat je bio jedini dan koji nazvan imenom u tjednu. Prevod da jevrejskog jezika znači Subota!

Šalom znači prevedeno mir, a šabat je dan odmora. Mi smo jedini narod koji koristi reč subota, zato suboratiri u našem regiju imaju takav uspeh.

Bez obzira kako vi na to vidite ili kako verujete, mi verujemo kao mislimo da je objavljeno.

Joseph Smith je u vezi toga upitao Boga i dobio oobjavu 7. avgusta 1831. god. Ta objava je poznata kao odsek 59 knjige Učenje i Zaveti i opisuje ovo otkrivenje kao „uputstvo svecima kako da se drže Šabata i kako da poste i da se mole.“

 

"I da možeš potpunije držati se neukaljanim od sveta, idi u dom molitve i prinosi pričesti svoje na sveti dan moj. Jer zaista je ovo dan određen da se odmoriš od svojih dela i da se posvetiš Svevišnjemu.  Ipak, prinosićeš zavete svoje u pravednosti svakoga dana i svakog trenutka. Ali zapamti da na ovaj, GOSPODNJI DAN, prinosiš prinose i pričesti Svevišnjemu, priznavajući svoje grehe svojoj braći i pred Gospodom. I toga dana nećeš raditi ništa drugo, samo pripremaj hranu svoju u prostoti srca da tvoj post bude savršen, ili, drugim rečima, da tvoja radost bude potpuna." (UiZ 59:9-13)

 

objavljeno mu je da je DAN GOSPODNJI Nedelja. Dan kada je Isus ustao iz mrtvih.

  • Autor
On 14. 11. 2024. at 23:54, mire said:

Npr. u Tominom evandjelju pise da treba da slavimo subotu a nedelja se uopste ne pominje.. Postoji nesaglasnost knjiga po tom pitanju.. Sto nas navodi na zakljucak da su slavili oba dana..

U Tominom Jevanđelju piše: “(27) "Ako ne postite od svijeta, nećete pronaći kraljevstvo. 
Ako Sabat ne uzimate kao Sabat, Oca nećete vidjeti." 

Ovde ne piše da trebamo da slavimo šabat samo u subotu. Ipak mislim da se odnosi na subotu, jer praksa nedelje kao novi šabat nastaje tek posle vaskrsenja Isusa Hrista.

  • Autor
On 26. 10. 2024. at 20:33, piramida4 said:

koja je razlika između
subote i šabata?

ko to ne razume, ne razume ni šta je šabat.

Reč Šabat potiče od glagola šavat i najčešće se prevodi kao odmor, ili kao glagol odmarati. Šabat ne znači subota već blagdan, odmor, spokoj prestanak.

Do vaskrsenja Isusa Hrista se šabat slavio sedmog dana na spomen svega što je Isus Hrist stvorio i sedmog dana odmorio.

Posle vaskrsenje i tako pobede smrti, i stvaranje spasa svega stvorenog, posvećen je prvi dan, kao odmor posle ostvarivanja besmrtnosti i večnog života za čoveka.

"Stoga, Šabat je dat čoveku kao dan odmora; a i da bi čovek slavio Boga, Jer Sin čovečji načini dan Šabata, dakle Sin čovečji je i Gospodar Šabata." (Marko 2:26,27 PJS)

Edited by Nefi

Molim te uđi i Jevrejski riječnik i traži kako se kaže Subota i Odmor ili blagoslov ili počinak!

Shabbat shalom= Subotnji blagoslov; po Bibliji sa jevrejskog jezika!

  • 4 weeks later...
On 17. 11. 2024. at 22:11, Nefi said:

U Tominom Jevanđelju piše: “(27) "Ako ne postite od svijeta, nećete pronaći kraljevstvo. 
Ako Sabat ne uzimate kao Sabat, Oca nećete vidjeti." 

Ovde ne piše da trebamo da slavimo šabat samo u subotu. Ipak mislim da se odnosi na subotu, jer praksa nedelje kao novi šabat nastaje tek posle vaskrsenja Isusa Hrista.

Ako sam dobro razumeo ti mislis da on govori jevrejima da moraju slaviti sabat? Mozda..

Cinjenica je da evandjelja i nisu knjige koje su sluzile kao dogmatski prirucnik, vec su pisane da rasprse neke pogresne ideje i ucenja koja su se pocela javljati tokom prvog veka, ili da potvrde vec postojecu pricu koja se usmeno prenosila.. Iz istog razloga su pisane i poslanice. Tek kasnije je crkva te tekstove stavila u kanon.. To je ono sto danas imamo..

Iz tog razloga mislim da je pogresno sto neki iz Novog Zaveta pokusavaju da izvuku vise nego sto on govori, da rekonstruisu prvobitnu dogmu.. Mislim da moramo uzeti i istoriju i praksu i druge izvore zajedno sa Novim Zavetom, da bismo saznali kako su oni ziveli. Ali takodje smatram, da ono sto je zapisano u Novom Zavetu, jeste dovoljno svakom coveku, da preko toga i ne treba ici i ne treba filozofirati.. To je dovoljno za spasenje, inace bi morali da kazemo da se Bog nije pobrinuo da istina bude svima dostupna, ali on se jeste pobrinuo..

On 17. 11. 2024. at 21:50, Nefi said:

Sasvim ste u pravu, osim vaše izjave “najbolje je udaljiti se od tih institucija i slediti samo Hrista, i jedino tada covek moze imati pravi mir, i shvatiti sustinu evandjelja..” Ovom bi dodao još “osim ako je ta institucija postavljena od Hrista”.

i naravno držanjem svega što je Isus zapovedio.

Odgovoricu na to ovako..

Dugo sam vremena proveo izucavajuci sve protestantske zajednice i bibliju (evo vec nekih 30 god), i konacno dosao do zakljucka da gotovo sve glavne protestantske zajednice ispovedaju pravo evandjelje. Reci ces - kako je moguce da sve uce istinu? Zato jer sve uce pokajanje, novorodjenje, veru u Hrista, uce moralnom i svetom zivotu.. A to je ono sto je Isus u 99% svojih govora propovedao..

Evo, proveri sta je Isus propovedao (proveri evandjelja), i videces da sam u pravu..

On nije propovedao ni subote ni nedelje, ni jela i pica (cistu necistu hranu), ni Trojstva, dane ni praznike, niti je ucio kakvo je stanje umrlih (da li je dusa smrtna ili besmrtna). Niti je ucio kako trebamo krstiti, koja je tacna formula krstenja - i koje reci izgovarati, da li prskati ili podronjavati pod vodu, niti je izneo formu euharistije - tj. kako tacno i na precizan nacin to raditi.. Niti je inaistirao na Bozjem imenu i sl..

Umesto toga on je ucio: KAKO POBEDITI GREH, KAKO SE OSLOBODITI ROPSTVA GREHU, KAKO SE NANOVO RODITI, KAKO OBNOVITI SLIKU BOZJU U SEBI..

Dakle, svi oni koji insistiraju na ovim sitnicama, promasuju “sustinu”!

Evo pozivam i tebe i sve ostale, da jos jednom procitate sta je Isus tacno propovedao, i videces da u fokusu njegovih govora nikada nisu bile gore pomenute stvari, tj. ono oko cega se mi danas sporimo. To nije bila “sustina” njegovih propovedi!

On zeli da vodimo svet i moralan zivot, da budemo rodjeni Duhom, da se borimo protiv greha u svom zivotu, i da se preobrazimo u Hristovo oblicje.

A sve drugo, i ti sporovi oko teoloskih dogmi, to je zamka djavolja, da se Hriscani podele oko sitnica, da zaborave pravo Hristovo ucenje, i ono sto je on propovedao. Znaci neprijatelj zeli da nas zabavi sitnicama, tako da se okrenemo jedni protiv drugih i da prestanemo objavljivati evandjelje.

Isusu Hristu je potpuno nebitno da li slavis subotu ili nedelju, ili mozda oba dana.

Istina, dobro je znati kako su Hriscani u pocetku to radili, ali Bogu uopste nisu bitni dani..

I zato ja svedocim svakome, mi se ne spasavamo drzanjem dana. A njemu su sve protestantske crkve drage, tj. one koje uce Hristovu nauku -pokajanja obracenja i novorodjenja..

Ako procitas Hristovu pricu o devicama, on nema ‘jednu crkvu’, on ima ‘crkve’. I neke imaju ulja a neke nemaju. Neke su zapostavile svoju sluzbu, dok su neke bile “svetlo svetu” - tj. njihovo ulje je jos uvek gorelo..

Protestantske crkve su za Boga danas kao ‘lokalne crkve’ u prvom veku. Za svaku je Bog imao i reci pohvale i reci osude. Kao sto je i Jovanu u otkrivenju po andjelu pokazao.

Dakle brate, meni su te protestanske crkve danas - “lokalne crkve”, i uopste nije bitno u koju crkvu ides, ako propovedas i ucis ono sto je Hristos ucio a zapisano je u evandjelju.. Tako je po Bogu.

On 17. 11. 2024. at 21:48, Nefi said:
On 14. 11. 2024. at 23:54, mire said:

Tvrdite “Imam jedno pitanje nevezano, da li mormoni imaju vise zena? Ja imam kuci Mormonovu knjigu, i shvatio sam da im je to dozvoljeno.. .”

Ne, nisam rekao da sam to procitao u mormonovoj knjizi, samo sam naveo da imam tu knjigu, izmedju ostalog..

A procitao sam na drugom mestu da je crkva u pocetku praktikovala poligamiju, ali cini se danas to nije slucaj, pa sam zato pitao.. Cini se i da je Joseph Smith praktikovao poligamiju..

Kako clanovi vase crkve danas gledaju na to?

Istina, Novi Zavet nigde ne navodi izricitu zabranu, ali se iz konteksta moze izvuci da to nije bio prvobitni Bozji plan..

  • Inace, uzivao sam citajuci Mormonovu knjigu, zanimljiva knjiga :)

Edited by mire

  • Autor
3 minutes ago, mire said:

Kako clanovi vase crkve danas gledaju na to?

Mormonova knjiga daje odgovor na to pitanje:

"Neka, dakle, nijedan čovek među vama nema doli jednu ženu, a inoču da nema ni jednu...  Jer budem li hteo, govori Gospod nad vojskama, DA PODIGNEM POTOMSTVO ZA SEBE, ZAPOVEDIĆU SVOM NARODU. Inače, neka poslušaju ovo." (Jakov 2:25-30)

Ovde čitamo da je poligamija dozvoljena SAMO ako je Bog zapovedi, da bi podigao sebi potomstvo.

Bog je, kako mi verujemo, Josephu Smithu objavio taj princip 1833.g. što je za njega i one koji su saznali za tako nešto, bilo užasno. Smith je odugovlačio sa praksom. tako što su u početku neki počeli sa venčavanje sa više žena, ali bez prakse te zapovesti. Neki pa i On sam su venčalki na sebe starije žene i udovice. Ali i radi progona je bilo veoma teško držati se takve prakse. Tek posle smrti Josepha Smitha i bekstva cele crkve na teritoriju tadašnjeg Meksika, počela je zaprava praksa.

1890 godine je ukinita poligamija kroz jednu objavu datu tadašnjem vođi crkve. Par godina kasnije je to sprovedeno ukidanjem te prakse.

Da li će Bog tako nešto opet zapovesti neznam, ja sumnjam u to, jer većina zemalja sveta imau zakone koji zabranjuju poligamiju.

Istorijski gledano je ta zapovest bila velika kušnja za crkvu i samo je mali broj praktikovao tako nešto. Ja smatram da je Bolje da ostane ovako kako je danas. Danas je to zabranjeno i iako bi se neko usudio da živi tako, može da bude ekskomuniciran (izbačen ) iz Crkve.

Danas postoji jedna manja grupa poligamista u SAD državi Utah, koji to praktikuju. Oni su se odcepili od naše crkve posle zabrane poligamije.

  • Autor
56 minutes ago, mire said:

Ako procitas Hristovu pricu o devicama, on nema ‘jednu crkvu’, on ima ‘crkve’. I neke imaju ulja a neke nemaju. Neke su zapostavile svoju sluzbu, dok su neke bile “svetlo svetu” - tj. njihovo ulje je jos uvek gorelo..

Device koje se tu pominju su svih deset članice njegove crkve, jer isčekuju njegov dolazak, a ulje u lampava su njihova dobra dela i služba u Hristovoj crkvi, kao služba Bogu i sledećem. Krštenje i promanje dara duha svetoga kao savezi hrama pripadaju isto u tu kategoriju. Pet koje nisu mudre, to su one koje pripadaju crkvi ali ne trude se da drže zapovesti i ne pripremaju se za dolazak Hrista iako zanaju da će On doći.

Pored tih pet mudrih devica, tu pripadaju i oni koji veruju u Hrista i trude se da drže njegove zapovesti ali pripadaju drugim crkvama, ili ne pripadaju nijednoj crkvi i kada bi imali šansu da čuju jevanđelje u istinitoj crkvi oni bi ga od sveg srca prihvatili, ali nisu nikada imali šansu za tako nešto.

Takvima je takođe obećano da će naslediti carstvo Božje.

  • Spirit Junkie
2 hours ago, Nefi said:

a ulje u lampava su njihova dobra dela i služba u Hristovoj crkvi, kao služba Bogu i sledećem.

Ulje u Bibliji uvijek simbolizira “Sv. Duha”.

  • Autor
7 hours ago, καιnos said:

Ulje u Bibliji uvijek simbolizira “Sv. Duha”.

To je zato što sveti Duh podstiče čoveka da čini dobro. Nemože niko imati Duha svetoga a da nema želju da čini dobro. Zato je skupljanje ulja i pune lampe, činiti dobro i zato se nemože ulje kupiti ukratko pre dolazka Hrista, jer je onda kasno za dobra dela, zato će Hrist reći njima, ne poznajem vas, idite od mene.

Napravite račun ili se prijavite za komentiranje